Kult ličnosti

JONATHAN FRANZEN, najpoznatiji suvremeni američki pisac, autor romana “Korekcije” i “Sloboda”, ovih je dana stigao u Zagreb na poziv izdavačke kuće V.B.Z. Slavnog pisca u posljednje vrijeme hvale na sve strane, njegove knjige na listama uglednih magazina dobivaju epitet najboljih, a intelektualna krema diljem svijeta mazi ga kao svog novog literarnog gurua.

“Nije najslavniji ni najbogatiji. Njegovi likovi ne rješavaju zagonetke, nemaju magične moći i ne žive u budućnosti. Ali u svojim romanima Franzen nam pokazuje kako danas živimo”, piše časopis “Time”. Franzen, pak, sam o sebi tvrdi: “Ja sam samo sudionik svog vremena, puno toga vidim, zbog čega se nerviram i bjesnim i sve to na kraju u nekoj formi dođe na papir.”

STJEPAN GULIN, pjesnik iz Šibenika, ovogodišnji je laureat Goranova proljeća. Ovaj pjesnik godinama nije bio u središtu medijske pažnje, a njegove zbirke “Kovine”, “Istovjetne pjesme” i “Smokve od soli” nastajale su polako i strpljivo.

“Snaga Gulinove kritike zbilje nesvakidašnje je jaka. A jaka je jer je tiha. Čitatelju se ne unosi u lice. Užas otuđenja i raščovječenja o kojima piše, izvorno ne pripada imaginariju njegova stiha: on pripada svijetu. Istome svijetu kojemu, već toliko godina, jedan od posljednjih patricija stiha s ove bande Mediterana, uredno i strpljivo, bez milosti uzima anamnezu”, kaže u ocjeni član žirija Nikola Petković.

Nagradu Goran za mlade pjesnike dobio je Davor Ivankovac za rukopis “Freud na Facebooku”. Nagrade se uručuju na tradicionalnoj dodjeli u Lukovdolu, rodnom mjestu Ivana Gorana Kovačića.

DUŠAN KOVAČEVIĆ autor je kultnog komada “Radovan III” koji je ovih dana premijerno izveden u Beču u kazalištu “3raum-Anatomietheater”. Komad koji je proslavio pokojnog glumca Zorana Radmilovića za austrijsku je publiku preveo poznati austrijski režiser srpskog porijekla Milo Dor, a redateljica bečke predstave je Nina Gabriel.

Redateljica koja već sedam godina pokušava Kovačevićev komad realizirati u Beču izjavila je pred premijeru: “Ova kazališna groteska genijalno je djelo pisca porijeklom sa Balkana i moj motiv da radim ovu predstavu pod svaku cijenu ne leži ni u politici niti u vrednovanju, već isključivo u želji da učestvujem u ovom jedinstvenom humoru koji svojom tragikom, smislenom i iracionalnom otkačenošću opisuje životnu istinu.”

MARKO CVEJIĆ, redatelj, snimio je dokumentarni film “Podunavske Švabe” koji će u ožujku i travnju biti prikazan u 14 gradova u Vojvodini. Nakon projekcija bit će održane i panel-diskusije na kojima su sudjelovanje najavili Dubravka Stojanović, Ivan Čolović, Lazar Stojanović, Nebojša Popov i drugi. Ambicija filma je upoznavanje publike s poviješću podunavskih Švaba, koji su poslije Drugog svjetskog rata iz Vojvodine kolektivno protjerani. Mnogi od tih ljudi, koji uopće nisu podržavali Hitlera i nacizam, bili su tretirani kao neprijatelji i stranci u vlastitoj zemlji. Tragična sudbina njemačkog naroda u Vojvodini još uvijek je tabu-tema jugoslavenske novije povijesti.

RADIVOJ KORAĆ (1938 – 1969), proslavljeni košarkaš, dobio je spomen-ploču u Beogradu, u Nebojšinoj 32b na Vračaru, gdje je nekada živio, a njenom svečanom otkrivanju prisustvovala je i ekipa filma “Žućko – priča o Radivoju Koraću”, koji je nedavno premijerno prikazan u Beogradu. U filmu su rekonstruirani bitni detalji iz Koraćeva života: ratni zbjeg u Lici, odvođenje oca na Goli otok, košarkaška karijera, susreti s Andrićem i Titom… Film “Žućko – priča o Radivoju Koraću” priča je i o bivšoj Jugoslaviji koja se tijekom 1950-ih i 1960-ih godina počela otvarati prema Zapadu. Tome je doprinosio i Korać, koji je bio internacionalna košarkaška zvijezda, ali i zaljubljenik u znanost, književnost i slikarstvo. Originalnu muziku za film komponirao je Darko Rundek.

KARL MAY (1842 – 1912), jedan od najpopularnijih pisaca dječjih romana, umro je točno prije stotinu godina. Knjige su mu štampane u preko 200 milijuna primjeraka. Njegove junake s Divljeg zapada Old Shatterhanda i Winnetoua poznaju mnoga djeca svijeta. Manje je poznato da je Karl May pisao romane i o ovim prostorima: glavni lik u njima bio je Kara Ben Nemzi, a knjige su se zvale “U balkanskim gudurama” i “Kroz zemlju Arbanasa”. U njima May spominje Srbe, Crnogorce, Vlahe, Bugare i Albance, navodi imena ovdašnjih rijeka i gradova. Neki opisi su karakteristični: “Pogledajte sve te narodnosti i njihova plemena, među kojima svaki klan ima svoje vlastite zakone i pravila. Svako selo se nalazi u vječnom ratu sa susjednim selom s kojim mora riješiti problem krađe, razbojništva ili krvne osvete. Oni su hrabri do ludila, lukavi kao risovi, surovi i brutalni…”

EDVARD MUNCH (1863 – 1944) i njegova djela retrospektivno su predstavljeni na izložbi “Edvard Munch. Moderno oko” u galeriji Schirn u Frankfurtu. Za razliku od većine retrospektiva Munchovih djela posljednjih godina, koje ga prikazuju kao samotnjaka obuzetog svojim unutrašnjim svijetom, izložba u Frankfurtu želi pokazati da je Munch bio i moderni umjetnik 20. stoljeća. Munch, autor svjetski poznate slike “Krik”, bio je svjestan da nova umjetnost počiva na fotografiji, kazalištu i filmu, koji su mu bitno pomogli u kreiranju likovnih motiva. Jedna od četiri Munchove verzije slike “Krik” bit će prodana na aukciji u New Yorku 2. svibnja. Stručnjaci procjenjuju da će nadmašiti sumu od 80 milijuna dolara.