Balkan prolaz

HUŠKANJE

Istupi Mustafe Cerića često izlaze iz vjerskih okvira, a manipulacija vjernicima je prije praksa negoli izuzetak. Čelnik Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini iskoristio je džumu – redovnu molitvu petkom – u Hadžićima kod Sarajeva, i javno zatražio da se optuženima za ratne zločine u Silosu odmah i bezuslovno omogući odbrana sa slobode. Podsjetimo da je Sud BiH nedavno potvrdio optužnicu koja osmoricu pripadnika Armije BiH tereti za zločine protiv civila i ratnih zarobljenika u logoru Silos i drugim objektima na području Hadžića, poput osnovne škole “9. maj” u Pazariću ili magacina kasarne Krupa u Zoviku. “To je naša poruka danas iz Hadžića: prije svih onima koje su uhapšeni zbog Silosa da priznaju i prihvate istinu ma kakva bila, ali i da znaju da ćemo se zajedno s njima boriti protiv svih laži i potvora. Stoga, mi s ovoga časnog mjesta, u ovome časnom danu i pred ovim časnim ljudima koji su danas u džamiji tražimo da se uhapšenim Hadžićanima odmah i bezuvjetno omogući odbrana sa slobode, jer oni nisu zaslužili da ih se zbog odbrane svog doma i domovine ponižava. Onima koji se ne boje istine, mora se omogućiti da se sa slobode istinom brane”, poručio je reis Cerić.

Reakcije na skandalozni Cerićev istup, međutim, pitanje podrške optuženicima za ratne zločine guraju u opskurnu dnevnopolitičku kaljužu: na Cerićeve izjave reagirali su uglavnom predstavnici političkih partija iz Republike Srpske, pa se ozbiljan problem pretvorio u najbanalnije međunacionalno vrijeđanje. “Cerić je najveće zlo koje je zadesilo bošnjački narod, jer njega ždere unutrašnja mržnja”, reći će u žaru izmjene saopćenja jedna mlađahna zastupnica SDS-a u Parlamentu BiH. Islamska zajednica je reagirala citiranjem Dobrice Ćosića, tvrdeći “da se Srbi ponose lažima” i da im “smeta istina i oni se boje zato što misle da je svaki glas protiv laži, zapravo glas protiv njih samih”.

REFERENDUM

Na sjeveru Kosova – dvodnevni referendum. Iako se prvoga dana na njega odazvalo skoro 48 posto birača, još uvijek je nejasno kome će izjašnjavanje Srba sa sjevera Kosova o referendumskom pitanju “Da li prihvatate institucije takozvane Republike Kosovo?” donijeti više štete. Referendumu su se usprotivili predstavnici međunarodne zajednice na Kosovu i vlasti u Prištini, ističući da on neće imati nikakve pravne posljedice. Protiv referenduma su se izjasnili i srbijanski zvaničnici, koji smatraju da će pogoršati položaj Srbije i kosovskih Srba. Predsjednik Srbije Boris Tadić rekao je kako je “održavanje referenduma, koji na severu Kosova organiziraju samouprave u većinski srpskim opštinama, štetno kada su u pitanju interesi države”. Referendum Srba na sjeveru Kosova prvi je bitniji raskol između do sada poprilično sinhronizirane politike lokalnih predstavnika i zvaničnog Beograda. Oliver Ivanović, državni sekretar u srbijanskom Ministarstvu za Kosovo, smatra da referendumsko pitanje izlazi iz okvira i ovlašćenja koje opštine imaju. “Prema tome, ko god bude činio Vladu Srbije ili ko god bude bio predsednik države, to su institucije koje se moraju poštovati. Na ovaj način su Srbi pokazali da ne poštuju te institucije koje su jedini sigurni partner ili prijatelj”, kazao je Ivanović.

ANGELINA

Sarajevo je u olimpijskoj dvorani Zetra dočekalo premijeru rediteljskog debija Angeline Jolie “U zemlji krvi i meda” i slavnu glumicu, koja je u olimpijski grad pod snijegom došla u pratnji svog muža, glumca Brada Pitta. Publika iz krcate ledene dvorane film je ispratila petominutnim ovacijama, a presretna i pomalo uplakana Angelina Jolie pozdravila je na čistom bosanskom jeziku 5.000 posjetilaca premijere: “Ne možete ni zamisliti koliko mi znači ovaj film i koliko mi znači što sam ovdje i što ste me tako srdačno dočekali.”

