Intrigator

Katran & perje

Vladina moderna komunikacija

Dobro se tvitnula

Zamjenica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Marija Lugarić oglasila se na društvenoj mreži Twitter. To je već samo po sebi spektakularna vijest. No slobodarske medije, koji beskorisne državne službenike tretiraju po uzoru na ugasli tabloid “Der Stürmer”, osobito je razgalila činjenica da se Marija Lugarić suptilno osvrnula na nerad u Ministarstvu.

“Pun mi je kufer lijenih svetih krava u MZOS-u”, izjadala se nesretna SDP-ovka. Mediji koji u sekundu prate moderne komunikacijske platforme, zabilježili su i naredni tvit zamjenice: “Samo mi (nam) treba vremena da ih utjeramo u red. Bizarno mi zeru da pola radnog dana tjeram ljude da rade – svoj posao”.

Nakon što je ustanovila da se “ispuhala pa može dalje”, zamjenica ministra ipak se prepala da bi je neki beskorisni sindikalni pravnik mogao tužiti, pa se nastavila glasati mrežom nezanimljivim političkim rječnikom, kojim je trebalo ispraviti štetu.

No strah je bio neopravdan. Sloboda moderne komunikacije ionako nalaže da ukoliko neki zaposlenik Ministarstva na društvenim mrežama bude neprilično tvitao o svojim nadređenima, pod hitno dobije otkaz. Dok suprotno nije predviđeno, osim propalim Zakonom o radu.

U sljedećem nastavku: Marija Lugarić tvitnula Mireli Holy da se tajnica u MZOS-u izležava kao govedo na gmajni, a Mirela Holy joj zabunom poslala najnoviji spot Marylina Mansona. Slavko Linić tvitnuo novinare “Vjesnika” nogom u muda. Radimir Čačić se tvitnuo u smjeru Mirele Holy…

Svakako je dirljivo da političari novog kova hrabro koriste sofisticirane oblike priopćavanja. Međutim, tu je mali problem. Dok je gospođi zamjenici ministra muka od vlastitih radnika, i ljudima je pun kufer idiotskih postupaka političara. Ostaje im samo dobro se tvitnuti i zbaciti ih s grbače.

Petar Glodić

SABA traži od Vlade financiranje iz proračuna Ministarstva branitelja

Antifašisti hoće među branitelje

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Ratko Maričić razočaran je što nije prihvaćen zahtjev za financiranje Saveza iz proračuna, u kojem je za različite veteranske udruge proizašle iz Domovinskog rata ove godine osigurano 16,3 milijuna kuna

Iako Ministarstvo branitelja u svojem proračunu osigurava sredstva za brojne udruge proizašle iz nedavnog rata, proračunom za ovu godinu nije uzelo u obzir zahtjev za financiranje Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA), ističe za “Novosti” predsjednik SABA Ratko Maričić.

– Da bi udruga mogla egzistirati, treba imati sredstva za hladni pogon. Zato smo smatrali da je došlo vrijeme da SABA, kada je proračun u pitanju, bude u ingerenciji Ministarstva branitelja. Partizani su udarili temelje Hrvatskoj, što je uostalom upisano u Ustavu, dok su je branitelji obranili, pa mi i oni činimo jedan pleter, kako je rekao jedan naš drug – kaže Maričić.

No Ministarstvo nije financiranje SABA stavilo u proračun, što je za Maričića razočaravajuće s obzirom na to da druge udruge dobivaju proračunski novac bez obzira na natječaje.

– Nas tu nema, zbog čega se pitamo kako ćemo se javiti na natječaje koji se odnose na antifašizam. Ova udruga jedina u zemlji okuplja borce, žrtve fašističkog terora, invalide i antifašiste u vrijeme kada se problemi s fašizmom javljaju i u Evropi i u Hrvatskoj, a trebamo i organizirati mlade da se bore protiv takvih pojava – ističe Maričić.

Savez se obratio predsjedniku Ivi Josipoviću, premijeru Zoranu Milanoviću i ministru branitelja Predragu Matiću, zamolivši da na temelju poslanog programa odluče zavrjeđuje li da bude financiran preko Ministarstva branitelja.

– Josipović je odgovorio potvrdno, podršku smo dobili i od potpredsjednice Vlade Milanke Opačić koja nam je poslala dopis, a usmenu podršku dobili smo i od ministra Matića, ali ne znamo kako će se stvari odvijati – kaže Maričić.

Savez je ranijih godina dobivao sredstva od Sabora i Vlade preko Ministarstva socijalne skrbi, ali se to uvijek zasnivalo na dobroj volji i ovisilo o ad hoc odlukama, što nije sistemsko rješenje. Što se tiče proračunskih sredstava, čini se da nije problem u mogućnostima, jer je Ministarstvu branitelja ove godine namijenjeno 0,7 posto više nego prošle, a udrugama proizašlim iz Domovinskog rata 11 posto više sredstava, odnosno 16,3 milijuna kuna.

