Dobrosusjedski odnosi
Najave o otvaranju ambasade Crne Gore u Prištini aktualne su gotovo dvije godine, a ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Milan Roćen još jednom je potvrdio otvaranje diplomatskog predstavništva, ali bez tačnog datuma. Prolongiranje samog čina jasno govori o neusaglašavanju stavova u vladi po tom pitanju, jer cijela saga traje od uspostavljanja diplomatskih odnosa.
Crnogorski predsjednik Filip Vujanović zalagao se za odgađanje razmjene ambasadora zbog neregulisanog statusa crnogorske manjine na Kosovu. Vujanović je tada tražio da Crnogorci budu navedeni u Ustavu Kosova kao manjina i da im budu obezbijeđena sva prava. Zvaničnici Kosova najavili su za septembar uvrštavanje Crnogoraca u Ustav Kosova i nakon toga može da se obavi razmjena ambasadora.
Crnogorski mediji pišu kako je moguće da je najozbiljniji kandidat za mjesto ambasadora bivši direktor RTCG-a Radovan Miljanić. Politički analitičar Azem Vlasi kazao je agenciji MINA da odnosi Crne Gore i Kosova nijesu opterećeni nikakvim otvorenim pitanjima.
– Otvaranjem ambasade stvaraju se uslovi za konkretizaciju saradnje u mnogim oblastima – kazao je Vlasi, koji je ranije pominjan kao mogući ambasador Kosova u Podgorici.
Albanci u Crnoj Gori pozdravljaju najavu otvaranja ambasade u Prištini, međutim oni smatraju da se sa tim prilično kasni. Profesor beogradskog Univerziteta Zoran Stoiljković smatra da Lukšićeva vlada nije mogla odabrati gori momenat za razmjenu ambasadora sa Kosovom.
– Vrlo je nezgodan tajming koji će najvjerovatnije u Srbiji izazvati negativne reakcije. Ako ste htjeli da birate trenutak kada druga strana ne može da reaguje a da će je to povrijediti, onda su to upravo ovi dani. To prosto nije viteški čin – kazao je Stoiljković.
On očekuje da odluka vlade izazove novo zahlađenje odnosa Beograda i Podgorice i pored dobrih relacija između Nikolića i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića.