Ekonomsko buđenje Istoka

Na četvrtom summitu zemalja BRICS-a, prvom održanom u Indiji, sastali su se brazilska predsjednica Dilma Rousseff, ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, indijski premijer Manmohan Singh, te predsjednici Kine Hu Jintao i Južnoafričke Republike Jacob Zuma. Na summitu, održanom krajem ožujka u New Delhiju, dogovoreno je osnivanje zajedničke banke koja bi bila alternativa Svjetskoj banci i MMF-u. Brazil, Rusija, Indija i Kina 2008. godine stupile su u zajednicu BRIC, a 2010. pridružuje im se Južnoafrička Republika. Danas na tih pet zemalja otpada oko 18 posto svjetskog BDP-a, 40 posto svjetskog stanovništva, 15 posto ukupne svjetske trgovine i 40 posto svjetskih deviznih rezervi.

Glavni cilj zajedničke banke bit će financiranje razvojnih projekata i infrastrukture u zemljama u razvoju. Ideju o osnivanju zajedničke financijske institucije predložila je Indija, koja nema dovoljna financijska sredstva za razvoj, te su joj potrebne strane investicije.

Brzorastuće ekonomije

Odmah nakon summita, ekonomski su analitičari Kinu označili kao lokomotivu u najavljenoj zajedničkoj banci. Kina je danas druga ekonomija svijeta i neizostavni faktor u međunarodnim financijskim tokovima. Nedavna studija američkog Battelle Memorial Instituta predviđa da će Kina do 2023. dostići potrošnju SAD-a, a britanski list “Economist” predviđa da bi se to moglo dogoditi već 2018. Nasuprot tome, mnogi zapadni ekonomski analitičari predviđaju kraj kineskog ekonomskog rasta, koji je već 20 godina najveći na svijetu. U godinama kada su SAD i zapadnoeuropske zemlje bile u recesiji, Kina je bilježila rast od gotovo deset posto.

Martin Jacques, britanski publicist i predavač na više svjetskih sveučilišta, u svojoj knjizi “Kada Kina zavlada svijetom: Kraj zapadnog svijeta i rođenje novog globalnog poretka” govori o problemu ekonomista iz SAD-a i Europe kada govore o Kini. Nagađanja o mogućem gospodarskom slomu i zaustavljanju kineskog rasta, koja zastupaju neki ekonomisti, opovrgava realno stanje na terenu. I tako posljednjih 20 godina. Prema Jacquesu, razlog tih krivih procjena više je sociološke nego ekonomske prirode. Nadmoć Zapada u protekla dva stoljeća – prvo Europe, a zatim SAD-a – dovela je do stvaranja zapadnocentričnog mentaliteta. Zapad se smatra izvorom svih mudrosti, a jedini je mogući model razvoja društva i gospodarstva onaj zapadnjački. Kina svoj ekonomski rast bazira na izvozu koji je konkurentniji zbog jeftine radne snage i kineske monetarne politike. Zbog recesije i pada kupovne moći na Zapadu, koji je glavni kupac kineskih proizvoda, Kina više neće moći temeljiti rast isključivo na izvozu. Sukladno tome, kineska državna politika pokušava povećati potrošnju na domaćem tržištu i platežnu moć svojih građana. Tako je 2011. minimalna plaća u Kini porasla za 20 posto.

Danas je nemoguće govoriti o svjetskom gospodarstvu i ne spomenuti Kinu. Osim najbržeg rasta BDP-a, Kina postaje i sve veći kreditor zemalja u razvoju. U 2009. i 2010. godini Kineska razvojna banka i kineska Exim banka posudile su više novca državama u razvoju (na koje otpada 85 posto svjetskog stanovništva) nego Svjetska banka. U plan osnivanja zajedničke banke koja bi, između ostalog, kreditirala i zemlje u razvoju, Kina ulazi spremna preuzeti vodeću ulogu. Osnivanje zajedničke banke trebalo bi oponirati utjecaju dolara, u kojem se danas odvija velika većina svjetske trgovine. Ovakvo stanje omogućava SAD-u da svoj dug iskaže u dolarima i tiska neograničene količine novca, što rezultira time da inflacija pojede dio duga. Sigurno je da će SAD svim raspoloživim sredstvima pokušati zaštititi ovu privilegiju. Prema postignutom dogovoru, države BRICS-a trebale bi kreditirati svoje članice, ali i države nečlanice u njihovim nacionalnim valutama, no upitno je koliko će i kada takav plan sasvim zaživjeti.

Luka Brkić, profesor međunarodne političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, za “Novosti” kaže kako su zemlje BRICS-a nesumnjivo brzorastuće ekonomije, no kako na umu treba imati i pozicije s kojih startaju.

– Relativno je lako pronaći minimalni zajednički nazivnik ekonomijama BRICS-a oko osnivanja zajedničke banke ili potiskivanja dolara i eura u međunarodnoj trgovini kao dviju najznačajnijih svjetskih valuta – kaže Brkić, ali i upozorava kako je u tom udruženju zemalja ipak riječ o nacionalnim ekonomijama, pa tako svaka država članica vodi politiku zaštite svojih nacionalnih interesa.

Zajednički stav o Iranu

– U vremenu recesije moglo bi se pomisliti da je riječ o proameričkoj politici Kine, no ne radi se o tome, nego o politici zaštite vlastitih interesa – Kina je najveći vjerovnik SAD-a, pa je tako čuvala svoju aktivu i imovinu u SAD-u – kaže Brkić.

Izvjesno je sve veće usklađivanje zemalja BRICS-a, no nacionalne će ekonomije i dalje ostati u prvom planu. Pokušaji stvaranja zajedničke svjetske valute su kontinuirani, no na kratki ili čak srednji rok nije realno očekivati potiskivanje trenutno dominantnih svjetskih valuta.

Osim što surađuju na gospodarskom planu, zemlje BRICS-a pokušavaju nastupiti i sa zajedničkim stavom o bitnim političkim pitanjima. Nedavna situacija u Libiji dočekala ih je nespremnima za zajednički stav, pa su tako JAR i Indija glasovali za rezoluciju UN-a o Libiji, na koju su Kina i Rusija uložile veto. U vezi s novim kriznim žarištima stavovi ovih zemalja ipak su usklađeniji. Tako su države BRICS-a suglasne da bi se kriza u Iranu trebala riješiti diplomatskim putem, a nikako oružanom intervencijom, te da Iran ima pravo na razvoj nuklearnog programa u mirnodopske svrhe. Rješenje problema u Siriji ove države vide u dijalogu vlasti i oporbe, a ne u eventualnoj intervenciji, niti nužno u ostavci sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, na čemu inzistira Zapad.

Svih pet ekonomija zajednice BRICS brzo su rastuće i perspektivne, no još uvijek ovisne o zapadnim ekonomijama. Zajednička banka trebala bi imati neovisnost u dugoročnim financijskim projektima, a potencijalna opasnost leži u prevelikom miješanju nacionalnih vlada. Veći utjecaj BRICS-a na međunarodnu trgovinsku i financijsku arenu oslabio bi i utjecaj zapadnih sankcija na pojedine zemlje. Najavljenim potezima ojačane su veze između  zemalja BRICS-a, a hoće li ova inicijativa dovesti do pravog ekonomskog buđenja Istoka i promjene svjetskog poretka, pokazat će vrijeme.