Pokrajine

Rade Kosanović, bivši predsjednik regionalne organizacije SDSS-a Karlovačke županije

Sila nikome nije donijela dobar rezultat

Pod mojim rukovodstvom SDSS je postao uvažena stranka i ravnopravni partner u županiji. Neki smatraju da se silom, radikalizmom ili kroz novinske stupce može tražiti bolji zajednički život na ovim područjima

Kako biste ocijenili položaj srpske zajednice na području Karlovačke županije?

– Od 2001. naovamo svake godine stanje se polako poboljšavalo zahvaljujući zajedničkim naporima nas kao predstavnika srpske zajednice i županijskog rukovodstva. Međutim, u posljednje vrijeme dolazi do manjeg pada suživota, jer to zajedništvo ne odgovara ni nekima u srpskoj zajednici. Puno je bolje nego prije, ali još je nezadovoljavajuće.

Ima li razlika od sredine do sredine, gdje je najlošije i zašto?

– Postoje velike razlike od sredine do sredine, a to se naročito odnosi na život na selu i u gradu. Na primjer, u općini Krnjak sigurno je najbolje stanje na području Karlovačke županije, možda čak mnogo bolje nego tamo gdje nije bilo rata, a da ne govorim koliko mnogo bolje nego u Slunju ili Karlovcu. Sa svojom vlašću, zapošljavanjem, školovanjem i pomoći povratnicima u svakom obliku Krnjak je ispred svih. U Karlovcu je pitanje komunalne infrastrukture bolje nego u ostalim dijelovima županije. Razlike su rezultat ekonomske snage pojedine lokalne zajednice. U krajeve gdje na području županije žive Srbi do sada je uloženo više desetaka miliona kuna, ali je pitanje da li su sredstva na najbolji način utrošena.

Nismo jedini

Kako bi se mogao ocijeniti rad SDSS-a u Skupštini Karlovačke županije?

– I u prvom i u sadašnjem mandatu SDSS je imao po dva vijećnika. I u jednom i u drugom mandatu vijećnici su bili vrlo aktivni i zastupali interese Srba na području cijele županije. Njihovim sam radom zadovoljan. Zakon o izboru i zastupanju nacionalnih manjina je kriv što ne postoji manjinski klub. Srbi imaju pravo na šestero vijećnika, ali svaka stranka traži da njihov vijećnik Srbin bude u klubu te stranke i ne dozvoljava da sa SDSS-ovim vijećnicima formira manjinski klub. Mislim da bi predstavnike manjina ipak morale birati manjine. Tu ne mislim da je SDSS jedini predstavnik Srba.

Zašto je samo nekoliko mjeseci prije redovnih unutarstranačkih izbora došlo do vaše smjene?

– Skoro godinu dana postojali su nagovještaji o mojoj smjeni sa mjesta predsjednika županijskog SDSS-a. Moram reći da su to sigurno podržali neki članovi Predsjedništva cijelog SDSS-a. Možda čak nekima ne odgovara što je u Krnjaku SDSS samostalno na vlasti dva mandata zaredom, dok u ostalim sredinama ima tek pokojeg vijećnika. Pod mojim rukovodstvom SDSS je postao uvažena stranka i ravnopravni partner u županiji. Neki smatraju da se silom, radikalizmom ili kroz novinske stupce može tražiti bolji zajednički život na ovim područjima. Svim onim što se oko moje smjene dogodilo ostao sam pomalo razočaran, jer davno je bio 17. mart 2001. kada sam osnovao SDSS na ovom području. Od jednog pa do hiljadu članova nije bilo lako doći, odnosno osnovati osam gradskih i općinskih organizacija, osloboditi ljude straha zbog pripadnosti srpskoj zajednici.

Kako ocjenjujete ponašanje vrha stranke u vašem slučaju?

– Nisam se imao namjeru ponovno kandidirati, o čemu sam i prije smjene izvijestio vrh stranke. S obzirom na to da sam već petnaestak godina, od mog povratka u Krnjak, u raznim tijelima srpske zajednice, došlo je do izvjesnog zamora, a kako sam i načelnik općine i predsjednik županijskog VSNM-a, nisam se više mislio stranački aktivirati. Ostat ću običan član stranke, jer ne želim rušiti ono što sam godinama stvarao.

Zajednica snosi posljedice

U Karlovcu Srbi nemaju predstavnika, a zbog podjele biračkog tijela mogli bi izgubiti i vijećnike u županijskoj Skupštini. Kome to ide u prilog?

– Sigurno da je već sada došlo do podjele. Nitko ne može niti smije zatvorenih očiju gledati na to, jer među 18 delegata u Skupštini županijskog SDSS-a postoje već oni koji pitaju da li je moralo doći do takve smjene i podjele, kao i oni koji kažu da neće raditi ni podržavati novo rukovodstvo. Sila, pa makar dolazila iz vrha stranke, nikada i nikome nije donijela dobar rezultat. Baza je ta koja daje rad i rezultate. Svi oni koji su bili za to da SDSS ne bude respektabilna stranka u Karlovačkoj županiji imat će, nažalost, od toga koristi, a to su one stranke koje su upućivale pojedince da što prije unesu nemir u SDSS.

Podjela u karlovačkoj i županijskoj srpskoj zajednici postoji već četiri-pet godina. Zašto ste to dozvolili?

– Možda to traje više godina, otkako smo tražili i molili da se školovani Srbi priključe bilo kojoj od srpskih organizacija. No neki od njih već su tada više zastupali neke hrvatske stranke nego zajednicu kojoj bi trebali pripadati. Upozoravao sam na to više puta predstavnike naše zajednice, ali su to olako primili, pa čak i neke naše visoke predstavnike to košta negativnog povlačenja po raznim novinama i časopisima. Svi smo morali biti energičniji, no svatko je nevin dok mu se ne dokaže krivnja. Sada cijela zajednica snosi posljedice.

Milan Cimeša

Redovna godišnja skupština karlovačkih antifašista

Grad i županija protiv antifašista

Lani, povodom 70. godišnjice ustanka u Brezovici, predsjednik Ivo Josipović uručio je odlikovanje Martinu Jendrašicu, počasnom predsjedniku karlovačkih antifašista, za koje čelni ljudi grada i županije uopće ne mare

Na redovnoj godišnjoj skupštini karlovački antifašisti usvojili su izvještaje o radu u 2011. godini, financijske izvještaje te plan rada i financijski plan za 2012. Skupštini su prisustvovali brojni gosti, među kojima Josip Boljkovac, predsjednik karlovačkog SDP-a Josip Benčić, dožupan Milenko Rebić i predstavnici antifašističkih organizacija iz gradova i općina Karlovačke županije.

Opširni izvještaj o radu podnio je predsjednik udruženja Mirko Miladinović. Rekao je da su se aktivnosti udruženja u najvećem obimu svodile na suprotstavljanje omalovažavanju i prekrajanju povijesti NOB-a i njegovih sudionika, spomenuvši slučaj hapšenja Boljkovca, na borbu protiv oživljavanja fašizma u bilo kojem obliku i na čuvanje od zaborava značajnih datuma i događaja iz antifašističke borbe te uloge Josipa Broza Tita. Podsjetio je i na odlikovanje koje je predsjednik Ivo Josipović lani, povodom 70. godišnjice ustanka u Brezovici, uručio Martinu Jendrašicu, počasnom predsjedniku županijske organizacije antifašista, koji u Karlovcu i županiji nikakva priznanja nije dobio, a do čelnih ljudi grada i županije ne može ni doći.

Njegovanje tekovina NOB-a glavni su ciljevi i zadaci i u ovoj godini. Pobrojano je pedesetak aktivnosti i manifestacija na kojima će karlovački antifašisti sudjelovati. U gotovo dvosatnoj diskusiji čuo se cijeli niz prijedloga i kritika na sadašnju i prethodnu vlast zbog odnosa prema antifašistima: nedovoljno financiranje, neobnavljanje srušenih antifašističkih spomenika, falsifikati u udžbenicima historije, drastično smanjenje penzija, nemogućnost povratka spomen-ploče Veci Holjevcu u Karlovcu…

Rekli su da se ne žele uvlačiti u predizborne i unutardržavne stvari Srbije oko rehabilitacije Draže Mihailovića i da daju punu podršku SUBNOR-u Srbije. Suprotstavljajući se historijskim falsifikatima, Boljkovac je podsjetio da prva hrvatska žrtva u ratu devedesetih nije bio Josip Jović, nego hrvatski policajac srpske nacionalnosti Goran Alavanja.

M. C.

Okrugli stol “Zajedno za prava svih žrtava” u Bjelovaru

Obeštećenje žrtava u Evropskom parlamentu

Saborski zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je da će se i dalje zalagati za obeštećenje žrtava, sada i kao jedan od promatrača u Evropskom parlamentu

Procesuiranja ratnih zločina i terorističkih akata, naknada materijalne štete i zakonodavne inicijative za prava žrtava bile su teme okruglog stola “Zajedno za prava svih žrtava” koji je 29. marta održan u Bjelovaru.

– Skup je bio vrlo značajan, prije svega zbog brojnosti sudionika, ali i zato što je bez ikakvih smetnji održan u centru Bjelovara, grada čije vlasti još uvijek u značajnoj mjeri ignoriraju brojne zločine koji su tu počinjeni, kao i potrebe žrtava – rekla je za “Novosti” Vesna Teršelič iz Dokumente – Centra za suočavanje s prošlošću, koja zajedno s Pravdom Bjelovar, Miramida centrom Grožnjan, Centrom za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Delfinom Pakrac provodi projekt “Zajedno za prava svih žrtava – osnaživanje organizacija civilnog društva za istraživanje činjenica i zagovaranje obeštećenja”.

Također je izrazila zadovoljstvo što je problem obeštećenja žrtava prepoznala i ministarka vanjskih poslova Vesna Pusić te se založila za njegovo rješavanje.

– Ipak, još uvijek je čudno što je s Vladom postignut dogovor oko obeštećenja za uništenu imovinu, ali ne i za izgubljene živote članova porodica, što Vlada odlaže – rekla je Vesna Teršelič.

Milorad Pupovac, saborski zastupnik SDSS-a, naglasio je da će se i kao jedan od promatrača u Evropskom parlamentu i dalje zalagati za obeštećenje žrtava, ponovivši da žrtve ni izdaleka nisu javno i pravosudno tretirane na približno isti način, odnosno da bi jednak tretman trebale imati i u pogledu procesuiranja odgovornih i po pitanju naknade štete porodicama. Podržao je inicijativu Dokumente o potrebi osnivanja Fonda za sve žrtve rata i poraća, gdje bi kroz saborske organe trebalo zagovarati donošenje novih ili izmjenu postojećih zakonskih rješenja u interesu svih žrtava rata. Podsjetio je na nepravednost zakona iz 2003. godine, čije se odredbe ne primjenjuju ili pogrešno tumače. Naime, porodice kojima su kuće minirane na području Bjelovara ili Zadra upućuje se na Zakon o obnovi. S druge strane, taj zakon teritorijalno i vremenski garantira obnovu samo u slučajevima prebivališta oštećenih u spomenutim objektima.

Da pitanje reparacije civilnih žrtava još uvijek nije adekvatno riješeno složila se i Natalija Hmelina, načelnica Sektora za podršku žrtvama i svjedocima u Ministarstvu pravosuđa. Ona je govorila o prijedlozima za otpisivanje troškova strankama koje nisu uspjele s tužbama protiv Hrvatske za naknadu štete zbog smrti bliske osobe ili uništenja imovine od strane osoba za koje je odgovorna Hrvatska, te o nalaženju političkog rješenja za reparaciju svih civilnih žrtava.

Nenad Jovanović

Peti sajam poslova u Osijeku kao turistička priredba

Mnogo informacija, malo zaposlenja

Već petu godinu zaredom mjesec mart se u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) obilježava kao mjesec sajmova poslova pa su i tokom marta 2012. godine organizovana 22 sajma poslova u 22 hrvatska grada.

Kroz sajmove poslova HZZ ostvaruje direktni kontakt između poslodavaca i potencijalnih radnika. U okviru sajmova poslova organizuju se okrugli stolovi, radionice, forumi, tribine i prezentacije na kojima sudjeluju predstavnici Zavoda, poslodavci i posjetioci. Zato su sajmovi poslova namijenjeni poslodavcima, nezaposlenim osobama, studentima, učenicima završnih razreda osnovnih i srednjih škola i svim ostalim tražiteljima zaposlenja.

Predzadnjeg dana trećeg ovogodišnjeg mjeseca, pod motom “Na sajam po posao – na sajam po radnika”, održan je Peti sajam poslova Osječko-baranjske županije u sportskoj dvorani Elektrotehničke i prometne škole Osijek. Nakon pozdravnog govora osječkog gradonačelnika Krešimira Bubala, Sajam je otvorio zamjenik župana osječko-baranjskog Željko Kraljičak. Na Sajmu je bilo mnogo posjetilaca, dosta izlagača koji su nudili informacije i mogućnosti dodatnog obrazovanja, ali upadljivo malo onih koji su stvarno nudili – zaposlenje.

J. Nedić

Promocija dvije knjige stripova Nedeljka Dragića

Besmrtni antijunak Tupko

Osim knjige u kojoj su skupljeni Dragićevi stripovi koji su 1970-ih izlazili u “Večernjem listu”, predstavljeno je bibliofilsko izdanje “Tupka”, posvećeno 40-godišnjici Gran prija koji je Dragić osvojio na Međunarodnom festivalu stripa u Montrealu

U punoj zagrebačkoj biblioteci i galeriji Svijet stripa predstavljene su dvije knjige stripova umjetnika svjetskog ugleda Nedeljka Dragića. Osim knjige u kojoj su skupljeni Dragićevi stripovi koji su 1970-ih izlazili u “Večernjem listu”, urednik izdanja Veljko Krulčić, voditelj Svijeta stripa Gordan Šojat i Pero Kvesić, književnik-stripofil i autor, predstavili su bibliofilsko izdanje stripa “Tupko”, štampano u limitiranoj nakladi od 99 primjeraka s autorovim potpisom. Knjiga je posvećena 40-godišnjici Gran prija, koji je Dragić osvojio za “Tupka” na Međunarodnom festivalu stripa u Montrealu početkom 1970-ih. To je bila prva vijest iz oblasti stripa na naslovnim stranicama tadašnjih novina.

Kad se “Tupko” 1970. godine pojavio u “Večernjem listu” na nagovor tadašnjeg urednika Davora Šošića, izazvao je brojna reagiranja jer se razlikovao od svega što je do tada u stripu bilo poznato. Formom, scenarističkim šarmom i likovnom jednostavnošću uzdrmao je dotadašnju percepciju stripa kao zabave za mlade.

– Tupko je bio antijunak jer nije imao posebnih moći i ništa mu se nije dešavalo, a to bi se dogodilo i svakom od nas kada bi bio stavljen u dvije dimenzije sličice stripa i omeđen okvirom – rekao je Pero Kvesić, dodajući da je “Tupko” doveden do krajnjeg pojednostavljenja, jer osim glavnog i jedinog lika, okvira i minimuma teksta, nije bilo ničeg drugog.

Od početka 1970-ih, Dragić je svog antijunaka nekoliko puta obnavljao u VUS-u, “Ježu”, “Intervjuu” i “Vjesniku”. O “Tupku” i Dragiću pisali su brojni filmski i kritičari stripa Jugoslavije i Hrvatske: Vera Horvat-Pintarić, Bogdan Tirnanić, Fadil Hadžić, Zoran Đukanović, Ranko Munitić, Ivan Kušan, Hrvoje Turković i Slavko Draginčić.

Predstavljanju je prisustvovao velik broj ljudi iz svijeta stripa i animacije, s obzirom na to da je Dragić autor brojnih animiranih filmova, karikatura i drugih radova. Tom prilikom najavljeno je izdavanje Dragićevih sabranih stripova iz beogradskih izdanja i promocija zbirke stripova o junaku “Vinku”. Tu knjigu pripremila je izdavačka kuća “Razlog” Mire Šuvar, a promocija će se održati 11. aprila, kada se Dragić vrati iz Beograda, gdje će primiti regionalnu nagradu za medije “Ratko Munitić”, nazvanu po ovom istaknutom filmskom kritičaru, historičaru i teoretičaru.

Nenad Jovanović

Predstava dramske grupe KUD-a “Branislav Nušić” iz Borova

Šaljive “Priče iz sokaka”

Jednu od uloga igra 65-godišnja Miroslava Jović koja je, dolazeći na probe dramske grupe tokom poslednja tri meseca, svaki put pešačila po nekoliko kilometara

Dramska grupa Kulturno-umetničkog društva “Branislav Nušić” iz Borova izvela je na sceni borovskog Kulturnog centra šaljivi igrokaz “Priče iz sokaka”.

– U sokaku je večita tema bila i biće ljubav. Tu su male ljubavne tajne, pa onda žene koje su vredne i one koji to nisu i koje jedna drugu ogovaraju, nadmeću se koja je pametnija od njih, koju curu više momci gledaju, koji je momak bogatiji… A muškarci iz sokaka su pravi bećari koji vreme provode u kafanama, ali se ustvari pomalo boje žena. One im opet ne mogu ništa, pa viču na njih – kaže Mila Landup, autorka igrokaza i voditeljka dramske sekcije društva. U priče iz borovskih sokaka autorka je osim sremačkih uplela i pesme koje neguju meštani poreklom iz Bosne.

Za razliku od desetak glumaca amatera koji su u sličnom igrokazu učestvovali i prošle godine, na pozorišnim se daskama prvi put okušao Slobodan Šoškoćanin.

– Nemam tremu inače, pa nisam imao ni sada, ali sam pazio da ne pogrešim zbog moje kućne publike – kaže novopečeni glumac i dodaje da su “Priče iz sokaka” autentične.

– Žene tračaju, muškarci piju i bilo je sasvim normalno sedeti u kafani i lumpovati, ali današnjim mladima finansijska situacija to ne dozvoljava – pojašnjava ovaj Borovac.

Jednu od uloga igra 65-godišnja Miroslava Jović koja je, dolazeći na probe dramske grupe tokom poslednja tri meseca, svaki put pešačila po nekoliko kilometara.

– Sedam kilometara pređem svaki put, ali uvek prva dođem. Nije mi teško jer to volim – kaže Miroslava.

Da vole komedije pokazali su i posetioci koji nisu štedeli aplauze i smeh, što je ovim amaterima najveća nagrada.

D. Bošnjak

Godišnja izborna skupština borovskog pododbora “Prosvjete”

Dobrim radom stekli povjerenje

Borovski pododbor sa svojih stotinjak članova treći je po veličini pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” u Hrvatskoj, odmah iza zagrebačkog i riječkog

Zahvaljujući dobrim rezultatima rada borovski pododbor “Prosvjete” i u narednom četverogodišnjem mandatu vodiće dosadašnje rukovodstvo, odlučeno je na godišnjoj izbornoj skupštini društva održanoj 31. marta u Borovu. Nova-stara predsednica je Sretenka Čaović koja će ujedno biti i delegat borovskog pododbora za glavnu skupštinu Društva u Zagrebu, potpredsednica je Ljubica Mađarević, sekretar Dragoljub Savanović, a blagajnik Siniša Roknić.

Pored izveštaja o radu i finansijskom poslovanju u 2011. godini, utvrđen je i okvirni plan rada za ovu godinu. Prioritet je dalji razvoj biblioteke i knjižnog fonda. Po rečima predsednice Sretenke Čaović, biblioteka danas ima 390 članova i fond od oko 7.500 knjiga. Jedan od ciljeva je i povećanje članova grupe recitatora pri ovom pododboru te izvođenje predstava za decu, lutkarskih i celovečernjih predstava za odrasle.

Borovski pododbor sa svojih stotinjak članova treći je po veličini pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” u Hrvatskoj, odmah iza zagrebačkog i riječkog. Pododbor se najvećim delom finansira sredstvima iz centrale Društva u Zagrebu, odnosno Saveta za nacionalne manjine, a njegov rad sufinansira i Opština Borovo sa 12.000 kuna godišnje.

D. B.

Proljetni vašar u Karancu

Izabrana najteža tabla slanine

Prvog aprila ove godine, na Cvjetnu nedjelju, održan je u baranjskom etnoselu Karancu još jedan Proljetni vašar u organizaciji samog sela, Turističke zajednice Baranje i restorana “Baranjska kuća”.

Na brojnim štandovima posjetiocima iz bliže i dalje okoline nudili su se domaći suhomesnati proizvodi, zimnica, domaći kolači, mliječni proizvodi, rukotvorine i sl. Za one koji su ogladnjeli kuhao se grah u zemljanim loncima, pekli šarani na rašljama, a mogle su se – naravno – konzumirati domaće kobasice i čvarci.

Na vašaru je, prema riječima Vladimira Škrobe Baje, vlasnika “Baranjske kuće” i idejnog začetnika cijele manifestacije, bilo za svakoga po nešto, pa i rakije s nula postotaka alkohola, ali i biranja najteže table slanine u Slavoniji i Baranji. Pobijedila je upravo Škrobina slanina teška – 21 kilogram. Kod kapelice Sv. Antuna na ulazu u Karanac, a povodom predstojećeg Uskrsa, obilježene su Isusove muke. Potom je uslijedilo umivanje u cvijeću, potraga za jajima i hvatanje zečeva.

J. Nedić

Plesačice iz Vukovara na Inter dens festivalu

Sarajevske medalje za “Venere”

Plesna grupa “Venera” iz Vukovara osvojila je na Inter dens festivalu u Sarajevu dva prva mesta u kategoriji etno-plesa za decu i juniore i peto mesto u kategoriji šou-densa. Uz osvojeni pehar, 24 članice ove grupe okitile su se zlatnim medaljama i diplomama.

