Pokrajine

Višegodišnji problem na Krbavskom polju napokon pokrenuo državna tijela

Zakonom protiv uzurpacije i rasizma

Posebno mi smeta što neki mještani uporno ponavljaju kako im štetu čine Romi, a ne jedna obitelj. Osuđivati sve Rome, to je veliki zločin, kaže zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi. Saborski Odbor za ljudska prava pozvao je sve nadležne institucije da poduzmu potrebne mjere u cilju poštivanja zakona i mirnog suživota

Poslije pet godina uzurpacije privatnog zemljišta i protuzakonitog držanja stoke od strane porodice Amić na Krbavskom polju, napokon su za zajednički stol sjeli svi oni koji bi mogli vratiti mir u udbinska sela Podlapaču, Svračkovo Selo, Krbavu, Toliće, Mekinjare i Šalamuniće.

Krdo od 70 konja i sto krava, kao i stada ovaca i čopor pasa Amićevih uništavaju usjeve, livade i imanja žitelja, a prošle godine pretučen je i mještanin Krbave Petar Smiljanić, nakon čega je završio u bolnici. Policija je slučaj predala Državnom odvjetništvu, koji tamo još stoji, a medicinska dokumentacija Smiljaniću nikada nije vraćena. Sva dosadašnja obraćanja institucijama nisu urodila plodom.

Kap koja je prelila čašu bilo je osnivanje tzv. kriznog stožera za zaštitu Like od Roma od strane HSP-a dr Ante Starčević. Poslije slučaja protjerivanja Roma iz Škabrinje, bio je to alarm da se reagira i da za stol sjednu saborski zastupnici srpske i romske nacionalne manjine Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi, načelnik Općine Udbina Ivan Pešut, zamjenik župana Nikola Lalić, ljudi iz Policijske postaje Korenica, predsjednici županijskih i općinskih vijeća srpske i romske nacionalne manjine, nevladina udruga MMM projekt i mještani sela.

– Ne želimo sudjelovati u hajci na cijelu romsku zajednicu, jer nezakonite radnje proističu iz ponašanja pojedinaca. Želimo spriječiti da se prema Romima stvara bilo kakav oblik animoziteta i da se krivnja prebacuje na cijelu zajednicu. Odlučni smo da se stanje promijeni i riješi. Ne mogu se dozvoliti pljačke, prijetnje i premlaćivanje, a s druge strane da se pojedinci bogate na račun državnog proračuna – poručio je Milorad Pupovac i istakao da je nesnošljiva situacija u udbinskoj općini pravi primjer kako država ne funkcionira tolerirajući nasilje.

– Da im pokupe tu stoku i odvezu tamo gdje treba, drugačije bi se ponašali. Ovo je posao za policiju, inspektorat, ministarstvo i, naravno, sudove. Samo zato što se netko u međuvremenu pravio lud, ovdje postoje ljudi koji su sirotinja, koji su nemoćni, te postoje oni koji su moćni i njima je moguće kršiti zakon i ne poštivati tuđe, a država se pravi kao da je to normalno – rekao je Pupovac i obećao rješenje problema.

– Posebno mi smeta što neki mještani uporno ponavljaju kako im štetu čine Romi, a ne jedna obitelj. Na takav način teško će se riješiti problem. Osuđivati sve Rome, to je veliki zločin – jasan je bio Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine.

Dva dana poslije Pupovčeve i Kajtazijeve posjete Udbini, problem se našao i na dnevnom redu Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, čijoj su sjednici prisustvovali i državni odvjetnik Mladen Bajić i pučki pravobranitelj Jurica Malčić.

– Nema nikakvih opravdanja ni za ono što se dogodilo u Škabrnji, niti za osnivanje nekakvih stožera u Lici. Sve je to diskriminacija koja podliježe zakonima i o svemu odlučuje sud – poručio je pučki pravobranitelj Jurica Malčić, dok je Bajić potvrdio da postoji dovoljno osnova za sumnju u počinjenje kaznenog djela rasne i druge diskriminacije, te najavio kako će osumnjičenici i svjedoci uskoro biti ispitani.

