Kult ličnosti

BRANKO IVANDA i njegov film “Lea i Darija” gostovali su ovih dana u Lincolnovu centru u New Yorku na Festivalu židovskog filma. Film govori o djevojčicama Lei Deutsch i Dariji Gasteiger koje su uoči Drugoga svjetskog rata u zagrebačkom HNK-u oduševljavale pjesmom, plesom i glumom, a njihovo sretno djetinjstvo prekinuto je progonom Židova. Lea umire od gladi na putu u Auschwitz, a Darija, podrijetlom Njemica, preživljava rat i danas živi u Innsbrucku. “Film je izvrstan. Svi smo dirnuti pričom, ali i zadivljeni Ivandinom idejom za film. ‘Lea i Darija’ jedan je od najboljih filmova u ovogodišnjoj ponudi”, rekla je Aviva Weintraub, direktorica Židovskog filmskog festivala u New Yorku.

IVAN ČOLOVIĆ, poznati etnolog i antropolog, jedan je od autora knjige “Pisma iz Beograda”, koja je nedavno objavljena i predstavljena u Beču. Knjiga objedinjuje priloge još 14 autora iz Srbije, primjerice Saše Ćirića, Borke Pavićević, Sretena Ugričića, Dragana Velikića, Lidije Kusovac i drugih. Annemarie Türk, predstavnica bečkog KulturKontakta koji je priredio ovu knjigu, na promociji je naglasila kako “Pisma iz Beograda” daju šansu ljudima s njemačkog govornog područja da saznaju nešto o glavnom gradu Srbije: neki od tekstova su politički, drugi pak sasvim apolitični, neki su intimni, neki imaju neutralniji ton. Cilj knjige je da se istakne zapostavljena strana Beograda – njegova kultura i, prije svega, njegova umjetnička raznovrsnost.

MARINKO SUDAC, kolekcionar umjetnina iz Zagreba, predstavljen je ovih dana u Budimpešti sa svojom avangardističkim setom umjetnina na izložbi pod naslovom “Krugovi interferencije”. Polazište izložbe je suradnja avangardnog časopisa “Zenit” koji je 1920-ih godina u Zagrebu predvodio Ljubomir Micić i “Ma” (“Danas”) koji je izlazio u Budimpešti. Cilj izložbe je da se javnosti ukaže na zanemarenu baštinu umjetničke avangarde i na nedovoljno poznate poveznice radikalnih umjetničkih praksi s umjetnošću druge polovice 20. stoljeća. Zasluga Marinka Sudca je i u tome što se prvi put u inozemstvu predstavlja skupina Traveleri, prva dadaistička formacija u hrvatskoj umjetnosti, u kojoj su, između ostalih, djelovali Josip Seissel, Miho Schön, Čedomil Plavšić i Ivana Tomljenović Meller, koja je bila pripadnica umjetničke škole Bauhaus.

DUBRAVKA UGREŠIĆ, književnica iz Zagreba, nominirana je ovih dana za uglednu američku literarnu nagradu National Book Critics Award za svoju zbirku eseja “Karaoke kultura”. Knjiga je nominirana u kategoriji kritičke proze, kojoj su konkurenti knjige pisaca Jonathana Lethema, pokojne rock kritičarke Ellen Willis, Davida Bellosa i drugih. Zbirka eseja “Karaoke kultura” objavljena je u Hrvatskoj u izdanju Frakture i u njoj se Dubravka Ugrešić bavi položajem kulture u globaliziranom svijetu reality showa, ali tematizira i svoja iskustva u zloglasnoj “Globusovoj” hajci na tzv. Vještice iz Rija. Kako zaključuje “Publishers Weekly”, riječ je o “briljantnoj kolekciji eseja”. Dobitnici nagrada bit će proglašeni 8. marta.

DORINO MINIGUTTI i njegov dokumentarni film “Iza žice” koji govori o djeci u talijanskom logoru Gonars za vrijeme Drugog svjetskog rata, predstavljeni su ovih dana publici u riječkom Art-kinu “Croatia”. Film je nastao u talijansko-slovensko-hrvatskoj koprodukciji i otkriva još nezabilježenu priču o skupini djece iz slovenskih i hrvatskih sela koja su preživjela Gonars. Povodom prikazivanja filma u Rijeci Minigutti je rekao: “Pažnja koja je u mome radu često okrenuta djeci dovela me do Gonarsa. Želio sam istražiti značaj sjećanja i kako se ono tokom vremena mijenja. Pokušao sam otkriti što se krije iza dječjih crteža iz logora koji govore o patnji, ali isto tako o snovima i nadi, te što je ostalo od tih sjećanja i što su danas naslijedili unuci te djece.”

NEBOJŠA LUJANOVIĆ, mladi bosanskohercegovački pisac, nedavno je objavio svoj treći roman “Orgulje iz Waldsassena”. Djelo je sastavljeno od tri priče povezane različitim motivima od kojih su najvažniji, riječima Josipa Mlakića, motiv boli, ljudi koji biraju ulogu žrtve a ne krvnika, dok je ishodište radnje svih priča mjesto Bučići kraj Travnika. O svom novom romanu autor kaže: “Htio sam napisati roman posvećen istinskim žrtvama koje su svjesno odabrale svoju patnju. Sit sam priča o junacima jer su to uvijek nečiji krvnici. Uz svaku medalju ide i red crnih marama. Moji likovi najčešće stradavaju upravo od svojih. Pojedincima koji su opsjednuti nacionalnom pripadnošću takvi likovi nisu dragi, ni u književnosti ni u povijesti.”

TOM HANKS, američki glumac koji igra u novom filmu Stephena Daldryja “Jako glasno i nevjerojatno blizu”, jedan je od kandidata za nagrade na ovogodišnjem filmskom festivalu u Berlinu. Inače, Berlinare je u znaku povijesnih spektakla, ali donosi i sijaset suvremenih naslova i zanimljivih redatelja, kao što je novi film Stevena Soderbergha, špijunski triler “Haywire”, i povratak Billyja Boba Thorntona s filmom “Auto Jayne Mansfield”. Tu su i braća Taviani, kineski redatelj Tsui Hark, a među zemljama koje su zastupljene u glavnom programu su i Senegal, Indonezija i Filipini, koje predstavlja film “Sužanj” neorealističkog klasika Brillantea Mendoze. Od istočnoevropskih kinematografija u glavnom je programu samo Mađarska, s filmom “Samo vjetar” Benedeka Bencea Fliegaufa, koji govori o Romima i rasistima u suvremenoj Mađarskoj.