Zaustavite filmocid na HTV-u!

Istaknuti filmolog, profesor Filozofskog fakulteta i glavni urednik “Hrvatskoga filmskog ljetopisa” Nikica Gilić uputio je potkraj siječnja otvoreno pismo novoj ministrici kulture Andrei Zlatar. Jedan od rijetkih filmologa koji redovito reagira na odnos javne televizije prema filmskom kulturnom dobru, Gilić je u svom pismu zamolio ministricu i njena pomoćnika da se prekine filmocid kojim središnja TV kuća uništava jedno od najvažnijih područja svoga djelovanja.

Naime, poznato je da televizija, usprkos stalnom protivljenju filmske struke, godinama filmove prekida reklamama, kao da nema razlike između filma i nogometne utakmice, pa autorski film gledatelji ne mogu danas vidjeti kao cjelovito djelo; da ne govorimo o tome da se veoma često vidi samo dio slike, jer se zbog različitih dimenzija filmskih formata slika reže kako se kome prohtije.

U svom otvorenom pismu Gilić, kojeg podržava većina filmskih djelatnika, navodi dva ključna zahtjeva. Prvi je da HTV napokon počne poštivati integritet i cjelovitost audiovizualnoga djela, ne prekidajući ga reklamama, a drugi je da se pokrene organizacijsko praćenje umjetnosti pogodnih za TV prezentaciju. Dakle, nije problem samo komercijalizacija i prodaja reklamnih minuta na televiziji koju financiraju svi građani, problem je i pitanje poštivanja javnog dobra namijenjenoga građanima. Dužnost je javne televizije da propagira vrijednosti umjetnosti i kulture, jer je zahvaljujući svojoj velikoj medijskoj snazi jedan od glavnih odgojnih stupova – uz obitelj, školu i internet – modernog društva.

Obmanjivanje javnosti

– Uz televiziju se formira slika svijeta i stvaraju se kulturne navike. Ako se filmovi prekidaju reklamama, javna nam televizija ni ne treba, to onda nije javna televizija nego RTL Lite ili Nova Zero, i samo je pitanje dana kada će se potpuno odustati i od drugih javnih sadržaja – kaže Gilić za “Novosti”.

Filmaši ističu da Uprava HTV-a pokušava obmanuti javnost osnivanjem filmske redakcije u sklopu Redakcije stranog programa, no ona nema dovoljno snage oduprijeti se reklamnim blokovima unutar filmskih djela ili noćnim terminima, kada se obično emitira vredniji filmski program: klasici Daglasa Sirka, primjerice, emitiraju se u ranim jutarnjim satima.

– Prava filmska redakcija mora imati subjektivitet, biti ravnopravna stranoj, zabavnoj, sportskoj i ostalim redakcijama, te ne odgovarati zakupcima televizijskih minuta. Varaju se oni koji misle da je trenutačno popuštanje Uprave oko termina dubinski zaokret na HTV-u. Tu i tamo prikaže se dobar i vrijedan film u dobrom terminu zato što više nema para za uvoz smeća kao prije, a ne zato što HTV cijeni kreativnost djelatnika Redakcije stranoga programa, koji traže dobre termine za dobre filmove, a istovremeno doživljavaju da im “Posebne dodatke” krešu na polovicu prijašnjeg trajanja. Tih mi je ljudi najviše žao, no najbolje će im pomoći vlast koja će promovirati filmsku redakciju kao pravi subjekt na HTV-u – dodaje Gilić.

Kao dokaz da je komercijalizacija potpuno zavladala javnom televizijom naš sugovornik navodi izjavu Brune Kovačevića, glavnog urednika HTV-a, koji kaže da će se HTV znati nositi s konkurencijom.

– Jedan se moj prijatelj, radijski novinar, zapitao koliko to ima javnih televizija u Hrvatskoj kada će se HTV znati nositi s konkurencijom? Naime, RTL i Nova nisu konkurencija HTV-u, konkurencija HTV-u su, ako baš hoćete, Klasik TV i Nešnel džiografik, zato što prikazuju i brojne kulturno vrijedne sadržaje. Televizije koje prikazuju big bradere, astrologiju i tarot nisu konkurencija javnoj televiziji. Ukratko, ideologija konkurencije, gledanosti i rejtinga, uz neobične financijske aranžmane koji HTV ostavljaju u minusu premda ima i pretplatu i reklame, gotovo je potpuno ugušila javne funkcije HTV-a, unatoč trudu mnogih njegovih djelatnika – kaže Gilić.

Treba mijenjati sustav

Otvorena pisma kojima se spašava filmska industrija nisu novost. Sjetimo se prvih i sada ponovljenih pokušaja prevođenja srpskih filmova, problema financiranja hrvatskog filma i njegova plasmana na javnu televiziju, uništavanja preostalih malih kina, pitanja Kinoteke…

Filmaši sada nade polažu u ministricu kulture Andreu Zlatar, smatrajući da se u zakonskom okviru može popraviti postojeće stanje i da treba prisiliti Kukuriku koaliciju da ispuni predizborna obećanja. HTV je i pod žestokom kritikom novinarske struke, medijskih profesionalaca, pa je pitanje vrijedi li rješavati tek jedan segment, poput filma, bez promjene cjelokupnog sustava?

– Ova je inicijativa legitimna, ali je treba staviti u sklop drugih inicijativa. Ona je kap u moru, delikatan zahtjev u sustavu koji se raspao. Bitna točka je cjelokupna razina sustava HTV-a, od profesionalne, pa sve do razine razumijevanja stvarnih javnih obaveza. Odnedavna sam kapitulirao i počinjem govoriti čak i o temi informativnog programa na HTV-u, a i taj njihov program je odlutao u provincijske vode. Svi moramo raditi na novom osvježenju. Moramo temeljito iščitati zakon i doći do bolje komunikacije s političarima i birokratima koji odlučuju o sudbini televizije. To je veoma težak posao i svi ćemo se skupa morati uozbiljiti. Ili ćemo to riješiti ili ćemo izgubiti – kaže Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskoga audiovizualnog centra.

Ipak, upravo filmski program Gilić vidi kao okosnicu televizije.

– Dakako, treba mijenjati cjelokupni način razmišljanja, no kako je filmski program jedan od temelja javne televizije, nije li pametno početi upravo od njega? – kaže Gilić.