Drugi, odlučujući krug

Nakon izbora održanih na svim razinama u Srbiji, na koje je izašlo nešto manje od 60 posto birača, jasno je da se u odnosima snaga ništa bitno nije izmijenilo: pojedinačno najjača stranka je Srpska napredna stranka Tomislava Nikolića (24,01 posto), koju slijedi Demokratska stranka Borisa Tadića (22,07 posto). Analitičare koji su predviđali rast rejtinga Socijalističke partije Srbije Ivice Dačića ipak je iznenadilo što je ona osvojila čak 14,54 posto glasova, a iznenadio ih je i loš rezultat Liberalno-demokratske partije Čedomira Jovanovića i njegove liste Preokret (6,53 posto), koji su u gradu Beogradu – gdje su bili na vlasti u koaliciji s DS-om i G17 Plus Mlađana Dinkića (njegovi Ujedinjeni regioni Srbije osvojili su 5,51 posto na republičkim, a također propali na beogradskim izborima) – ostali ispod crte.

Radikali ispod praga

Osim tih stranaka, u parlament ulaze još Demokratska stranka Srbije Vojislava Koštunice (sedam posto) i Savez vojvođanskih Mađara Ištvana Pastora (1,7 posto) s petero zastupnika, kao i još troje predstavnika ostalih manjinskih stranaka – među kojima nema, za razliku od prošlog saziva, predstavnika albanske manjine s juga Srbije – te jedan zastupnik lažno manjinske stranke Nijedan od ponuđenih odgovora.

Ispod izbornog praga prvi put od početka 1990-ih godina ostala je Srpska radikalna stranka haškog optuženika Vojislava Šešelja, koja je osvojila 4,6 posto glasova, što je jednako broju nevažećih ili poništenih glasačkih listića na parlamentarnim izborima (u Beogradu se procjenjuje da ih ima više od šest posto). Radikali će ipak ostati na vlasti u Vojvodini, gdje su osvojili 6,68 posto glasova, a ispred njih su – nadmoćno – Demokratska stranka sa 23,4 posto, naprednjaci sa 19,74, Liga socijaldemokrata Vojvodine (koja je u Novom Sadu po izbornom rezultatu na drugom mjestu, iza demokrata) i socijalisti sa 12, 37 posto. U pokrajinski parlament ulaze još Koštuničin DSS, Jovanovićev LDP, Pastorovi Mađari i nacionalistički pokret “Dveri”, koji je jedino u Vojvodini prešao izborni prag.

Rezultati prvog kruga predsjedničkih izbora očekivani su: vodi Boris Tadić sa 25,33 posto glasova, iza njega je Tomislav Nikolić sa 24,99 posto, a treći je Ivica Dačić sa 14,24 posto glasova. Ostali kandidati – njih devetero – podijelili su preostale glasove, a ispod jedan posto ostala je samo jedna kandidatkinja za predsjednicu, Jadranka Šešelj.

Pretjeranog slavlja nakon izbora, osim u izbornom stožeru Dačićevih socijalista, nije bilo. Naime, Nikolić nije osvojio glasova koliko je priželjkivao (to je bio slučaj i dok je bio vječni radikalski zamjenik Šešelja), a demokrati su prilično glasova izgubili, jednako kao i LDP koji je puno očekivao nakon glasne kampanje. Svi su očito razočarani “bijelim listićima” – to je jasno i glasno izjavio Dragan Đilas, DS-ov gradonačelnik Beograda, koji može biti zadovoljan sa više od 35 posto glasova Beograđana – kojih je na prošlim izborima bilo manje od dva posto, a čiji je broj na ovim izborima više no udvostručen, pa im je malo nedostajalo da “pređu” izborni prag od pet posto.

Kuda ide Srbija?

Odmah u izbornoj noći Ivica Dačić je izjavio da ne zna tko će biti predsjednik države, ali da zna tko će biti premijer! Jasno je da će u iduća dva tjedna, do drugog kruga, “tvrditi pazar” s jednima i drugima, s naprednjacima i demokratima, ali je – kada je malo ohladio glavu – ipak izjavio da će najprije pregovarati s dosadašnjim partnerima. Ukratko, on traži da se prije 20. svibnja obave preliminarni dogovori, a ne da “na neviđeno” daje podršku Tadiću za drugi krug. Demokrati, pak, najavljuju da nove vlade prije završetka drugog kruga biti neće.

U svakom slučaju, dva su scenarija: da buduću vladu formiraju DS, LDP i SPS (uz podršku manjina), eventualno i Ujedinjeni regioni Srbije, ili da je formiraju SNS i Koštuničin DSS u novoj koaliciji sa SPS-om, što bi se onda moglo odraziti i na drukčiju vlast u Beogradu, s obzirom na to da je Đilas – bez obzira na visoki rezultat i 50 zastupnika u gradskoj skupštini – izgubio LDP i G17 Plus, te da i on ovisi o Dačićevom SPS-u. Kako se sada čini, tek će 20. svibanj dati odgovor kuda će Srbija u godinama što slijede.