Na ovoj međunarodnoj manifestaciji, koju treću godinu zaredom organizuju Savez modernih plesova Bosne i Hercegovine i Plesni studio “Orion”, učestvovalo je 1.250 plesača iz 34 plesna udruženja, iz 21 grada i sedam država u regionu: Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Rumunije i Bosne i Hercegovine.

Kroz dva dana poslednjeg vikenda u martu, na sceni Sportsko-rekreacionog centra Ilidža smenjivale su se plesne grupe i pojedinci u brojnim vrstama plesa i uzrastima dece. Izvedeno je preko 200 koreografija. Zadovoljna postignutim rezultatima, voditeljka plesne grupe Jovanka Nekić-Čučković najavila je nastavak takmičarske sezone. Već 21. aprila članice “Venere” nastupiće u Kanjiži u Banatu, a u drugoj polovini maja putuju u Veliku Britaniju, gde će se predstaviti na festivalu plesa u Istburnu.

D. B.

Vladika Fotije osveštao zvona za benkovačku crkvu

Zadnju martovsku nedjelju, na liturgiji u benkovačkoj crkvi Svetog Jovana pred oko stotinu prisutnih vjernika vladika dalmatinski Fotije izvršio je osvećenje zvona za tu crkvu. Vladika se u ime crkvene opštine Benkovac zahvalio svim priložnicima za četiri nova zvona koja će uskoro biti postavljena i pozivati pravoslavne vjernike ovoga kraja na molitvu. Pritom je kao najvećeg donatora istaknuo Mladena Savića.

R. I.

Stogodnjak (105)

6. 4. – 13. 4. 1912: na sam pravoslavni Uskrs, u tri sata ujutro, u samom središtu Zagreba upriličena je svečana procesija koju su pratili i mnogi katolički vjernici. Litiju je vodio otac Amvrosije Pavlović, a kretala se od srpske pravoslavne crkve Ilicom do Jelačićeva trga i natrag. Od strane službene vlasti bili su prisutni načelnik Janko Holjac i gradski senator Slaviša Katkić.

* Srbi iz Splita i okolice održali su sastanak i odlučili osnovati “Srpsku čitaonicu” u gradu. U saopćenju koje su tom prilikom podijelili novinarima naveli su da će “čitaonica biti zametak i za političku organizaciju u naprednom duhu”.

* “Srpsko akademsko potporno društvo” u Zagrebu izdalo je knjigu dr Đure Orlića “Zdravlje i moral”. Knjiga je, kako se navodi, “pisana radi omladine i na popularan način se bavi najinteresantnijim seksualnim pitanjima i protivno dosadanjim metodama iznosi faktično stanje stvari…” Čist prihod od prodaje knjige namijenjen je menzi društva u Zagrebu.

* Sukladno naredbi kraljevskog namjesnika od 3. travnja 1912. “kojom se određuju privremene preventivne mjere glede tiskopisa”, imao je svaki izdavač novina iznova imenovati odgovornog urednika. Tako je dioničarsko društvo “Srpsko kolo” 6. travnja za urednika “Srpskog kola” i “Srbobrana” prijavilo dotadašnjeg urednika B. Budisavljevića. Međutim, još istoga dana poslije podne od redarstvenog povjereništva stigao je odgovor da se imenovanje Budisavljevića “ne prima na znanje. Pozivate se stoga da još tijekom današnjeg dana označite novog odgovornog urednika”. Društvo je tada prijavilo novog glavnog urednika, J. Banjanina, ranijeg i dugogodišnjeg urednika “Srbobrana”. Ali ni on se nije svidio namjesništvu, pa je predložen treći kandidat, J. Miodragović. Zanimljivo je da se o njemu u prvih nekoliko dana namjesništvo uopće nije izjasnilo, pa ga je uredništvo i službeno imenovalo za glavnog urednika, iako bez pravovaljanog redarstvenog rješenja.

* To se zove briga za najbliže! “Tražim za mojeg rođaka Srpkinju inteligentnu, 20-25 godina staru gospojicu ugodne vanjštine iz dobre obitelji koja imade dobar miraz. Moj rođak je trgovac sa vrlo dobro idućom trgovinom i gostionom, posjeduje imetak preko 50.000 kruna. Kao ozbiljan reflektant nudi prvoklasne reference…”, stoji u novinskom oglasu pod šifrom “Moj rođak”.

Đorđe Ličina