Sa saborskog Odbora pozvane su sve nadležne institucije da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo poštivanje zakona u cilju osiguravanja mirnog suživota i razvoja tolerancije među svim građanima Hrvatske. Dok se ne probude sve one institucije koje su zakazale u radu svih ovih godina, žiteljima Krbavskog polja ne preostaje ništa drugo nego da se nadaju mirnijem životu, bez straha da će im konji i krave uništiti i ovogodišnje usjeve.

Paulina Arbutina

Srpska zajednica Vukovara ne podržava projekat gradske vlasti

Protiv sportskih terena na Dudiku

Predsednik ZVO-a Dragan Crnogorac ističe da nema ništa protiv izgradnje sportskih objekata za Fudbalski klub Mitnica, ali ne na zemljištu Memorijalnog parka Dudik

Predstavnici srpske zajednice u Vukovaru izrazili su nezadovoljstvo što su gradske vlasti dozvolile da se na području Dudika izgradi fudbalsko igralište NK Mitnica koje je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo 5. maja, u okviru obeležavanja Dana grada Vukovara, svečano otvorio.

Predsednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac uputio je tada pismo gradonačelniku u kome ga je pozvao da odustane od tog čina podsetivši na činjenicu da je Memorijalni kompleks Dudik zaštićeni spomenik kulture te da izgradnja sportskog objekta u okviru tog kompleksa predstavlja nepoštovanje žrtava streljanih na tom mestu za vreme Drugog svetskog rata. Predsednik Zajedničkog veća opština je napomenuo da nema ništa protiv izgradnje sportskih objekata niti protiv Fudbalskog kluba Mitnica, ali da se ne može pomiriti s činjenicom da je u tu svrhu izabrano zemljište Memorijalnog parka Dudik. Crnogorac je to ponovio i u izjavi medijima na sam dan komemoracije u Dudiku, dodajući da od gradonačelnika nije dobio nikakav odgovor.

– Mi ćemo to prijaviti inspekciji, a verovatno ćemo pisati i tužbu. Žao mi je što niko od gradskih organa, prvenstveno gradonačelnik, nije reagovao. Nisam protiv sporta, ali mislim da u gradu ima sasvim dovoljno prostora i da se teren za sportske aktivnosti mogao obzebediti na nekom drugom mestu, a ne na ovom – istakao je Crnogorac i dodao kako ima saznanja da su uz već izgrađene, u planu i pomoćni sportski tereni koji će biti smešteni još bliže spomen-obeležju.

Za komentar smo upitali gradonačelnika Željka Saba, koji je zajedno sa svojim srpskim zamenikom Dejanom Drakulićem u Dudiku položio venac u ime grada.

– Nisam upoznat s tim apelom – kazao je gradonačelnik, podsetivši da je izgradnja Sportsko-rekreacionog centra Mitnica bila tema rasprave u Gradskom veću pre nekoliko godina i da je tadašnjim izmenama Generalnog urbanističkog plana to omogućeno. Iako tada nije bio na vlasti, Sabo u tome ne vidi ništa sporno jer se, kaže, ne radi o grobnici. Takođe smatra da je to područje preveliko za samo spomen-obeležje.

– Jedanput godišnje ovde se okupljamo i sad trebamo ne znam koliko površine zarobiti zbog ovog spomen-obeležja. Mene više interesuje da se ono obnovi. Razgovarao sam i s prošlim ministrom, a razgovaraću i s novom ministricom kulture da posle završetka arheološkog muzeja sledeći projekat za obnovu kulturnog dobra u Vukovaru bude ovaj kompleks. Smatram da on ne iziskuje neka velika finansijska sredstva i da bi ga u svakom slučaju trebalo obnoviti – kazao je Sabo.

Dragana Bošnjak

Urušio se stari pravoslavni hram u zapadnoj Slavoniji

Gudovačka crkva bit će obnovljena

Očekujemo da će za sedmicu-dvije stići rješenje o radovima i hitna sredstva za uklanjanje građe i statičkog učvršćivanja zidova, kaže bjelovarsko-bilogorski dožupan Saša Lukić

Zbog lošeg građevinskog stanja, ali i zbog loših vremenskih prilika, 17. maja došlo je do urušavanja dijela crkve Sv. apostola Petra i Pavla na pravoslavnom groblju u Gudovcu kraj Bjelovara. Dio ulaza sa zvonikom i krovištem srušio se na grobnice i grobna mjesta ispred crkve. Policija koja je došla obaviti uviđaj napisala je da se šteta na crkvi sagrađenoj 1720. procjenjuje na oko 400.000 kuna, dok će se na oštećenim grobnicama naknadno utvrditi.

Urušenu crkvu obišli su bjelovarski paroh jerej Darko Petaković i Milan Pezelj iz bjelovarskog odjeljenja Konzervatorskog zavoda, koji je obavijestio Ministarstvo kulture o nesreći.

– U crkvi nije bilo nikakvog crkvenog inventara, jer je bila u lošem stanju, a zbog lošeg vremena i vjetrova koji su duvali nekoliko dana zvonik se urušio i povukao sa sobom dio krovišta – rekao je Petaković za “Novosti”.

Podsjetio je da je ta crkva, po rješenju Ministarstva kulture, stavljena pod preventivnu zaštitu do donošenja rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra, pa očekuje da će Ministarstvo kulture odobriti sredstva za obnovu. Da će tako i biti potvrdio je za “Novosti” bjelovarsko-bilogorski dožupan Saša Lukić.

– Obratili smo se Ministarstvu, pa očekujemo da će za sedmicu-dvije stići rješenje o radovima i hitna sredstva za uklanjanje građe i statičkog učvršćivanja zidova. Tada će se ići i u izradu dokumentacije za obnovu, jer se šteta i stanje mogu vidjeti tek kada se građa ukloni. Kako Ministarstvo kulture ne daje sredstva za obnovu i popravak oštećenih grobnica i nadgrobnih spomenika, tu će se uključiti Bjelovarsko-bilogorska županija – rekao je Lukić, dodajući da vlasnici tih grobnica neće biti oštećeni.

On je negirao tvrdnje koje su se pojavile u gradu da će sredstva u iznosu od 100.000 kuna, namijenjena sređivanju fasade na bjelovarskoj crkvi, biti uložena u obnovu crkve u Gudovcu.

– To su dva različita izvora sredstava, pa će fasada na crkvi Sv. Trojice u Bjelovaru biti obnovljena – rekao je Lukić.

Nenad Jovanović

Uspeh Poljoprivredne zadruge “Naše selo”

Nagrada za stočnu hranu iz Jagodnjaka

Zadruga “Naše selo” stočnu hranu proizvodi od 2001. godine, kada je registrovana mešaona hrane za životinje

U konkurenciji više od tridesetak proizvoda u robnoj grupi “Hrana za životinje”, na nedavno održanom 79. Međunarodnom sajmu u Novom Sadu Poljoprivredna zadruga “Naše selo” iz Jagodnjaka osvojila je čak tri medalje. One imaju još veći sjaj ako se ima u vidu da su u komisiji bili renomirani stručnjaci sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta i iz Instituta prehrambene tehnologije, te da su osvojene već na prvom učešću “Našeg sela” na sajmu.

U velikoj konkurenciji zemalja iz regiona, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, komisija za ocenjivanje kvalitete velikom zlatnom medaljom nagradila je proizvod “Super 40 odsto za svinje”, brončanu medalju osvojio je “Super 35 odsto za svinje”, a sa zlatnom medaljom nagrađen je i proizvod pod nazivom “Starter za piliće”. Ono što je bilo presudno u osvajanju vrednih priznanja, a po oceni stručne komisije, visoki su kvalitet odabranih sirovina i njihov izvrstan omjer.

