Kult ličnosti

JOSIP BROZ TITO, vođa komunističke revolucije i predsjednik Jugoslavije, glavna je tema historiografskog djela pod nazivom “Tito i drugovi” slovenskog povjesničara Jože Pirjevca, koja je nedavno u izdanju Mozaik knjige objavljena u Zagrebu. Pripremana gotovo 30 godina, ovo je dosad vjerojatno najopsežnija i najdetaljnija knjiga o Titu.

Na preko 700 stranica i uz mnoštvo javnosti nepoznatih fotografija, ovo djelo otkriva mnoge detalje iz javnog i privatnog života najkarizmatičnije ličnosti južnoslavenskih naroda u 20. stoljeću. Od previranja u Kominterni, preko NOB-a i sukoba sa Staljinom, do frakcijskih borbi u SKJ-u, knjiga donosi potpuni pregled Titove ratne, političke i državničke karijere, pri čemu je znanstveno artikulirana i potpuno imuna na uobičajena subjektivna pretjerivanja u pohvalama i pokudama kultnih vladara.

Autor najvažnijim pozitivnim Titovim djelima smatra podizanje antifašističkoga ustanka, pobjedu u sukobu sa Staljinom, otvaranje Jugoslavije prema svijetu i krucijalnu ulogu u pokretu nesvrstanih. U negativnosti bilježi kalvarijske progone poslije rata, mučilište na Golom otoku i okrutne obračune s drugovima, među kojima je Andrija Hebrang možda najveća žrtva. Ili kako u predgovoru navodi povjesničar Tvrtko Jakovina: “Tita se ne može svesti samo na komunističke zločine, niti samo na politički spektakl.”

MIROSLAV KRLEŽA (1893 – 1981), najpoznatiji književnik ovih prostora, bit će predstavljen – kroz izložbe, performanse, debate, razgovore, strip, kazalište, radio-drame, film i radionice – na četvrtom Festivalu jednog pisca u Kulturnom centru Beograda, od 10. svibnja do 10. lipnja.

Trupa Bacači sjenki iz Zagreba realizirat će interaktivni performans “Označavanje (Beo)grada Miroslava Krleže”, Centar za kulturnu dekontaminaciju na scenu postavlja Krležin “Put u Rusiju” u režiji Jovana Ćirilova, a priprema se i multimedijalna izložba “San o drugoj obali” o Krležinom odnosu s Beogradom i o neuralgičnim mjestima jugoslavenske i srpsko-hrvatske povijesti i kulture. U programima kojima se želi propitati što Krleža i njegovi kritički orijentirani tekstovi znače danas, učestvuju istaknuti pisci i intelektualci, od Bore Ćosića, Igora Mandića i Predraga Matvejevića, preko Velimira Viskovića i Svetislava Basare, do Mirka Demića i Saše Ilića.

STEVAN MOKRANJAC (1856 – 1914), srpski skladatelj i glazbeni pedagog, nedavno je izveden u crkvi Sv. Marka u Zagrebu. Njegovo najznačajnije djelo, “Liturgiju”, interpretirao je hor Radio-televizije Srbije pod ravnanjem maestra Vladimira Kranjčevića. Ovo djelo, koje se smatra ugaonim kamenom duhovne glazbe južnoslavenskih prostora, posljednji je put u Zagrebu izvedeno 1988. godine. Publika je do posljednjeg mjesta ispunila prostor crkve Svetog Marka želeći čuti “Liturgiju”, posvećenu najčuvenijem propovjedniku u povijesti crkve, velikom reformatoru i patrijarhu Konstantinopolja, svetom Jovanu Zlatoustom. Veličanstveni koncert završio je desetominutnim ovacijama oduševljene publike.

BOJAN ĐORĐEV, mladi redatelj iz Beograda, bio je jedan od sudionika dvotjedne Ekspedicije Balkan koja je diskusijom na temu “Što je balkanski umjetnik u Europi?” nedavno završila u Rijeci. Ekspedicija, sastavljena od predstavnika raznih evropskih država, obišla je Zagreb, Jasenovac, Užice, Prizren, Skadar, Cetinje, Dubrovnik, Mostar i druga mjesta diljem Balkana, u kojima su umjetnici i istraživači predstavili svoje radove, izveli akcije, sudjelovali u raspravama i okruglim stolovima te razmjenjivali priče sa svojim domaćinima. Članovi Ekspedicije zatekli su na svom putovanju slike siromaštva i oskudice, opsjednutost ljudi poviješću i nogometom, ali i gostoljubivost i otvorenost lokalnih stanovnika. Pokrenuta su mnoga pitanja, sa zaključkom da je “Balkan moguće pronaći iza svakog ugla u Evropi i da borba za bolje društvo ne počinje samo novcem, nego voljom da se nešto promijeni”.

MARKO POGAČAR, jedan od najaktivnijih hrvatskih pisaca u kategoriji do trideset godina, objavio je nedavno zbirku priča pod nazivom “Bog neće pomoći”. Kako navodi književna kritika, Pogačarove priče daleko su od bilo kakve igre na sigurno: od čitatelja očekuju aktivno sudjelovanje, jer rješenja ovih priča nisu ni ponuđena niti jednoznačna. To su priče teških boja, nagovještaja zla, slutnji, sveopćeg crnila i beznađa, s pomno izgrađenom atmosferom, teškom i sugestivnom. “Bog neće pomoći” zbirka je koja bilježi apokaliptične krajolike i prostore, ogoljene pustoši u kojima se iščitavaju neka konkretna (današnja) vremena i njihove reference, u kojima se čovjek konačno mora okrenuti vlastitoj odgovornosti za učinjeno, a ne zapomagati za Božjom pomoći.

BOB MARLEY (1945 – 1981), glavni je junak istoimenog dokumentarnog filma koji je o ovom proslavljenom reggae muzičaru snimio Kevin Macdonald (“Posljednji škotski kralj”). Redatelj je ovim filmom podigao spomenik čuvenom muzičaru, sastavljen od isječaka s koncerata, intervjua i dosad neobjavljenog arhivskog materijala. Kao režiser ovog filmskog projekta spominjao se i čuveni Martin Scorsese, ali je zbog nedostatka vremena režijsku stolicu ustupio Jonathanu Demmeu. On je, pak, napravio nekoliko snimaka i intervjua i odustao od filma, pa zli jezici kažu da je Marley za ovog redatelja bio pretvrd orah. Kritika tvrdi da je Macdonaldov “Marley”, “čovjek koji je volio žene, nogomet i marihuanu”, definitivni odraz umjetnikova života.