Grčka na prekretnici

Prije održavanja parlamentarnih izbora u Grčkoj, analitičari su predviđali da će dvije najveće stranke, socijaldemokratski PASOK i konzervativna Nova demokracija (ND), ukoliko nijedna ne dobije većinu, oformiti koaliciju na zajedničkoj podršci mjerama štednje. To su učinile u studenom prošle godine, da bi u parlamentu progurale drugi paket pomoći težak 130 milijardi eura, kada je za premijera instaliran bivši potpredsjednik Europske središnje banke (ESB) Lucas Papademos, kako bi se spriječio referendum o mjerama štednje koji je htio sazvati tadašnji premijer Georgios Papandreou.

No ovaj se put nisu dogovorile, pa je Antonis Samaras, predsjednik ND-a koji je dobio najviše glasova, već dan nakon izbora objavio da vraća mandat za sastavljanje vlade. On je u ponedjeljak prešao u ruke Alexisa Tsiprasa, predsjednika druge najjače koalicije radikalne ljevice SYRIZA, no ni taj potez ishod izbora u Grčkoj nije učinio ništa izvjesnijim.

U nedjelju održane izbore mnogi su političari nazvali povijesnima, ne samo zato što je u njima sudjelovao najveći broj stranaka od vojne diktature koja je završila 1974., niti zbog predviđanja da će nakon četiri desetljeća biti razbijena dominacija dvostranačja PASOK-a i ND-a, već i zato što se ideološka bitka među strankama svela na dihotomiju podrške i protivljenja uvjetima spasa grčke ekonomije koje diktira trojka – Međunarodni monetarni fond, ESB i Europska unija.

Razbijeno dvostranačje

Sva predviđanja obistinila su se, pa je Nova demokracija dobila 18,85 posto glasova, dok je PASOK sa 13,18 završio na trećem mjestu. Socijaldemokrati su na izborima 2009. dobili 44 posto glasova, a budući da ove dvije stranke još nikada nisu zajedno dobile znatno manje od 80 posto, može se zaključiti da su birači realizirali svoju težnju da ih kazne, jer su zemlju dovele u stanje dužničkog ropstva bez presedana.

Antonis Samaras, primjerice, poznat je kao osoba koja oportunistički vrluda u stavovima, do te mjere da je bio protiv prvog paketa štednje 2010., da bi onaj drugi u veljači podržao, a sada opet govorio o povećanju plaća i smanjenju poreza. Samaras je obnašao tri ministarske funkcije i bio štićenik osnivača ND-a Konstantinosa Karamanlisa, čiji je, pak, nećak Kostas bio premijer od 2004. do 2009., upravo u vrijeme slobodnog pada grčke ekonomije. S druge strane političkog spektra također se nalazi jedna dinastija, pa je tako premijerski kandidat PASOK-a i ministar financija Evangelos Venizelos sjedio u čak osam ministarskih fotelja u 20 godina, a mentor mu je bio Andreas Papandreou, otac Georgiosa, pri čemu su obojica kao premijeri dali svoj obol rasulu u kojemu se zemlja našla.

Budući da su PASOK i ND jedine dvije stranke koje su zagovarale nastavak realizacije diktata trojke, ne iznenađuje ni da su manje stranke dobro prošle, pa tako i stranke ljevice, naročito SYRIZA koja je dobila 16,78 posto glasova. Predsjednik te stranke, 38-godišnji inženjer Alexis Tsipras, u kampanji je često govorio da “na zajedničkom europskom putu nema mjesta barbarstvu mjera štednje”.

Iako se u javnom prostoru ustalio običaj da se sve što je lijevo od centra naziva populističkim, neki analitičari tvrde da je SYRIZA vrlo dobro artikulirala stav grčkih birača koji se protive uvjetima kreditiranja, ali istovremeno žele da njihova zemlja ostane u eurozoni. SYRIZA se zalaže za preispitivanje filozofije štednje, kao i grčki komunisti (KKE), koji su također dobro prošli sa 8,84 posto glasova, ali na platformi napuštanja EU-a. U parlament je sa 6,1 posto glasova ušla i Demokratska ljevica, koja ima slična razmišljanja kao SYRIZA, no budući da stranke ljevice nisu jedinstvene po pitanju ostanka u eurozoni i EU-u, upitno je i hoće li Tsipras uspjeti sklepati lijevu koaliciju. Sa strankama krajnje desnice, koje su također dobro prošle, spaja ih jedino protivljenje radikalnoj štednji.

Stranke desnice koje su ušle u parlament otvoreno su fašističke, pa su tako Neovisni Grci, osnovani u veljači od “otpadnika” ND-a koji nisu htjeli podržati drugi paket pomoći, uspjeli sakupiti čak 10,6 posto glasova, uglavnom na antinjemačkoj i anti-EU retorici. Njihov vođa Panos Kammenos za mjesto osnivanja stranke odbrao je selo Distomo u kojemu su nacisti 1944. masakrirali dvjestotinjak partizana i civila.

Još je radikalnija Zlatna zora, stranka koja je na prošlim izborima dobila 0,29 posto glasova, a na ovima 6,97 posto i time prvi put ušla u parlament. Oni za sve probleme okrivljuju imigrante, a povezuje ih se s organiziranjem “građanskih patrola” koje po atenskim ulicama teroriziraju doseljenike. Pozdravljaju nacističkim pozdravom i koriste simbol stilizirane svastike, a njihov vođa Nikolaos Michaloliakos izjavio je da je vojna diktatura bila “iskrenija od današnje politike”.

Sirenskom zovu ksenofobije nisu, međutim, odoljele ni vodeće stranke, pa je tako PASOK-ov ministar civilne zaštite Michalis Chrisochoidis najavio “operacije čišćenja” imigrantskih kvartova, a dužnosnici ND-a u kampanji najavljivali ukidanje zakona kojim se djeci imigranata rođenih u Grčkoj automatski daje državljanstvo.

Novi izbori?

Ukoliko Tsipras ne uspije, mandat za stvaranje vlade prelazi u ruke Evangelosa Venizelosa, predsjednika PASOK-a kao treće najjače stranke. On je sugerirao stvaranje koalicijske vlade njegove stranke, ND-a, SYRIZA-e i Demokratske ljevice, no posljednje dvije tome nisu sklone. Ukoliko ni Venizelos ne uspije, raspisuju se novi izbori u roku od tri tjedna, no Grčka će tada već biti u zaostatku jer parlament kao uvjet za novu tranšu pomoći uskoro mora odobriti novih 11 milijardi eura rezova, ekstenzivnu privatizaciju i dodatno smanjenje plaća.

Neki europski dužnosnici bili su sugerirali da Grčka odgodi izbore do donošenja proračuna, čime bi se produžio inženjering europske birokracije zbog kojeg je privremeni premijer Papademos izbore sazvao tek nakon što je vlada potpisala kredit s trojkom. U financijskim krugovima sada se govori o izlasku Grčke iz eurozone i njezinom bankrotu, budući da je ušla u petu godinu recesije i dužna je 320 milijardi eura, a paket pomoći dizajniran je tako da se novac može povući ukoliko vlada ne ispunjava uvjete. Dodatno uspaničena pobjedom štednji nesklonog Francoisa Hollandea u Francuskoj, financijska zajednica sada agresivno ucjenjuje Grčku bankrotom u slučaju prkošenja pravilima. No čak je i PASOK-ov kandidat Venizelos pozvao na reviziju uvjeta kreditiranja, dok je šefica MMF-a Christine Lagarde stidljivo, ali ipak rekla da “štednja guši rast, a njezini efekti u slučaju neuspjeha postaju sve gori”.