Frustrirani okupatori
Masakr u kojemu je jedan američki vojnik u afganistanskoj regiji Kandahar ubio 16 civila mogao bi ugroziti pregovore između američke i afganistanske vlade. Incident se dogodio prošle nedjelje u predjelu Panjwai, kada se vojnik usred noći uputio iz svoje baze u nekoliko kilometara udaljeno selo, ušao u dvije kuće i mecima u glavu i ubodima nožem ubio ljude koji su u njima živjeli, među kojima i devetero djece. Nakon pokolja njihova je tijela pokušao spaliti, te se ubrzo vratio u bazu.
“Stabilizacija sela”
Britanski BBC iste je večeri objavio da se radi o 38-godišnjem pripadniku “operacije za stabilizaciju sela” Zelenih beretki sa zadatkom razvijanja veza sa seoskim glavešinama, organiziranja lokalne policije i traženja talibana. Objavljeno je i da je tijekom 11-godišnje vojne karijere odradio tri ture u Iraku, a u Afganistan došao u prosincu prošle godine.
U većini ranijih incidenata instinkt američkih vlasti bio je što dulje ih zataškavati, no čim su procurile prve informacije o ovom zločinu, američki predsjednik Barack Obama oglasio se rekavši da se radi o “tragičnom i šokantnom incidentu” koji, međutim, “ne predstavlja izuzetan karakter američke vojske niti poštovanje koje SAD gaji prema afganistanskom narodu”.
Navodi nekih očevidaca da ubojica nije bio sam brzo su demantirani tvrdnjom da su ih zamijenili za vojnike koji su kasnije došli na mjesto događaja. U ponedjeljak je objavljeno i da je dotični “doživio živčani slom”, te svojedobno u automobilskoj nesreći zadobio ozljedu glave, što bi imalo potvrditi tezu da se radi o izoliranom incidentu poremećenog vojnika koji ne predstavlja pravu prirodu američke okupacije.
No da se radi o jalovom spinu koji nisu progutali čak ni američki mainstream mediji pokazali su već i prvi njihovi izvještaji. Istoga dana objavljeno je da je ubojica pripadnik baze Lewis-McChord u saveznoj državi Washington koja je već dulje vrijeme predmet raznih istraga. U toj bazi, jednoj od najvećih, u kojoj je smješteno 40.000 vojnika, prije samo četiri mjeseca šestorica vojnika osuđeni su da su “inscenirali borbene situacije” kako bi mogli ubijati civile jer su, kako je jedan od njih posvjedočio, “bili frustrirani što na njihovom području nije bilo akcije”.
Djeca talibani
Baza Lewis McChord dospjela je u medije i po rekordnom broju samoubojstava vojnika – njih 11 prošle godine, te kada su dvojica psihijatara tamošnje bolnice smijenjena jer su odbacili 285 dijagnoza posttraumatskog sindroma zabrinuti da takvi vojnici skupo koštaju vojsku.
Ovaj masakr dogodio se samo dva dana nakon što su NATO-ovi helikopteri ubili troje i ranili četvero ljudi u Kapisi na istoku zemlje, a početkom veljače također u Panjwaiju ubijeno je osmero djece za koju su francuski vojnici tvrdili da su “talibanski pomagači”. Dogodio se i tek nakon što se slegla prašina zbog incidenta tri tjedna ranije, kada je u vojnoj bazi Bagram blizu Kabula zapaljeno nekoliko primjeraka Kurana. Iako je istraga pokazala da se nije radilo o namjernoj provokaciji, na vidjelo je izašlo tragično nesnalaženje i neznanje američke vojske, što je na koncu dovelo do nereda i demonstracija diljem zemlje, u kojima je ubijeno šestero američkih vojnika i 30-ak civila.
U siječnju je, pak, objavljena video-snimka američkih vojnika koji uriniraju po leševima Afganistanaca, a zračni napadi u kojima su ubijene cijele obitelji događaju se redovito, jednako kao i u Iraku.
Jedanaestogodišnji afganistanski rat američke je građane dosad koštao 500 milijardi dolara, a poginulo je 1.900 američkih i još 3.000 stranih vojnika. Samo u 2011. godini ubijeno je 3.000 civila, no taj se podatak smatra nepotpunim jer se bazira na izvorima NATO-a, koji je sklon žrtve proglašavati pobunjenicima.
Vlada Baracka Obame upravo je u tijeku pregovora o “nastavku podrške” afganistanskoj vladi u desetogodišnjem razdoblju nakon odlaska američke vojske, a samo dva dana prije pokolja u Panjwaiju pokrpani su pregovori koji su bili zaustavljeni zbog skandala s paljenjem Kurana.
Američka vojska do kraja ove godine namjerava povući 22.000 vojnika, a preostalih 68.000 do 2014. godine. Plan strateškog partnerstva uključuje ubrzano treniranje afganistanskih snaga za sudjelovanje u borbama i istovremeno uvlačenje dijela talibanskih predstavnika u pregovore koji bi se trebali odvijati u Kataru. Kako prenose mediji, američku vojsku nakon povlačenja zamijenit će pojačano prisustvo specijalnih snaga i paravojske CIA-e, koja upravo u Afganistanu ima svoju najveću prekomorsku bazu.
Noćne racije
No ti su pregovori dosad bili iznimno spori i teški, a događaji poput nedjeljnog masakra imaju suprotan efekt jer ohrabruju tvrdolinijaše koji ne vide razloga da pregovaraju s Amerikancima kada oni ionako odlaze iz zemlje, već ih koriste za raspirivanje protivljenja stanovništva okupaciji. Zbog pokolja su diljem zemlje izbili prosvjedi u kojima se traži odbacivanje strateškog pakta s Washingtonom, a u utorak je pucano na dvojicu braće afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija koji su došli na mjesto zločina.
Iako je NATO-ov admiral James G. Stavridis samo tjedan ranije američkom senatu rekao da će NATO “imati trajni savez s Afganistanom”, činjenica je da je prvi detalj o prijenosu vlasti dogovoren tek dva dana prije nedjeljnog masakra, a odnosio se na preuzimanje kontrole nad zatvorom Parwan u vojnoj bazi Bagram.
Vlada Hamida Karzaija već dulje vrijeme inzistira i da se prestane s provođenjem noćnih racija koje su naročito traumatične za lokalno stanovništvo, no američka vojska taj je zahtjev odbila uz obrazloženje da su noćne racije, za kojima često slijede jutarnji zračni napadi, “kritični dio ratovanja”.
Karzai je donio odluku i da se krajem ožujka zabrani rad svim privatnim sigurnosnim kompanijama, uglavnom američkim i britanskim, zaduženima za osiguravanje institucija i razvojnih agencija. Te kompanije financira američko Ministarstvo obrane, a procjenjuje se da američke porezne obveznike stoje nekoliko milijardi dolara godišnje.