Kult ličnosti

OLIVER FRLJIĆ, kazališni redatelj koji neprestano uzbuđuje duhove na pozornicama širom bivše države hrabrim otvaranjem neugodnih tema iz nedavne prošlosti, u Ateljeu 212 počinje raditi novu predstavu pod radnim nazivom “Zoran Đinđić”. Bit će to autorski projekt na temu najtraumatičnijeg događaja u novijoj povijesti Srbije: ubojstva srpskog premijera Zorana Đinđića u ožujku 2003. Frljić za “Novosti” kaže: “Srbija se i danas nalazi pod hipotekom ovog zločina. Modernizacijski procesi u Srbiji nakon smrti Đinđića su zaustavljeni i još uvijek nema političara njegovog ranga koji bi te procese ponovno mogao pokrenuti. Nije jasno tko je sve umiješan u atentat na Đinđića, a nalogodavci tog ubojstva i dalje djeluju u političkom životu Srbije.”

GORDANA VNUK, direktorica međunarodnog kazališnog festivala Eurokaz, javnosti se obratila otvorenim pismom, nakon što nije uspjela na natječaju za ravnatelja Zagrebačkog kazališta mladih. U pismu, između ostalog, stoji: “Da se natječaji za ravnatelje gradskih kazališta raspisuju samo formalno jer se unaprijed zna da će aktualni ravnatelji biti potvrđeni za još jedan od njihovih doživotnih mandata, nije ništa novo i to svi znaju, pa je već običaj da se na natječaj javi samo jedan kandidat, i to onaj koji je već na vlasti. Tako imamo situaciju da se čak u četiri gradska kazališta (Kerempuh, Komedija, Zagrebačko kazalište lutaka, Žar ptica) sadašnji ravnatelji drže svojih pozicija prosječno trideset godina, a nešto slično zahuktava se i u Gavelli te Zagrebačkom kazalištu mladih.”

MIRKO KOVAČ jedan je od devetero pisaca iz Hrvatske koji će biti predstavljen na prestižnom sajmu knjiga u Leipzigu, koji se održava od 15. do 18. ožujka. Još će biti predstavljene knjige Roberta Perišića, Franje Janeša, Merite Arslani, Ivane Simić Bodrožić, Gorana Ferčeca, Ede Popovića, Zvonka Makovića i Vladimira Stojsavljevića. Sajam knjiga u Leipzigu prilično je važan za promociju domaće književnosti u svijetu, rekla je ministrica kulture Andrea Zlatar koja putuje u Leipzig, dok se renomirani nakladnici Neven Antičević i Seid Serdarević slažu da bi ova godina mogla značiti prekretnicu u proboju domaćih knjiga na evropskoj literarnoj sceni.

MARKO POPOVIĆ, MIROSLAV TIMOTIJEVIĆ i MILAN RISTOVIĆ, povjesničari s Filozofskog fakulteta u Beogradu, autori su historiografske studije pod nazivom “Istorija privatnog života u Srba” koja je nedavno izašla iz tiska. Ova knjiga “o odrastanju i odgoju, koketiranju i modi, o vjeri i sumnji, o prijateljstvu i porodici” sadrži tri poglavlja. Srednjovjekovna epoha vraća čitaoca u svijet vlastelinskih dvorova, srednjovjekovnih gradova i sela, monaških zajednica i ratovanja te u sferu spoznaje svijeta toga vremena. Drugi dio, “U osvit novog doba”, govori o Srbima u novom vijeku i različitim civilizacijskim okolnostima u kojima su živjeli u Osmanskom Carstvu, Habsburškoj Monarhiji i Kneževini, a potom Kraljevini Srbiji. Treći dio, “Od tradicije ka modernosti”, obuhvaća period od 1878. do 1990. godine.

JARMILA VEŠOVIĆ, vizualna umjetnica iz Cetinja, dobila je prestižnu francusku nagradu za slikarstvo “Achille Fould-Stirbey” za 2011. godinu. Ova nagrada, pod pokroviteljstvom Francuske akademije znanosti i umjetnosti, jedna je od najstarijih u Evropi, a među prvim njenim dobitnicima sredinom 19. stoljeća bio je čuveni slikar Eugène Delacroix.

Jarmila Vešović, koja od 1986. živi u Parizu, bavi se slikarstvom inspiriranim tragovima starih civilizacija na palimpsestima, grafikom i vizualnim instalacijama. Do sada je imala više od 20 samostalnih izložbi u brojnim zemljama, od Srbije i Crne Gore do Francuske, Španjolske i Japana. Dobitnica je više međunarodnih priznanja.

JEAN GIRAUD, jedan od najvećih svjetskih crtača stripa, umro je 10. ožujka u Parizu nakon duge bolesti. Pod pseudonimom Moebius, ovaj veliki autor stripa kreirao je neke od kultnih junaka ovog žanra, kao što su poručnik Blueberry i Srebrni letač, crtao je u najprestižnijim svjetskim strip magazinima, a stvorio je i popularne znanstveno-fantastične serije “Inkal” i “Hermetična garaža”. Giraud je utjecao i na svijet filma, naročito na ostvarenja “Blade Runner”, “Ratovi zvijezda” i “Peti element”, dok je japanski crtač Miyazaki otvoreno priznao da je svoj poznati serijal “Nausikaja iz Vjetrovite doline” crtao pod Moebiusovim utjecajem.

JOSE SARAMAGO (1922 – 2010), portugalski književnik i nobelovac, napisao je 1953. godine roman “Svjetlarnik” koji je tek nedavno ugledao svjetlo dana. Kroz živote stanovnika jedne lisabonske stambene zgrade Saramago tematizira obitelj, prikazujući je kao zmijsko leglo u kojem caruju silovanje, lezbijska ljubav i nasilje. Kada je tada 31-godišnji Saramago roman poslao jednom portugalskom izdavaču, ovaj mu nikada nije odgovorio, jer portugalsko društvo 1950-ih godina očito nije bilo spremno podnijeti kritički ton romana. “Strašno je propatio zbog toga što mu je taj roman bio odbijen. Smatrao je da, kada vam već netko ponudi plod svojeg rada, najmanje što možete učiniti jest barem mu odgovoriti”, kazala je njegova udovica Pilar del Rio nakon što je roman objavljen. Nakon te odbijenice, moralo je proći 20 godina prije nego što će Saramago napisati sljedeći roman.