Ni Hag ne propisuje odštete žrtvama

Dobra suradnja nadležnih organa, povjerenje i isti standardi u postupcima uslov su za efikasnije procesuiranje počinilaca ratnih zločina, ali bi trebalo voditi više računa i o žrtvama, rečeno je na okruglom stolu “Nužnost učinkovitijeg procesuiranja ratnih zločina jačanjem regionalne suradnje i procesuiranjem zapovjedno odgovornih osoba” održanom u Zagrebu.

Otvarajući skup, voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da još uvijek nije stvoren dobar odnos prema žrtvama ratnih zločina, pozivajući sve nadležne na prekid prakse naplaćivanja sudskih troškova od onih kojima su odbijene tužbe protiv Hrvatske, ali i na uspostavljanje fondova iz kojih bi sve žrtve bile obeštećene.

– Jedine civilne žrtve rata u Hrvatskoj kojima nije priznat status jesu civilne žrtve srpske nacionalnosti – rekao je saborski zastupnik Milorad Pupovac, ističući da će u Saboru podržati donošenje mjera koje idu u pravcu obeštećenja žrtava.

Ukazao je na to da se odšteta ne dobiva ni za uništenu imovinu, odnosno kuće izvan područja ratnih djelovanja, i to zbog rigidnosti postojećih zakona, koje bi također trebalo mijenjati.

Međutim, govoreći o pitanjima neisplate odšteta žrtvama, predsjednik Ivo Josipović rekao je da “to ne propisuje ni sud u Hagu”. Kazavši nadalje da je nužno odvojiti politiku od ratnih zločina i da nema pravednih presuda bez jednakosti kriterija, naglasio je dobru suradnju tužilaštava država regiona.

– Dobra praksa trebala bi se pretočiti u sklapanja međudržavnih sporazuma koji bi je unaprijedili – rekao je Josipović.

– Rekao sam da neću davati pomilovanja za počinioce ratnih zločina, ali uzalud, jer ih domaći sudovi, kao i onaj u Hagu, puštaju prijevremeno na slobodu – dodao je.

– Zakon o ništetnosti ugrozio je komunikaciju tužilaštava, ali je nije doveo u pitanje – rekao je tužilac Mladen Bajić, podsjetivši da je nakon sporazuma o suradnji tužilaštava Hrvatske i Srbije, a onda i s drugima, došlo vrijeme da se potpiše i međudržavni sporazum.

Bilo je riječi o programu zaštite žrtava i svjedoka kroz koji je od maja 2008. prošlo skoro 10.000 ljudi, rekao je predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin, dodavši da se tim programom dobivaju kvalitetnija svjedočenja i kvalitetniji rad sudova.

Skup na kome je predstavljen i izvještaj o praćenju suđenja za ratne zločine organizirali su Documenta, Građanski odbor za ljudska prava i Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek.