Povezujemo ljude i mijenjamo Zagreb

Blizu Britanskog trga, na križanju Ilice i Kačićeve te u susjedstvu Akademije likovnih umjetnosti i poznatoga kafića Sedmica, mlada je galerija Greta; svakoga tjedna, u prostoru koji je nekada bio butik, Smiljan Tolj i David Lušičić postavljaju nove izložbe, predstavljaju nove umjetnike, prikazuju nove audiovizualne radove, organiziraju radionice i izvode performanse. Greta je jedinstvena i po još jednome – izložbe se dogovaraju brzo i izravno, u direktnoj komunikaciji s voditeljima i prijateljima, a bez nepotrebna odugovlačenja s natječajnim rokovima, pa se novi radovi predstavljaju tempom kojim i nastaju.

Gretu nazivaju underground galerijom, galerijom koja ima svoju priču, tzv. izlog-galerijom, kakve postoje u Berlinu i Londonu. Koja je, po vama, priča oko te galerije? I kakvi su vam ciljevi?

Usporedba s nezavisnim galerijama u Berlinu, Londonu ili New Yorku je neminovna: u tim je gradovima razvijena nezavisna scena, a ovakvi su prostori okosnica proaktivnoga umjetničkog djelovanja. Riječ je o provjerenom modelu unutar kojeg svi imaju koristi. Umjetnici dobivaju slobodno mjesto za rad i predstavljanje, a grad dobiva nove atraktivne prostore, kojima kasnije podiže cijenu. U Zagrebu je slučaj nešto drugačiji – još nema definiranoga umjetničkog kvarta, no istovremeno je centar prepun praznih prostora. Ono što se događa u Greti zasigurno predstavlja novost na domaćoj kulturnoj sceni; ovakav projekt ne bi bilo izazovno pokretati u Berlinu ili Londonu, ondje ih ima dovoljno. No, u Zagrebu ih nema i zato su evidentna potreba. Nisam siguran da riječ underground najbolje opisuje ovaj prostor, ipak je ovo centar grada, a Greta je prava nezavisna ulična galerija.

Nezaobilazna točka

U travnju će Greta napuniti prvu godinu postojanja. Kako mainstream kultura reagira na vas?

Greta je aktivirana lani, no do ljetne je pauze funkcionirala uglavnom kao uredski prostor, sa samo tri postavljene izložbe. No, brzo smo shvatili da ova lokacija zahtijeva puno više akcije te nakon ljeta pokrenuli jako dinamičan program. U protekla tri mjeseca ovdje je postavljeno dvadesetak izložbi, projekcija i prezentacija, na kojima je svoje radove prikazalo šezdesetak autora. Reakcije javnosti i struke su odlične, a najveća je vrijednost projekta povezivanje ljudi i širenje kruga umjetnika i prijatelja koji podržavaju ovu ideju i identificiraju se s njom. Riječ je o prostoru u kojem se, osim prezentiranja umjetnosti, potiče druženje i neformalna razmjena znanja i iskustva, a dinamika održavanja izložbi dodatni je poticaj aktivnijem stvaranju.

Pokazuje li kulturni establišment interes za vas? Očekujete li da će nova vlast trajno regulirati vaše financiranje i strahujete li od budućnosti?

Ideja koju predstavlja ovaj projekt doživljava snažnu podršku javnosti, struke, nadamo se i kulturnog establišmenta, pogotovo ako pod tim podrazumijevamo institucije koje dodjeljuju novac. Ovaj je program rezultat čistog entuzijazma, spontani odgovor na javne potrebe u kulturi, koje smo prepoznali. Ne bojimo se za budućnost, svjesni smo činjenice da smo pokrenuli program koji prezentaciju umjetnosti mijenja u pozitivnom smjeru, oživljava kreativnost i potiče ljude na druženje kroz razmjenu novih ideja. I sve to na dominantnoj gradskoj lokaciji, gdje takvih sadržaja očito fali.