Film, koji je i prije prikazivanja izazvao brojne reakcije i polemike u cijeloj regiji, neće biti prikazivan u Republici Srpskoj, jer zvanični distributeri iz ovog bosanskog entiteta smatraju da “za to nema dovoljno interesa”. Pretpremijeru u BiH u svom stanu organizovala je anonimna Prijedorčanka želeći da se na taj način, kako je rekla, suprotstavi cenzuri u RS-u. Međutim, zabrana prikazivanja filma u RS-u nije jedini skandal koji je u BiH pratio prvijenac Angeline Jolie – prije početka snimanja, tadašnji ministar kulture i sporta Federacije BiH Gavrilo Grahovac zabranio je, nakon insistiranja predstavnica udruženja Žene žrtve rata, snimanje filma u Sarajevu, uz obrazloženje da film vrijeđa žrtve. Novopečena rediteljica je na konferenciji za novinare ponovila da nije riječ o dokumentarnom filmu, već da njena priča govori o samo jednom dijelu rata u BiH. Rekla je također kako bi voljela da njen film vide svi u BiH i da on nije okrenut protiv nikoga. Umjetnička kvaliteta filma, kako se čini, nikoga ne zanima: relevantni izvori kritika mu nisu bili naklonjeni, pa se s pravom može smatrati da je film već doživio svoj najjači bljesak. U suzama Angeline Jolie.

NEONACISTI

Nakon što se novosadski neonacista Miodrag Milikić sastao 1. februara u Narodnoj skupštini Republike Srbije s čelnikom klerofašističkog pokreta Ruski obraz Ilijom Gorjačevim i vođom italijanske neofašističke stranke Forza Nuova Robertom Fioreom, dok im je domaćin bio Dejan Mirović iz Srpske radikalne stranke, nisu uslijedile gotovo nikakve reakcije. Generalni sekretar Narodne skupštine Srbije Nikola Odalović objasnio je da na poziv narodnog poslanika u zgradu parlamenta može da uđe “onaj za koga pripadnici skupštinske službe obezbjeđenja procijene kao osobu koja nije opasna, niti problematična sa bezbjednosnog aspekta”. Neofašisti su u srbijanskom parlamentu s radikalima razmjenjivali poruke uzajamne bliskosti i pravili planove o Kosovu i “kampovima za mlade”, kako prenose E-novine. Vođa stranke Forza Nuova govorio je i o historijatu te političke grupacije, kao i o prijateljskim odnosima sa kćerkom Benita Mussolinija, Alessandrom, sa kojom se nekoliko godina smjenjivao u Evropskom parlamentu. Spomenuti gensek Narodne skupštine Srbije prokomentirao je da je osiguravanje zgrade posao pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, “koji su do sada spriječili da u parlament uđu pojedinci sa potjernicama, kao i jedna
prostitutka”. Gost Narodne skupštine Miodrag Milikić, zajedno sa Goranom Davidovićem “Firerom” i još desetak osoba, osuđen je 2006. godine zbog upada na antifašističku tribinu na novosadskom Filozofskom fakultetu.

NIKOLIĆ

Bivši oficir Vojske Republike Srpske Momir Nikolić na svjedočenju pred Tribunalom u Haagu, u procesu protiv Radovana Karadžića, rekao je da su snage Vojske Srpske u julu 1995. planski i po naređenju ubijale zarobljene muslimane. Nikolić, bivši major i načelnik bezbjednosti Bratunačke brigade Vojske RS-a, posvjedočio je da mu je “bilo jasno da se priprema neko zlo” nakon razgovora koji je 12. jula imao s nadređenim potpukovnicima iz bezbjednosnih službi Drinskog korpusa, Svetozarom Kosorićem i Vujadinom Popovićem. “Kod hotela Fontana u Bratuncu, uoči drugog sastanka generala Ratka Mladića sa predstavnicima izbjeglica iz Srebrenice i oficirima Holandskog bataljona Unprofora, rečeno je da će vojno sposobni muškarci biti izdvojeni i da će oni koji su počinili zločine biti procesuirani”, rekao je Nikolić. Prema njegovim riječima, kao mjesta pogubljenja su pominjani ciglana i rudnik Sase. “Naknadno sam saznao da su neki oficiri išli u ciglanu i raspitivali se da li je moguće tamo izvršiti egzekucije”, rekao je Nikolić. “Šta će biti sa ovim ljudima, pitao sam generala Mladića. Ništa nije komentirao, samo se nasmijao i pokazao rukom, nakon čega sam znao da će ti ljudi biti pobijeni”, rekao je Nikolić u svom svjedočenju. On se 2003. u Haagu izjasnio krivim za progone srebreničkih muslimana i osuđen je na 20 godina zatvora.