Maričićeve kolege iz SUBNOR-a Srbije nemaju takvih problema.

– Finansiranje se vrši preko Ministarstva za rad i socijalna pitanja, odnosno Sektora za boračko-invalidsku zaštitu, a godišnje od države dobivamo ustaljeni iznos, premda ni deo sredstava koji primamo kroz donacije, pretplatu na naš list i druge izvore nije mali – kaže za “Novosti” predsjednik SUBNOR-a Srbije Miodrag Zečević, dodajući da je malo gradova i općina koje ne pomažu tu organizaciju na lokalnoj razini.

Nenad Jovanović

Izbori za manjinska vijeća održani su lani u julu, a država ih još nije registrirala

Manjinska vijeća blokirana sedam mjeseci

Prvo se čekao povratak lokalnih vlasti s godišnjih odmora, pa završetak parlamentarnih izbora, a sada i usvajanje novog Zakona o registru manjinskih vijeća. Zbog lokalnih izbora sljedeće godine, vijeća će pola mandata provesti u blokadi

Manjinska vijeća, izabrana u jeku godišnjih odmora jula prošle godine, ni nakon sedam mjeseci još nisu registrirana i pravno ne funkcioniraju. Zbog višemjesečne blokade rada, mnogo je toga pošlo po zlu.

Izabrani predstavnici nacionalnih manjina prvo su strpljivo čekali povratak načelnika, gradonačelnika i župana sa godišnjih odmora, jer jedino oni mogu sazvati konstituirajuće sjednice manjinskih vijeća u svojoj nadležnosti. Zatim je jedan dio vijeća morao na popravni, odnosno na ponavljajuću sjednicu zbog proceduralnih propusta, točnije javnog izbora novog rukovodstva, iako zakon izričito propisuje tajno glasanje.

Nakon što je određen broj konstituiranih vijeća podnio zahtjeve za registraciju, stupio je na snagu novi Zakon o registru manjinskih vijeća i predstavnika, donesen u toku izbornog ljetnog ciklusa, a koji je zahtijevao nove obrasce. Vijeća koja su dotad već proslijedila zahtjev za registraciju na starim obrascima morala su ponavljati postupak. Opet su morala moliti, u vrijeme već otpočete kampanje za parlamentarne izbore, neraspoložene lokalne moćnike da im pronađu i ustupe zapisnike s konstituirajućih sjednica.

Nakon toga, preostalo je samo da netko tamo u Ministarstvu uprave obradi te zahtjeve i poštom pošalje rješenja, ali uoči parlamentarnih izbora bio je to složen posao. Uslijedila je promjena vlasti i sve ono što ona donosi. Novi ljudi u Ministarstvu uprave odlučili su da će, prije nego što potpišu rješenja o registraciji manjinskih vijeća, ići u izmjene i dopune Zakona o registru, koji je tek stupio na snagu, kako bi pojednostavili kompletan postupak. Kako saznajemo, sve tehničke pripreme za registraciju vijeća su izvršene i predložene su izmjene i dopune zakona, koje još trebaju potvrditi Vlada i Sabor.

Dok se sve to ne dogodi, manjinskim vijećima i predstavnicima pravno su vezane ruke. Poseban je problem s novim vijećima koja su, bez rješenja o registraciji, bez pečata i žiro-računa, paralizirana. Problem imaju i vijeća u kojima su izabrani novi predsjednici, jer oni bez rješenja o registraciji nisu ovlašteni raspolagati financijskim sredstvima svog vijeća i ovise o dobroj volji predsjednika iz prošlog saziva.

– To je potpuno suludo, nelogično i nema nikakvog opravdanja za takav tretman vijeća. Pravno gledano, vijeća rade ilegalno – ističe politički analitičar Davor Gjenero i pita se koliko će nakon cijelog tog odgađanja trećem sazivu vijeća nacionalnih manjina ostati vremena i prostora za djelovanje.

– Pored dosadašnjeg izgubljenog vremena, vijeća će sigurno izgubiti još šest i više mjeseci prije i poslije održavanja lokalnih izbora sljedeće godine. U tom vremenu vijeća nacionalnih manjina neće imati s kim pregovarati, jer će se lokalne vlasti više baviti same sobom nego manjinskim pitanjima, koja su im i u njihovom redovnom funkcioniranju sporedna i nebitna. Dolazimo do računice da će vijeća faktički izgubiti pola ovog četverogodišnjeg mandata – zaključuje Gjenero.