Greta je u kratkom periodu postala nezaobilazna točka na kulturnoj sceni grada, s rekordnim brojem izložbi i popratnih događaja. Tempo od jedne nove izložbe svakog ponedjeljka planiramo zadržati i ubuduće. Uz izložbe, petkom i subotom se održavaju projekcije, performansi i različite prezentacije, a ostalim danima predavanja i radionice. Bez obzira na brzu izmjenu prezentacija, već sada imamo popunjene termine za narednih šest mjeseci. Za razliku od dugih galerija, mi ne financiramo produkciju radova, nego suproduciramo postav, što olakšava dio posla. No, ovo je privatni prostor, a mi smo u najmu, što osjetno povećava tekuće troškove. Bez obzira na to što je riječ o neprofitnom programu, upravo smo potpisali ugovor o zakupu na pet godina, a to dovoljno govori o našoj vjeri u budućnost projekta. Smatramo da je ovo visokoprioritetni program nezavisne urbane kulture i uvjereni smo u pozitivne odgovore na zahtjeve za financiranjem.

Dobitna kombinacija

Nedavno je u galeriji otvorena izložba Mladena Stilinovića “Slijepo oružje + bol”: postaje li Greta novi Podroom?

Riječ je o radu koji je nastavak njegova prethodnog rada, prezentiranog u formi prostorne instalacije a sada u obliku printa na tkanini i popratnog videa. Mladen Stilinović spada u krug prijatelja koji podržavaju ideju ovog prostora, no usporedba s Podroomom, koliko god nam bila draga, rezultat je slučajnosti. U trenutku kada smo pokrenuli program, nismo razmišljali o referiranju na taj koncept. Jednostavno, ponedjeljkom nema previše drugih otvorenja, tjedna izmjena pokazala se idealnim tempom, a zaobilaženje uobičajenoga institucionaliziranog principa organiziranja izložbi prijeko potrebnim. Forma do koje smo spontano došli pokazala se kao dobitna kombinacija.

Otvorili ste prostor novim umjetničkim imenima, dali im mogućnost da izlažu i komuniciraju s publikom. Zašto u Zagrebu ne postoje nekomercijalne galerije, otvorene mlađim i neetabliranim umjetnicima?

U Greti podjednako izlažu uspješni umjetnici i nova umjetnička imena. Upravo razvijamo poseban program kroz koji ćemo predstavljati umjetnike koji su još na akademijama. U ovom su trenutku već dogovorene izložbe studenata fotografije s Akademije dramskih umjetnosti i likovnih akademija iz Zagreba, Rijeke i Splita. Ne znam točno zašto u Zagrebu nema više galerija otvorenih mlađim autorima: možda zbog prevelikog broja umjetnika s jedne, te nepostojanja tržišta s druge strane. Možda je problem u profiliranju postojećih galerija, koje ili nemaju dovoljno dinamičan i otvoren program za suvremene potrebe ili spadaju u prodajne galerije, ali ne prodaju suvremenu umjetnost, koja ionako nema tržišta. U svakom slučaju, problemi tržišta su posebna tema, no ono što sada možemo učiniti jest dodatno afirmirati kreativne snage.

Svojedobno ste izjavili da vas ne zanima kvantiteta nego kvaliteta publike. Treba li stvarati i odgajati neku novu umjetničku publiku?

Kvantiteta je posljedica kvalitete. Ako stvaramo dobar program i ako održavamo kontinuiranu dinamiku prezentiranja, publika se sama po sebi formira i educira. Zbog frekventne gradske lokacije, imamo ekskluzivnu priliku svjedočiti povećanju broja svakodnevne publike. To je rezultat koji nismo očekivali u tako kratkom periodu. Izložbe koje postavljamo izazivaju različite reakcije, od oduševljenje do čuđenja. Činjenica da se ovakva umjetnost prezentira na prometnoj gradskoj ulici zasigurno je dodatna kvaliteta. Umjetnost se tako obogaćuje i stoga je dobro da je dostupna svima.