Kult ličnosti

VESELKO TENŽERA (1942 – 1985), karizmatična ličnost hrvatskog i jugoslavenskog novinarstva, feljtonistike i književnosti, predstavljen je ovih dana knjigom izabranih tekstova pod nazivom “Sloboda u rezervatu”, koje je objavljivao u dnevnom listu “Vjesnik” i polumjesečniku “Start”. U zagrebačkoj knjižari “Profil” o Tenžeri kao osebujnom intelektualcu koji se divio Matošu ali i rock’n’rollu, koji je pisao suptilne književne kritike ali i britke feljtone o mitovima svakodnevice, govorili su Velimir Visković, Zdravko Zima i Ivica Đikić. Tenžera je bio majstor dobrog teksta, u isto vrijeme vrckavo duhovit i ozbiljan, tradicionalistički moralan i avangardistički neobuzdan, ali ponajprije svoj, hrabar i odvažan.

SRĐAN DRAGOJEVIĆ dobio je nagradu publike za film “Parada” na međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu. Riječ je o jedinoj nagradi koju dodjeljuje publika Berlinalea i najvažnijoj u kategoriji nagrada nezavisnih žirija i publike za koju glasuju svi posjetitelji festivala. “Kao niti jedan drugi film, ‘Parada’ ima snagu da prenese jedinstvenu poruku, da je svima nama potrebna ljubav, bez obzira koga i na koji način volimo, bez obzira na to jesmo li mladi, stari, gay ili heteroseksualni. Odlukom o dodjeli nagrade ‘Paradi’ žiri se želi pridružiti u daljnjem prenošenju ove poruke”, piše u obrazloženju žirija.

Film je do sada vidjelo više od pola milijuna gledatelja u kinima Srbije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

RADENKO MILAK, slikar iz Banja Luke, izložio je ovih dana u Beogradu svoje radove pod nazivom “A šta ste još vidjeli? Nisam mogao vidjeti sve!” Njegovi radovi variraju poznatu ratnu fotografiju američkog novinara Rona Haviva iz 1992. u Bijeljini, na kojoj arkanovac šutira ženu koja uz druge bespomoćne civile leži na pločniku, a koja je postala mračnim simbolom medijskog prikaza rata u Jugoslaviji devedesetih. Milak preispituje kako medijsku spektakularizaciju rata i nasilja, tako i vlastiti osjećaj odvratnosti prema fotografiranom događaju i izraz suosjećanja sa žrtvama.

Izložbu je otvorio Ivan Čolović, antropolog, osnivač i urednik Biblioteke XX vek i autor mnogih knjiga, poput “Bordela ratnika” i “Balkan: teror kulture”. Izložbu prati i katalog s tekstovima Branislava Dimitrijevića iz Beograda i Ivane Bago i Antonije Majače iz Zagreba.

PREDRAG LUCIĆ I BORIS DEŽULOVIĆ, bivši “Feralovi” novinari, organiziraju 23. i 24. veljače u Splitu satirički maraton s članovima subverzivne umjetničke grupe Beton iz Beograda. Nakon službenog otvorenja novog rezidencijalnog prostora za pisce u Splitu, u Muzeju grada Splita održava se okrugli stol na temu “Što je nama naša borba dala…”, uz sudjelovanje feralovaca i trojice betonaca – Saše Ćirića, Miloša Živanovića i Saše Ilića.

U petak, 24. veljače u omiljenom splitskom kinu “Tesla” betonci će predstaviti svoje subverzivno pismo, satiričnu poeziju, književnu kritiku i transkripte s policijskih saslušanja, dok će duo Lucić-Dežulović još jednom izvesti performans “Melodije Bljeska i Oluje”. Za glazbenu podlogu zadužen je bend Ah, Ahilej koji će publici predstaviti svoj novi album “Pesme zlih volšebnika”.

TAMARA VUČKOVIĆ MANOJLOVIĆ, nova direktorica Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, sastala se ovih dana s Draganom Đilasom, gradonačelnikom Beograda, u namjeri da omogući više sredstava za ovo kazalište kojem, kao i ostalim teatrima u Beogradu, nisu dodijeljene dotacije grada za nove predstave u 2012. godini. Za sada nisu poznati zaključci ovog razgovora, ali ono što se zna jest da će novih predstava u JDP-u ove godine ipak biti: redatelj Jagoš Marković započinje s ansamblom ovog teatra probe komada “Sumnjivo lice” Branislava Nušića, u kojem bi, među ostalima, trebali igrati Nebojša Glogovac i Dragan Mićanović. Interesantno je da je ovaj Nušićev komad, u vrijeme Kraljevine Srbije i Jugoslavije, 40 godina bio u bunkeru jer je vrlo eksplicitno ismijavao korumpiranu i nesposobnu vlast.

BOGDAN BOGDANOVIĆ (1922 – 2010), veliki arhitekt i humanist, slavljen je ovih dana u Sarajevu na izložbi “Ukleti neimar”, priređenoj njemu u spomen. Izložba na vjeran način oslikava umjetnost Bogdana Bogdanovića, prikazujući njegov opus kroz bogati fotografski materijal, originalne crteže, planove, knjige i vizualne zapise. Bogdanović je bio predsjednik Saveza arhitekata Jugoslavije, dekan Arhitektonskog fakulteta u Beogradu i gradonačelnik Beograda. Početkom devedesetih, zbog angažmana protiv režima Slobodana Miloševića, morao je napustiti Beograd te odlazi u Beč. Dobitnik je brojnih važnih nagrada, primjerice za spomen-groblje žrtvama fašizma u Sremskoj Mitrovici i za spomenik “Kameni cvijet” u Jasenovcu.

LAV NIKOLAJEVIČ TOLSTOJ (1828 – 1910) proglašen je najboljim piscem u posljednjih 300 godina, u anketi provedenoj među 125 književnika iz Amerike i Velike Britanije. Također, Tolstojev roman “Ana Karenjina” proglašen je najuspješnijim književnim djelom 19. stoljeća, a “Lolita” Vladimira Nabokova najboljim romanom 20. stoljeća. Među najboljim romanima prošlog stoljeća još su “U traganju za izgubljenim vremenom” Marcela Prousta, “Ulysses” i “Dablinci” Jamesa Joycea, “Sto godina samoće” Gabriela Garcie Marqueza, “Krik i bijes” Williama Faulknera i drugi.

Među anketiranim piscima bili su Norman Mailer, Stephen King, Ann Patchett, Jonathan Franzen, Joyce Carol Oates i mnogi drugi.