Paulina Arbutina

Službeni konj u novom Zakonu o policiji ministra Ranka Ostojića

Kopitima na prosvjednike

Novi prijedlog Zakona o policiji ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića, čiji članak 125 propisuje uporabu službenog konja kao sredstva prisile radi uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, izazvao je ovih dana reakcije Prijatelja životinja, ali i velikog dijela javnosti, koja se s pravom (i u čudu) pita čemu konj i zašto se baš sada poseže za takvim mjerama.

Iako je hrvatska policija do 2003. raspolagala određenim brojem konja, nikada ih nije koristila za mjere represije, a sada se, sudeći po zakonskom prijedlogu, čini da ima namjeru krenuti kopitima na studente i radnike koji bi sutradan poželjeli svoj bunt protiv aktualne politike izraziti na ulici.

Sociolog Renato Matić, dugogodišnji predavač na Policijskoj akademiji, smatra da postoji poveznica između mogućih socijalnih nemira i uvođenja policijskih konja.

– Pokazuju to primjeri iz Europe, gdje ljudi svoje nezadovoljstvo politikom već gotovo dvije godine izražavaju na ulici. Pitam se i sam je li ovaj potez priprema policije za slične scenarije u Hrvatskoj i očekuje li se po nekim projekcijama takvo što. Za sada nemamo, a trebali bismo imati, nikakav službeni odgovor na to pitanje – kaže Matić.

Ideja policijske konjice prilično je i skupa, jer je po izračunu Prijatelja životinja za dresuru i opremu jednog konja te obuku jahača potrebno izdvojiti pola milijuna kuna proračunskog novca, a onda s tom skupom konjicom udariti po demonstrantima u zemlji u kojoj politika reže gdje stigne, a većina građana jedva spaja kraj s krajem.

Kao dio policijskog sustava konji se koriste u nizu europskih zemalja: iako je više riječ o atrakciji i tradiciji, koncem 2010. godine mogli smo vidjeti kako ih je britanska policija upotrijebila za rastjerivanje studentskih prosvjeda. Po izjavama mnogih stručnjaka, ne postoji dresura koja bi konja stavila pod apsolutnu kontrolu prilikom akcije suzbijanja prosvjeda.

Dragan Grozdanić

Kratko & jasno

Nenad Borović, šef programa Tvornice

Nismo krivi

Kultni zagrebački klub Tvornicu kulture Sanitarna inspekcija zatvorila je zbog buke?

– Inspektorat koji nam je zabranio rad uopće nije upoznat s kulturnom ponudom u gradu i potrebama mladih. Sramota je svjetske razine da se problemu, da i postoji, pristupa ovako bez razmišljanja i kompromisa, umjesto da se on dublje istraži.

No stanari okolnih zgrada žale se da im smeta buka s koncerata?

– U posljednjih pet mjeseci pet puta mjerena je razina buke izvan prostora Tvornice, na što smo utrošili oko 50.000 kuna. To su zahtijevali stanari, a potom su branili ovlaštenoj tvrtki da ulazi u njihove stanove radi mjerenja. Svaki put je ocijenjeno kako je buka u granicama normale. Usprkos tome, inspekcija nas je zatvorila bez ikakvog pravnog dokumenta, a jedini argument im je riječ stanara putem usmenih pritužbi. Ljetos smo u uređenje, ventilaciju i zvučnu izolaciju uložili četiri miliona kuna, a poanta je bila da se na normalan način napravi centar urbane kulture u Zagrebu.

Kako ćete riješiti ovaj problem?

– Tzv. sukob krenuo je čim smo počeli s aktivnim radom krajem rujna prošle godine. Apsurdno je u svemu što Tvornica funkcionira već 12 godina i dosad nije bilo problema. Nama nije potreban “rat” sa stanarima i nemamo nikakve skrivene ciljeve. Zajedno s Matom Škugorom bavim se nezavisnom i kvalitetnom glazbenom scenom, a cilj je na jednom mjestu okupiti kvalitetne ljude i educirati mlade. Plan nam je da se putem Tvornice Zagreb nađe na mapi kulturnih događanja, što već postižemo, jer gotovo pola godine dajemo ponudu turistima. Od početka rujna do danas odradili smo 139 koncerata bendova iz 17 zemalja, nastupe 74 DJ-a, četiri kazališne predstave i tri književne večeri.

Podržalo vas je puno glazbenika. Što dalje?

– Osamdesetak eminentnih hrvatskih glazbenika stalo je uz nas, a stiže nam i mnoštvo mailova podrške. Naš sljedeći potez je traženje novih mjerenja da dokažemo da nismo krivi. Ako nas uskoro ne otvore, nećemo imati gdje raditi, a već imamo dogovorene koncerte 83 benda iz 15 zemalja.

Mirna Jasić