Dali smo veliki doprinos ulasku u EU

SDSS ovog proljeća obilježava 15 godina uspješnog političkog djelovanja. Najbolji dokaz tog uspjeha su rezultati ostvareni na parlamentarnim izborima, na kojima se stranka potvrdila kao jedina relevantna politička opcija Srba u Hrvatskoj. Kako se vi kao predsjednik SDSS-a osjećate poslije pobjede stranke, posebno s obzirom na to da birači nisu izgubili povjerenje u nju nakon koalicije sa HDZ-om?

Zaista je lijep osjećaj biti na čelu stranke od njenog osnutka koja, kako ste rekli, treći put zaredom osvaja maksimum mogućih izbornih mandata. Treći put zaredom ostvariti isti izborni rezultat zaista je veliki uspjeh, kojega mi u ovom trenutku možda i nismo svjesni, jer mi se u hrvatskoj političkoj areni permanentno borimo za status i položaj naših sunarodnika, pa nemamo vremena za lovorike i uživanje u ovom političkom uspjehu. Vjerojatno će tek u nekoj daljnjoj budućnosti politički analitičari adekvatno valorizirati naš uspjeh. Tim više, kako navodite, jer smo u izbornoj kampanji oko nogu imali teg koalicione suradnje sa HDZ-om. Ali kao što ni mi nismo stranka koja teži politikantstvu, nego praktičnosti, tako ni naši birači nisu “politikanti”, već su prepoznali, a i dobrim djelom osjetili značaj, takve politički teške koalicije, kroz infrastrukturne i druge projekte u svojim mjestima. Naš uspjeh veći je i zbog činjenice da su iz Sabora iščezle ili su prisutne tek sa po jednim zastupnikom etablirane hrvatske stranke poput HSLS-a, HSS-a i HSP-a.

Koliko ste zadovoljni dosadašnjim pregovorima sa SDP-om? S obzirom na start, da li će suradnja sa novom Vladom za srpsku zajednicu biti plodonosnija?

Po odobrenju Predsjedništva stranke, naš klub zastupnika obavio je razgovore sa rukovodstvom SDP-a, u smislu da paket potreba i otvorenih pitanja, koji još stoji kao problem naše zajednice, implementiramo u predloženi program Vlade, što su naši stručnjaci i Vladini predstavnici i učinili, i taj je program Vlade Sabor prihvatio. Naša obaveza je podrška vladajućoj koaliciji pod uvjetom da se dogovoreno kroz program Vlade ispoštuje. O budućoj suradnji je teško sada dati određeno mišljenje, ali vrijeme će vrlo brzo pokazati da li će ova Vlada biti efikasnija u rješavanju otvorenih pitanja, koja su imala i zakonsko uporište i zakonsku podlogu, ali se vrlo često nisu poštivala i rješavala.

Nećemo štedjeti nikoga

Srpska zajednica dala je značajan doprinos završetku pregovora Hrvatske sa EU-om. Stječe se utisak da je ona bila pošteniji prema vlasti nego vlast prema njoj.

Oko završetka pregovora sa EU-om dali smo svoj veliki doprinos, naročito pojedinci, politički aktivisti iz naše zajednice. Bivša Vlada je imala u posljednjih godinu dana maćehinski odnos prema nama kroz neispunjavanje koalicijskog sporazuma. Ipak, naš stav je bio da ne trebamo stati u lobiranju ili otežavati pregovore i njihov završetak za ulazak Hrvatske u EU, jer smo smatrali da se ulaskom u EU ovakve stvari, neprovođenje i nepoštivanje sopstvenih zakona, neće više tolerirati, kao što je praksa do sada pokazala.

Hoće li se uspjeti neka pitanja riješiti za vrijeme monitoringa?

Monitoring je prilika da elemente koji se tiču položaja i statusa naših sunarodnika, a time i države, konačno posložimo na mjesto koje im pripada. Želimo da damo svoj doprinos kako bi Hrvatska ušla u veliku evropsku familiju bez tegova oko nogu. Pritom nećemo štedjeti nikoga, ni državu ni sebe. Ulaskom u EU neće važiti isključivo nacionalni, kao do sada, nego i opšteprihvaćeni savremeni civilizacijski standardi.

Pregovori o pristupanju EU-u su zaključeni, a nije riješen problem 20.000 penzionera oštećenih od 1991. do 1997. godine?

Pravda je spora, ali dostižna. Neko je u ime nečega i u ime države uzeo novac tih ljudi. Jer da su penziju prije rata zaradili u Njemačkoj ili Francuskoj, dobivali bi je i tokom rata. Time se nadovezujem na prethodno pitanje o stečevinama i vrijednostima EU-a. Dužna im je hrvatska država, jer su njeni državljani, a mirovine su dio imovine ili stečenih imovinskih prava. Dosadašnje vlasti odbijale su bilo kakav ozbiljniji razgovor na tu temu i pozdravljam odluku sadašnje Vlade da ovaj problem uvrsti u svoj program. Iako nemam pravo da govorim u ime penzionera, jer oni imaju svoja legalna tijela, oni razumiju recesiju, ekonomske i druge probleme države i spremni su na razgovore i dogovore, ali znaju i svoj problem, da su im u prosjeku uskraćena 74 mjesečna primanja. Koliko imam informaciju, oni bi bili zadovoljni obeštećenjem kroz razne vidove, uključujući i kvalitetne vrijednosne papire, dionice, nasljedno pravo i slično. U svakom slučaju, i ovaj će problem biti jedan od elemenata monitoringa. EU je već solidno informirana o ovom problemu kroz razne dopise i kvalitetne kontakte, koje ostvaruje vodstvo penzionera na čelu sa predsjednikom Brankom Đukićem.

Napredak u reelektrifikaciji

Jedan dio povratničkih krajeva ući će u EU sa nezavršenom reelektrifikacijom. Tko je tu zakazao? Da li je opravdanje da smo u recesiji i krizi dovoljno?

Moram spomenuti ponovo koalicijski sporazum sa prethodnom Vladom, koji je osigurao napredak u reelektrifikaciji naših povratničkih krajeva, ali ne u potpunosti. U proteklom četverogodišnjem mandatu za reelektrifikaciju osigurano je 255 miliona kuna kroz investicijski program HEP-a, a za završetak toga posla potrebno je još oko 50 miliona kuna. Zastoj se javio također u recesijskoj godini, tj. posljednjoj godini mandata prošle Vlade. Treba jasno reći da smo u posljednjih pet godina uspjeli reelektrificirati oko 5.635 domaćinstava ili priključaka te da je još ostalo nerealizirano oko 500 zahtjeva, za koje vjerujemo da će biti završeni do kraja ove godine, jer teško je zamisliti da Hrvatska, pored Nikole Tesle, može u mraku ući u zajednicu EU-zemalja.

Ekonomske prilike dodatno su pogodile ionako osiromašene povratničke krajeve, koji su i do tada bili u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale dijelove Hrvatske. Kako u takvim okolnostima pomoći tim krajevima i ostvariti politiku ravnomjernog regionalnog razvoja?

Svojim političkim angažmanom i upravo kroz tu famoznu koaliciju sa HDZ-om, u te smo krajeve plasirali više stotina miliona kuna u posljednjih nekoliko godina. Taj novac investiran je u ceste, vodovode, rekonstrukciju elektro-mreže i razne projekte koji ljudima život znače. Uvjereni smo da će i nova Vlada pokazati maksimalan senzibilitet za probleme tih ljudi i nastaviti financiranje kvalitetnih projekata. Mi ćemo učiniti sa svoje strane maksimum da se loši zakoni poprave. Da se izglasaju novi, čija će primjena udahnuti novi život i dovesti značajniji broj novih povratnika. U svakoj od tih naših sredina ima kvalitetnih i obrazovanih ljudi, koji će znati aplicirati prema fondovima EU-a i dobiti novac za svoju opštinu ili selo. Iako ekonomski sada slabe, naše povratničke sredine imaju ono što mnogi ili gotovo niko nema: nezagađenu okolinu, prirodni potencijal u njivama, pašnjacima, šumama, čistoj vodi i ostalim prirodnim resursima. Imaju radni potencijal. Kada zažive pravila poslovanja EU-a, onda će i strane i domaće investitore zanimati logika interesa, a ne da li će svoj novac investirati u Ivinu ili Jovinu livadu!

