Balkan prolaz

POSJETA 1

Posjeta predsjednika Vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića Bosni i Hercegovini, koja je bila zamišljena kao kamen-temeljac novih odnosa između dvije susjedne zemlje, ostala je u sjeni protokolarnog skandala za koji se pobrinuo novoimenovani ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija. Iako je bliska suradnja dvojice socijaldemokratskih lidera očekivana – naročito u svjetlu činjenice da je ovo bila prva Milanovićeva ekspedicija u svojstvu premijera – Lagumdžija se nije pojavio na radnom ručku, zamjerajući kolegi iz Hrvatske da mu je “posjet bio isuviše nacionalno obojen”, budući da se Milanović želio susresti i s liderima dviju najjačih hrvatskih stranaka u BiH.

Primjer lidera bosanskohercegovačkog SDP-a slijedio je i Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, koji se također nije pojavio na radnom ručku. “Bosna i Hercegovina nije jednostavan zbroj tri etničke grupe. Bosna i Hercegovina se sastoji ne samo od tri konstitutivna naroda, nego i od četiri miliona građana, i za moj ukus previše je danas bilo retorike o narodima, a čovjek se tu baš nije puno vidio”, objašnjavao je Lagumdžija. Ipak, dodao je kako mu je drago jer je tokom razgovora koje je Milanović vodio u Sarajevu “sa dnevnog reda skinuto pitanje uplitanja Hrvatske u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine”. Milanović je, pak, komentirajući Lagumdžijin i Nikšićev nedolazak na zakazani ručak, izjavio tek kako je primijetio da ih nema, dodajući kako ostaje spreman primiti ih u Zagrebu kada dođu, “ukoliko bude tamo”.

No, osim “protokolarnih”, Lagumdžija je sigurno imao ozbiljnije razloge da u zadatom kontekstu eskivira sastanak. Naime, kao političar koji se najviše upirao da ne dođe do formiranja Vijeća ministara u BiH – pod uvjetima koje su diktirali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednici dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić – Lagumdžija se našao u poziciji da bude “drugi među jednakima”, budući da je domaćin Zoranu Milanoviću bio Lagumdžijin formalni šef, predsjedavajući Vijeća ministara BiH i član HDZ-a Vjekoslav Bevanda. A to se ne oprašta.

POSJETA 2

Još dok se nije ni slegla prašina oko mini-skandala koji je priredio, Lagumdžija je u svojstvu ministra vanjskih poslova BiH otišao u zvaničnu posjetu Banjoj Luci, gdje se sastao s predsjednikom tog entiteta Miloradom Dodikom, premijerom Aleksandrom Džombićem i predsjednikom Narodne skupštine Igorom Radojičićem. Tako je Lagumdžija (u svojstvu MVP-a, a ne predsjednika SDP-a) u prvi zvanični posjet inozemstvu otišao – u “susjednu Republiku Srpsku”, da s tamošnjim liderima govori o euroatlantskim integracijama Bosne i Hercegovine. “Prije nego što prvi put odem da predstavljam BiH u svijetu, želim vidjeti kakva atmosfera vlada u BiH, da li postoji pozitivna politička klima među svim akterima na svim nivoima, te da predstavljam zemlju u kojoj niko od nas nije stranac na bilo kojem njenom dijelu”, izjavio je u Banjoj Luci Lagumdžija nakon održanih sastanaka. Objašnjavajući razloge svog dolaska u Banju Luku na razgovore s entitetskim zvaničnicima, na konferenciji za novinare, nakon razgovora s Dodikom, rekao je da je to prvi u seriji sastanaka slične prirode koje će imati s predstavnicima Vlade Federacije BiH, Brčko Distrikta, kantona, gradova, općina, a zatim i s akademskom i poslovnom zajednicom (?!).

Milorad Dodik, najglasniji zagovornik disolucije Bosne i Hercegovine, bio je prezadovoljan Lagumdžijinim potezom. “Ovaj sastanak svjedoči o novoj praksi, kojom se pokušava da se na svim nivoima vlasti uspostavi bolja komunikacija nego što je to bilo u prošlosti”, prokomentirao je Dodik prije nego što je, kao i uvijek, zanijekao Dan nezavisnosti BiH, koji se slavi 1. marta i kojim se ove godine obilježava 20. godišnjica međunarodno priznate, nezavisne i suverene Bosne i Hercegovine.

TRAJKOVSKI

Navršilo se osam godina od pogibije drugog makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog, koji je stradao u avionskoj nesreći kod Mostara. Avion makedonske Vlade, u kome su se nalazili Trajkovski, savjetnici iz njegovog kabineta Dimka Ilkova-Bošković, Risto Blaževski i Anita Lozanovska, zatim uposlenik Ministarstva vanjskih poslova Mile Krstevski, bezbjednjaci Boris Velinov i Ace Velinovski, te piloti Marko Markovski i Branko Ivanovski, pao je 26. februara 2004. u ataru sela Rotimlje kod Mostara. Potraga za avionom i poginulima trajala je 24 časa. Komisija za ispitivanje uzroka nesreće makedonskog aviona, koju je formiralo Vijeće ministara BiH, zaključila je da je uzrok pada aviona bila “proceduralna greška pilotske ekipe u fazi slijetanja na mostarski aerodrom, koja je dovela do toga da avion udari u brdo”. Tužilaštvo BiH za nesreću nikoga nije optužilo, jer je istraga pokazala da nema elemenata za pokretanje krivičnog postupka. Međutim, članovi porodice Trajkovski i dalje tvrde da je makedonski predsjednik zapravo ubijen. Prije nekoliko godina, Vlada Makedonije formirala je tim eksperata za utvrđivanje uzroka pada aviona, koji je pripremio izvještaj i on se trenutno nalazi u vladinoj proceduri.

Boris Trajkovski rođen je 25. juna 1956. godine u strumičkom selu Monospitovu. Za predsjednika Makedonije izabran je 1999. godine, naslijedivši prvog predsjednika nove nezavisne države Kiru Gligorova.

REBERC

Prema opširnim izvještajima slovenskih medija, tužiteljstvo u Kopru podiglo je optužnicu protiv bivšeg slovenskog veleposlanika u Španiji Petra Reberca zbog sumnje da je spolno zlostavljao svoje tri kćerke, mlađe od 15 godina. Nasilje nad kćerima policiji je prijavila njegova žena, objavila je Televizija Slovenija. Istraga je trajala nekoliko mjeseci. Prema do sada objavljenim detaljima slučaja, Reberc je optužen da je u periodu od 2005. do 2007. zlostavljao svoje kćerke, tada u dobi od 13, deset i osam godina.

Reberca je slovenski predsjednik opozvao s mjesta veleposlanika zbog afere u kojoj ga se optuživalo za visoke i neopravdane troškove koje nije dokumentirao, a koje je potvrdila revizija poslovanja veleposlanstva. Naime, dok je obnašao dužnost veleposlanika u Španjolskoj, potrošio je više od 100.000 eura za kuhinjske aparate i druga pomagala. Međutim, afera s kuhinjskim aparatima je prema najnovijem djelu koje se Rebercu stavlja na teret prava – šetnja parkom. Za kazneno djelo spolnog zlostavljanja djeteta mlađeg od 15 godina po slovenskom zakonu predviđena je kazna od jedne do deset godina zatvora.