Oživljavanje Dana oslobođenja
Obilježavanje godišnjice oslobođenja Zagreba 8. maja 1945, koja je 20 godina bila prešućivana, ponovno se preselilo u zagrebačke javne prostore zahvaljujući većem broju nevladinih organizacija i pojedinaca potaknutih inicijativom Ujedinjeni protiv fašizma.
Na više zagrebačkih trgova upriličena je podjela listova s narodnooslobodilačkom poezijom u izboru Miloša Đurđevića. Na tribini “Vrijednosti antifašizma danas” učestvovali su Ratko Maričić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, Juraj Hrženjak, antifašist i učesnik NOB-a, autor brojnih knjiga i radova, voditeljica Documente Vesna Teršelič i Dragan Markovina, historičar s Filozofskog fakulteta u Splitu, uz moderaciju Eugena Jakovčića iz inicijative Ujedinjeni protiv fašizma.
– Najveća vrijednost antifašizma jest da je na općeljudskim vrijednostima organizirana
borba za slobodu – rekao je Hrženjak.
Podsjetio je i na masovne zločina ustaša u Zagrebu za vrijeme rata, od mučenja u zatvorima do strijeljanja, pa je samo u Dotrščini pobijeno preko 8.000 ljudi.
Iako je nacifašizam vojno pobijeđen 1945, njegova je ideologija ostala do danas, postajući opasna kada stranke koje su njeni nosioci ulaze u parlamente i učestvuju u vođenju državnih politika, rekao je Maričić. Dodao je da u SABA RH treba uključiti što više mladih ljudi. Početkom godine bilo je živo još 11.998 učesnika NOB-a, a lani ih je umrlo 2001.
– U posljednjih 20 godina državna politika u Hrvatskoj bila je kombinacija ataka na antifašizam i izdaje, prije svega SDP-a koji se nije značajnije suprotstavljao reviziji historije i uništavanju spomenika – rekao je Markovina.
Vesna Teršelič govorila je o desetogodišnjoj borbi za vraćanje imena Trgu žrtava fašizma i drugih ulica nazvanih po antifašistima, kao i o 3.000 devastiranih spomenika. Podsjetila je na sramno oklijevanje Račanove vlade da ukloni spomen-ploču Juri Francetiću u Slunju, što je bez suvišne rasprave učinio Ivo Sanader.
Obilježavanje Dana oslobođenja Zagreba završeno je otvorenjem izložbe “Trka oslobođenja” koju čine radovi više mlađih umjetnika nastali u posljednjih četvrt vijeka, a koji čuvaju sjećanje na antifašističku borbu.