Balkan prolaz

ZAVALA

Korupcionaška afera u Crnoj Gori, poznata pod imenom “Zavala”, dobila je sudski epilog u kojem su glavni akteri osuđeni na ukupno 30 godina robije zbog zloupotrebe službenog položaja i pomaganja ili podstrekavanja u vršenju tog krivičnog djela. To jest, bivši predsjednik Općine Budva Rajko Kuljača osuđen je na pet godina zatvora, a bivši sekretar za investicije i brat potpredsjednika vladajućeg DPS-a Svetozara Marovića Dragan Marović na četiri godine zatvora. Ostalih devetero osoba umiješanih u aferu osuđene su za pomaganje ili podstrekavanje na zloupotrebu službenog položaja.

Prema optužnici, od juna 2007. do decembra 2008. godine Kuljača i Marović su protivpravnim iskorištavanjem službenog položaja i ovlaštenja pribavili imovinsku korist preduzeću Zavala invest, a općini nanijeli štetu od preko 821.000 eura. Dragan M. Sekulić, vlasnik i izvršni direktor preduzeća Moninvest, osuđen je na 3,5 godine, dok je ruska državljanka i izvršna direktorica Zavale investa Natalija Panina, kojoj je suđeno u odsustvu, osuđena na tri godine zatvora i pet hiljada eura novčane kazne, uz obvezu da plati gotovo milion eura poreza koji je utajila. Nakon izricanja presude osuđenici su izbjegavali novinare, osim Dragana Marovića, koji je rekao kako misli da je “ubačen u ovu priču da bi se prezime Marović pojavljivalo radi nekih daljih koraka koji treba da se dešavaju u Crnoj Gori”.

KELJMENDI

Paralelno sa vijestima o tektonskim poremećajima na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni, iz SAD-a je stigla vijest koju su prenijeli mnogi regionalni i svjetski mediji: Savezna centralna banka Sjedinjenih Američkih Država zatražila je da se zamrzne sva imovina “kontroverznog kosovskog biznismena” Nasera Keljmendija u Crnoj Gori. Preliminarni zahtjev američkih vlasti, kako navode podgoričke “Vijesti”, upućen je Podgorici preko baze Interpola, a zvaničnu odluku o početku postupka zamrzavanja imovine Keljmendija donijet će komisija Evropske unije. U obrazloženju ove odluke navedeno je da je Keljmendi regionalni narkodiler. “Po zahtjevu američke centralne banke će se postupati tek kada verifikaciono tijelo EU jasno usaglasi svoj stav da li će prihvatiti da se Keljmendiju zamrzne imovina”, objasnili su zvaničnici crnogorske policije. Zahtjev američkih vlasti, osim na adresu NCB-a Podgorica, stigao je i u baze ostalih regionalnih centralnih biroa Interpola, Srbije, Slovenije i naročito BiH, u kojoj je Keljmendijev poslovni partner Fahrudin Radončić, uz pomoć lidera SDP-a BiH Zlatka Lagumdžije, promoviran u novog državnog ministra sigurnosti…

SAMIT

Deseti UNESCO-ov samit država jugoistočne Evrope u Mostaru završen je, kako izvještava novinska agencija SRNA, “diplomatskim obračunom” Srbije i Albanije o načinu učešća predstavnika Kosova na ovakvim skupovima. Predsjednik Albanije Bamir Topi u obraćanju medijima ocijenio je da su na samitu trebali biti i predstavnici Kosova, na šta je reagovao ministar kulture Srbije Predrag Marković, koji je istakao da su Beograd i Priština pod pokroviteljstvom Europske unije postigli dogovor o načinu učešća na regionalnim skupovima, što se mora poštovati. “Nerazumljivo je da Kosovo još nije prisutno na ovakvim skupovima. Želio bi istaći značaj politike komunikacija i skupova na kojima se govori o kulturnom nasljeđu i u koje bi trebalo uključiti i Kosovo”, rekao je Topi. Ipak, skandala širih razmjera nije bilo: ministar kulture Srbije zahvalio je predsjedniku Albanije “koji je iznio principijelan stav da svi treba da se brinemo o kulturnom nasljeđu na području svoje zemlje”.

Na samitu su predstavnici zemalja jugoistočne Evrope usvojili deklaraciju pod nazivom “Vjersko i kulturno nasljeđe kao osnova intenzivnije saradnje među državama” u kojoj su, između ostalog, obećali da će biti posvećeni njegovanju mira, razumijevanja i saradnje u regionu. Predsjednik Makedonije Gjorge Ivanov rekao je da su ovi sastanci “puno pomogli u promjeni imidža Balkana” koji je “opterećen historijskim predrasudama i strahovima od različitosti”. “Moj moto je uvijek bio: evropski mir je nedostižan bez balkanskog mira”, rekao je Ivanov nakon samita, koji će se naredne godine održati u njegovoj zemlji.

KONSOLIDACIJA

Ekonomski analitičari tvrde da će sve zemlje zapadnog Balkana morati usvojiti programe za fiskalnu konsolidaciju zbog visoke razine javnog duga i finansijskih pritisaka. Poslije rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) od 2,2 posto u 2011. godini, prvi indikatori pokazuju da se šest zemalja jugoistočne Evrope suočava sa značajnim usporavanjem rasta od 1,1 posto u 2012, saopćila je Svjetska banka. Eksperti tvrde da, iako je pad od jedan posto BDP-a značajno usporavanje, ova brojka može biti i gora, u zavisnosti od toga kako će biti razriješena grčka ekonomska kriza. Iz Svjetske banke dugoročno predviđaju da se zemlje jugoistočne Evrope suočavaju s historijskom šansom da iskoriste “evropski konvergentni voz” i da umanje razlike u prihodima po glavi stanovnika u poređenju sa zemljama iz eurozone, ali ovo mogu postići samo dobrim politikama i reformama, prenosi Al Jazeera. Uz sve to, potpredsjednik Svjetske banke izjavio je kako će ova institucija povećati pomoć zemljama zapadnog Balkana zbog veoma teške ekonomske situacije.