PZ “Naše selo” stočnu hranu proizvodi od 2001. godine, kada je registrovana mešaona hrane za životinje. U skromnom nastupu pred medijima, veterinar Anđelko Balaban ovaj ogroman uspeh kratko je prokomentarisao rečima da su posebno ponosni na činjenicu da su nagrađeni proizvodi na ocenjivanje poslani izravno iz proizvodnje i bez posebnog odabira, kako se to uobičajeno radi.

Svečano uručenje tri medalje održano je u Kongresnom centru sajma u Novom Sadu.

Zoran Popović

 

Dragan Radmilović, umirovljeni strojovođa i predsjednik Saveza astronoma amatera Srbije

Daruvar je moj drugi grad

Svake godine sam, i leti i zimi, dolazio na ferije u Batinjane. Tu sam proveo detinjstvo, a u Daruvaru sam momkovao i to su bili najbolji dani mog momačkog života, kaže rođeni Beograđanin Radmilović koji je lani, nakon 30 godina, opet prošetao daruvarskim ulicama

O astronomiji i željeznici, teleskopima i vlakovima, raketama i lokomotivama, nebeskim tijelima i kolosijecima, umirovljeni strojovođa i predsjednik Saveza astronoma amatera Srbije Dragan Radmilović mogao bi pričati danima a da vam ne dosadi, da ga ne pošaljete na Mars,Veneru ili Jupiter i sve te kolodvore u velikim i malim mjestima kroz koje je prolazio ili dolazio od Vardara pa do Triglava. O tome govori s puno ljubavi, lijepo i sažeto, s gomilom zanimljivih podataka, u maniri vrsnog pripovjedača koji slušatelja drži koncentriranim od prve do zadnje rečenice.

Radmilović je rođen 1954. u Beogradu, a uz svoj rodni grad podjednako voli Daruvar, rodni kraj njegove majke Kristine, rođene Bosanac, koja se trbuhom za kruhom u jugoslavensku metropolu otisnula odmah po svršetku Drugog svjetskog rata.

– Svake godine sam, i leti i zimi, dolazio na ferije u Batinjane. Tu sam proveo detinjstvo, a u Daruvaru sam momkovao i mogu kazati da su to bili najbolji dani mog momačkog života, pa ga smatram svojim drugim gradom – počinje priču Dragan, danas ponosni otac kćeri i sina.

Lani je, nakon 30 godina, ponovno prošetao daruvarskim ulicama i trgovima, parkovima i šumarcima, obišao sva mjesta u okolici, okupao se termama, prisjetio divnih dana mladosti i prijatelja s kojima je drugovao. Sva ta desetljeća, što zbog napornog posla i tek zasnovane obitelji, što zbog rata i poraća, nije uspijevao naći vremena za dolazak u Daruvar, iako tu ima dvije sestrične.

Dva puta do Mjeseca i natrag

– Posljednji put ovde sam bio 1981. u maju, na Daruvarskim susretima. Nisam se plašio da bi mi se nešto loše moglo desiti, više sam brinuo o svojoj rodbini, jer nisam tačno znao kako su oni prošli u ratu. Kada sam doznao da se u Daruvaru organizira manifestacija “Deset dana astronomije”, imao sam jak razlog da svladam tremu i dođem, pa sam posle 30-ak godina doputovao na rođendan moje sestre od tetke. Bilo je predivno, kao ljubav koju nakon toliko godina ponovno doživite. Nešto počne da vas guši – objašnjava Dragan.

Cijeli svoj radni vijek, pune 43 godine, Radmilović je radio kao strojovođa na Jugoslavenskim željeznicama, kasnije Železnicama Srbije. U zasluženu penziju otišao je 2008. godine. Upravljao je dizel i elektro-vlakovima na mnogim prugama, vozio do Dobove, Knina, Rijeke, Sarajeva, Skoplja, Bara, Niša, Subotice, Zaječara, Prahova i mnogih drugih gradova, a posebno su mu u sjećanju ostali noćni auto-vlak na liniji Beograd-Zagreb i čuveni Simplon ekspres koji ide iz Pariza.