Često se stječe utisak o lošoj koordinaciji unutar srpske zajednice, na relaciji lokalna i regionalna samouprava – funkcionari u ministarstvima i Vladi – saborski zastupnici. Kako umrežiti sve te faktore i uspostaviti njihovu bolju suradnju radi rješavanja problema srpske zajednice?

Tu ste u pravu. Koordinacija i informiranost u našim institucijama i udruženjima, a djelomično i u stranci, nije na zavidnom nivou. Mjesečne koordinacije koje smo održavali, a koje su bile jedan dobar vid informiranosti, pokazale su dobrim djelom nezainteresiranost i nerazumijevanje pojedinih funkcionara za probleme kolega koji se ne tiču njihovog djelokruga rada. Vrlo često imali smo situacije da naši ljudi iz ministarstava tj. iz izvršne vlasti pokušavaju preko nas zastupnika da priđu svome ministru, da mu postave pitanje i traže od njega rješenja i odgovore, što je nedopustivo. Pojedinci se, nažalost, često nisu udostojali javiti na telefon ili dati odgovor na upit koji bi došao sa nivoa lokalne samouprave, što je također nedopustivo. Brzo se zaboravlja da su uz pomoć baš glasova sa lokalnog nivoa i umijeća zastupnika kroz razne dogovore, sporazume i koalicije, zauzeli određene pozicije. Dobivanjem koncesije za jednu radijsku ili TV frekvenciju na državnim nivou osigurali bi bolju informiranost našoj zajednici, našim biračima, i ne samo njima. Taj težak posao oko ostvarivanja ovoga prava tek je pred nama, ali nije nedostižan.

Lakše do državljanstva

Nije riješen problem državljanstva velikog broja povratnika srpske nacionalnosti, a na osnovu donesenih zakona mnogi su izbrisani ili s teškoćom dobivaju pravo prebivališta?

To je veoma dobro pitanje i zaslužuje posebnu pažnju. Imamo slučajeve da pojedinci, pa i čitave porodice, ne mogu da ostvare pravo na hrvatsko državljanstvo, iako su mnogi rođeni u SRH i tu su proveli veći dio svog životnog vijeka, završili škole, imali reguliran radni staž i dr., ali su zbog državljanstva svojih roditelja ili neispunjavanja prekluzivnih rokova za traženje dokumenata to pravo izgubili. Na tom smo pitanju radili sa više ministara unutarnjih poslova i uprave, vezano uz izmjenu zakonskih propisa, ali čini mi se da nije bilo političke volje kako bi ono bilo pravedno završeno. Sada su doneseni novi Zakon o strancima i Zakon o državljanstvu, koji omogućava svima onima koji su živjeli u Republici Hrvatskoj do 8. oktobra 1991. i nalaze se u programu povratka, da pravo na državljanstvo mogu ostvariti bez dosadašnje procedure, koja je trajala godinama jer su vođeni kao privremeno nastanjeni stranci, a sada podnose zahtjeve i dobivaju rješenja za stalni boravak, nakon čega odmah dobivaju državljanstvo. U EU-u i nekim drugim zemljama ta praksa je dobro poznata, jer ako tamo provedete određen broj godina ili ste tamo rođeni ili vam se rodi dijete, pravo na državljanstvo zakonski vam je dostupno i osigurano.

Prošla Vlada nije se iskazala ni po rješavanju pitanja nestalih. Da li za to još nije bio dobar politički moment, ili je opravdanje bila kriza, ili je u pitanju nezainteresiranost…?

Posao koji je pred novom Vladom, ali i vladama država zahvaćenih ratom, jeste formiranje jedinstvenih spiskova svih nestalih, bez obzira na njihovu etničku ili neku drugu pripadnost. Za to do sada nije bilo političke volje, tako da su se spiskovi vrlo često preklapali i ne zna se stvarni broj poginulih i nestalih. Nekoliko stotina neidentifikovanih posmrtnih ostataka, koji su na Patologiji Medicinskog fakulteta u Zagrebu, ne može se pravdati krizom ili političkim trenutkom. Identifikacije za sobom povlače i pitanje počinitelja zločina, što je sigurno jedno od najtežih pitanja za svaku vlast, pa i za aktualnu, a što će i dalje ovaj posao usporavati.

Zasluge Rade Kosanovića

Poslije dobrih rezultata na parlamentarnim izborima, slični se očekuju i na lokalnim 2013. godine. Kako planirate pristupiti organizaciji tih izbora?

Vjerujemo da će SDSS nakon maja iduće godine imati i više od sadašnjih 230-ak vijećnika u opštinama, gradovima i županijama. Ilustracije radi, sve ostale stranke srpskog predznaka ukupno ih imaju dvadesetak! Očekujemo da sadašnju brojku od 15 opština kojima upravljamo dodatno ojačamo, kao što očekujemo i teškoće da zadržimo mjesta zamjenika župana i dogradonačelnika, zbog postojećeg zakona koji dozvoljava i velikim hrvatskim strankama da kandiduju “svoje Srbe”. Iz tog razloga taj zakon se također mora mijenjati, jer u tom slučaju većinski će narod birati predstavnike manjina, koji o problemima manjina neće da znaju, a istovremeno postoje neka stečena prava koja se moraju zakonski uobličiti.

Nekoliko mjeseci prije redovne izborne skupštine, stranačku bazu potresla je izvanredna smjena Rade Kosanovića, dosadašnjeg predsjednika stranačke organizacije Karlovačke županije. Hoće li ta izvanredna smjena izazvati određene potrese u stranci?

Rade Kosanović je nesumnjivo pionir naše stranke ne samo na Kordunu, nego u čitavoj centralnoj Hrvatskoj. I kao takav ima nemjerljive zasluge za razvoj SDSS-a i ogromne simpatije ne samo u bazi, nego i unutar vodstva stranke. Međutim, za nas je neophodno mišljenje ljudi na terenu. Istina, u ovom slučaju nije riječ o jedinstvenom mišljenju svih članova Skupštine SDSS-a Karlovačke županije da se pristupi promjenama. Podsjećam da je navedenoj Skupštini od 35 prisustvovalo 18 delegata, čime je ispoštovan Poslovnik o radu skupština. Proceduralno je ispoštovano i sazivanje vanredne Skupštine. S obzirom na to da ista pravila važe i za lokalne ogranke kao i za Predsjedništvo stranke, vodstvo SDSS-a je prihvatilo odluke o smjeni Rade Kosanovića i izboru Siniše Ljubojevića za novog županijskog predsjednika. Politički gledano, možda se mogla pričekati i redovna Skupština, ali odluka je bila na sazivačima vanredne sjednice i razlozima koje su oni naveli, a koje smo mi kao legalisti prihvatili. Ja se iskreno nadam da u ovoj organizaciji neće doći do polarizacije unutar našeg članstva, jer je karlovački županijski ogranak veoma bitan segment u političkom životu stranke i njenoj percepciji ne samo kod naših birača, nego i kod svih građana.

SDSS očekuju i unutarstranački izbori. Hoće li na njima biti nekih većih promjena?

Naših ravno stotinu ogranaka u Hrvatskoj ove će godine proći izvještajno-izborne skupštine, a čitav proces unutarstranačkih izbora završiće dogodine na Glavnoj skupštini SDSS-a. Očekuju li nas veće ili manje i kakve promjene znaćemo kada Glavni odbor za koji dan raspiše izbore i kada čitav proces, uz koordinaciju našeg Izvršnog odbora, zaživi na terenu. Raduje nas što stranci svakodnevno prilaze novi ljudi. Podjednako mladi i oni sa životnim i drugim iskustvom. Evo, za koji dan, prema informacijama koje imam, u Kutini će biti formiran gradski ogranak naše stranke, a i u Splitu u dogledno vrijeme. I to je dokaz da je naš put ispravan kroz sve ove godine. Osim unutarstranačkih izbora, ovu će godinu obilježiti i naš 15. rođendan, koji slavimo 5. marta, pa mi dozvolite da putem vašeg medija čestitam na političkoj i ljudskoj istrajnosti, uspješnosti, ali i privrženosti programu stranke svim našim članovima.