– U svom radnom veku prešao sam točno 1.534.007 kilometara vozeći vlakove. Nešto više nego dva puta do Meseca i natrag, ako računamo srednju udaljenost – precizan je Dragan.

Umirovljeničke dane potpuno je posvetio svojoj velikoj ljubavi astronomiji, kojom se amaterski bavi već 40 godina. Od otpremnine je kupio teleskop vrijedan 2.000 eura, pa sada putuje po školama u Srbiji i zajedno s kolegama iz Saveza astronoma amatera organizira predavanja, izložbe astrofotografije i promatranja teleskopom. Samo prošle godine prevalio je 100.000 kilometara.

– Kao malo dete pratio sam let na Mesec, a onda sam čitao knjige o tome. Imali smo i odlične časopise koji su izlazili u Zagrebu i Beogradu i one divne televizijske emisije koje je vodio Milivoj Jug. Kada god je bio neki let u kozmos, on je gledaocima uz pomoć maketa objašnjavao događaje, što je meni kao detetu bilo fascinantno. Želim nešto slično priuštiti deci u manjim mestima, pogotovo na jugu Srbije, pa je to razlog mojih putovanja – pripovijeda Dragan i naglašava kako je u dvije i pol godine tih putovanja 30.000 ljudi prvi put pogledalo kroz teleskop.

Darovao teleskope

Osim iskustva i znanja koja nesebično prenosi na mlade naraštaje, Dragan je dvjema djevojčicama poklonio svoje teleskope. Prvi put je to učinio i Koprivnici, kada je vidio kolika je ljubav članice tamošnjeg Astronomskog društva Mie Šimunić prema zvijezdama i nebeskim tijelima. Imala je improvizirani, ručno izrađen teleskop, a pripremala se za državno prvenstvo iz astronomije, pa joj darovao teleskop refraktor sa stalkom kojim je u Podravinu došao na astronomsko druženje. Drugi teleskop, atlas neba i knjigu “Astronomija” poklonio je Pranveri Huseini, djevojčici iz Vučitrna, Albanki s kojom se sprijateljio na Fejsbuku zahvaljujući njenom interesu za astronomiju.

– Poklon sam krajem januara uručio njenom ocu Mehdiju u Skoplju, pošto ona nije imala pasoš. Našli smo se na železničkom kolodvoru, upoznali i pričali oko 20 minuta, jer sam morao nazad za Beograd. Mala Pranvera mnogo se obradovala teleskopu, to joj je dalo podstreka i u školi je držala predavanje svojim drugovima i nastavnicima, a sada se priprema za festival nauke – kazuje Dragan.

Zbog tog prijateljstva Pranvera uz pomoć svog oca, inače učitelja, uči srpski, a Dragan albanski jezik.

Suradnja astronoma amatera Hrvatske i Srbije

Hrvatski astronomski savez i Savez astronoma amatera Srbije sklopili su u Daruvaru, prigodom manifestacije “Deset dana astronomije”, memorandum o suradnji koji predviđa jačanje veze među astronomskim društvima dviju zemalja, unapređenje astronomskih aktivnosti u školama i organizaciju regionalnih susreta, izložbi, predavanja i natjecanja. Sporazum je potpisan u svrhu boljitka i progresa amaterske astronomije i jačanja veza i suradnje s obzorom na skori ulazak Hrvatske u Europsku uniju i status Republike Srbije kao zemlje kandidata. Predviđa se i suradnja na širenju meteorske mreže i na smanjenju svjetlosnog zagađenja u regiji te organiziranje seminara i ljetnih kampova za učenike i nastavnike.

Goran Gazdek

Poziv na petu baranjsku učeničku biciklijadu

Biciklima kroz svu Baranju

Udruženje “Baranja” iz Bilja i Mirovna grupa Oaza iz Belog Manastira, u saradnji s belomanastirskom udrugom “Skok-klub” – športska rekreacija i ples, organizuju petu biciklijadu pod nazivom “Baranja 2012.” za učenike baranjskih osnovnih škola. Biciklijada je jedna od aktivnosti projekta “Važno je imati podršku”, koji financira Evropska unija.

Biciklijada će se održati u subotu, 2. juna. Polazak učesnika je ispred osnovnih škola Šećerana (9 sati), Darda (9 sati), Beli Manastir (9:15), Bilje (9:15), Jagodnjak (9:20), Karanac (9:30; ispred kafe-bara “Mustang”), Lug (9:40), Kneževi Vinogradi (9:45; kod kružnog toka) i Čeminac (9:45). Svi učesnici okupljaju se u 10 sati u Grabovcu i produžavaju vožnju do odredišta – Osnovne škole u Čemincu.

Povratak je planiran za poslijepodne oko 15 sati. Učenici se prijavljuju u svojim školama, a građani na telefone 705-055 (“Oaza”) i 750-891 (Udruženje “Baranja”). Prijava je bitna zbog toga da bi se osigurao dovoljan broj obroka.

J. Nedić

Sabor dječjih folklornih ansambala u Valjevu

Jagodnjačani na “Malom Zlatnom opanku”

Već treću godinu zaredom na “Mali Zlatni opanak” odlazi i Folklorna sekcija jagodnjačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”

Od 2004. godine u Valjevu se, u prvoj sedmici aprila, održava “Zlatni opanak”, sabor folklornih ansambala iz Srbije i dijaspore. U nekoliko dana trajanja sabora, kroz Valjevo prodefiluje više hiljada mladih ljudi, čiji je jedini cilj da prikažu u najboljem izdanju sav svoj višegodišnji rad i trud na čuvanju folklorne tradicije. Folklorni defile prolazi kroz glavnu valjevsku ulicu s nastupima na glavnom gradskom trgu, a kraj defilea je kod spomenika vojskovođi Živojinu Mišiću. Pobjednicima se dodjeljuje nagrada “Zlatni opanak”.

Od 2007. godine organizuje se i “Mali Zlatni opanak”, sabor dječjih folklornih ansambala, odnosno podmladaka kulturno-umjetničkih društava, koji se održava u maju. Na tom saboru dodjeljuju se nagrade u tri kategorije: juniori, leptiri i bumbari.

Već treću godinu zaredom na “Mali Zlatni opanak” odlazi i Folklorna sekcija jagodnjačkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”. Voditeljica sekcije Nada Šalajić kaže:

– Za tu manifestaciju neki misle da je odlična, neki da i nije bog zna šta. Nama znači puno. Prve godine smo bili “nevidljivi”, a druge godine smo nastupili na zatvaranju i ostvarili 89 bodova od 100 mogućih. Nije to bio neki visoki plasman s obzirom na konkurenciju, ali zahvaljujući takvom bodovnom stanju, ove godine smo prvi put dobili službeni poziv i u kategoriji juniora osvojili peto mjesto. Za nas je to veliki uspjeh, a dogodine se nadamo i boljem. U sve tri kategorije učestvovalo je 21 kulturno-umjetničko društvo.

J. Nedić

Humanitarni koncert tamburaške sekcije KUD-a “Branislav Nušić” iz Borova

Pomoć oboleloj devojčici

Akcija koju su nedavno pokrenuli u Dečjem vrtiću “Zlatokosa” trajaće još najmanje mesec dana, a svi koji žele pomoći porodici Marinović treba da se jave u vrtić

Tamburaška sekcija Kulturno-umetničkog društva “Branislav Nušić” iz Borova održala je celovečernji koncert tamburaške i popularne muzike s kojeg će polovina novca od prodaje ulaznica biti uplaćena za lečenje teško obolele 12-godišnje Gorane Marinović iz Borova.

Pored mladih tamburaša, učenika Osnovne škole Borovo i solista sekcije, Jasne Blitve, Jovane Serdar, Vasilija Sentivanca, Bojana Rakazovića i Dušana Latasa, posetiocima su se odabranim repertoarom predstavili i gosti, vokalni solisti Slavko Bubalo iz Vukovara i Momir Petrović iz Dalja. Organizator ove humanitarne akcije je borovski Dečji vrtić “Zlatokosa”.

Po rečima direktorice Radmile Latas, akcija koju su nedavno pokrenuli trajaće još najmanje mesec dana, a svi koji žele pomoći porodici Marinović treba da se jave u vrtić. Gorana je bila polaznica borovskog dečjeg vrtića nekoliko godina, a danas s majkom živi u Zagrebu kako bi bila što bliže lekarskoj pomoći.

Humanitarnoj akciji se pridružilo i Veće srpske nacionalne manjine Opštine Borovo koje će, kako je odlučeno na nedavno održanoj sednici, na žiro-račun porodice Marinović uplatiti dve hiljade kuna. Uz odluku da se iz budžeta Veća isplati hiljadu kuna, članovi Veća su se odrekli i naknada od sto kuna za sednicu.

D. B.

Stogodnjak (112)

25. 5. – 1. 6. 1912: “Ako Srbi đaci shvaćaju ozbiljno svoj poziv, ako žele u grudima svojim da raspale ljubav prema radu i svome napretku, ako žele da budu narodu svome vojvode za svaki napredak, ako oni osjećaju što su uvrede, što im nanose Nijemci, a mila im je bratska pouka i bratski prijem, ako oni mrze odrode, a mili su im rodoljubi, onda će svi oni učiniti sve i sva, da se Srbi i Slaveni đaci presele sa sviju njemačkih škola u češke. Za tu misao valja agitovati na sve moguće načine – i po novinama, i priređivanjem predavanja i zborova, i agitovanjem među onima koji se spremaju da idu u razne stručne škole. Osobito srednjoškolsku omladinu valja zainteresirati za tu misao… Zato, Srbi i druga braća Slaveni, neka vam je deviza: napred u Češku na nauke!” poziva list “Srbobran” u velikom uvodniku na prvoj stranici u broju od 25. maja 1912. sve đake koji kane nastaviti školovanje.

* Kažu da Zagreb dugo nije vidio takvu svadbu! Vjenčali su se poznati zagrebački odvjetnik Bogdan Stojanović i dama iz visokog zagrebačkog društva Sofija Ristović. U srpskoj pravoslavnoj crkvi vjenčao ih je otac Amvrosije Pavlović. Kum im je bio političar Vasa Muačević, a stari svat ministarski savjetnik Teodor Tot. Crkva je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Poslije vjenčanja priređen je svadbeni pir u hotelu “Palas”, do kojeg su se mladenci došetali glavnim ulicama, izazivajući golem interes prolaznika. Svadbenoj svečanosti, pišu novine, prisustvovalo je samo odabrano društvo, među ostalima i dr Bogdan Medaković, Đoka Velisavljević, dr Ante Pavelić, Svetozar Pribićević, Bude Budisavljević, Dušan Popović, dr Srđan Budisavljević i drugi. Tešku ulogu domaćice na svadbenoj svečanosti preuzela je Julijana Orešković, supruga carskog i kraljevskog generala i tetka mladenke Sofije Ristović. Već sutradan nakon vjenčanja mladenci su se otputili na svadbeno putovanje u Švicarsku.

* Parohijalnu crkvu u Gomirju nagrizao je zub vremena, pa se hitno traži njezina obnova. Zato su srpska pravoslavna crkvena općina i njezin iguman Vukčević raspisali javni natječaj za popravak crkvenog zdanja. “Popravne radnje sastoje se iz novog prekrivanja crkve eternitom, zatim iz poslova spadajućih u cimermansku, limarsku i zidarsku struku, a proračunatih na iznos od 3.960 kruna. Jeftimbena rasprava će se obdržavati u uredovnici manastira u 3 sata poslije podne…”, stoji u pozivu na natječaj.

Đorđe Ličina