Kult ličnosti

CEES NOOTEBOOM, nizozemski pisac i kandidat za Nobelovu nagradu, autor hvaljenog romana “Izgubljeni raj”, bio je gost ovogodišnjeg Festivala evropske kratke priče u Zagrebu. Zapitan što misli o perspektivi ujedinjene Evrope, Nooteboom je rekao: “Kao dijete sam doživio Drugi svjetski rat. Bio sam u Budimpešti 1956. i u Berlinu 1989. Idealistička slika ujedinjene Europe bila je ukidanje nametnutih granica, ponovno primanje Njemačke u krug evropskih zemalja i povratak kontinenta svojim korijenima. Sada mi se čini da su Njemačka, Velika Britanija i Francuska tri ostarjele glumice koje jedne drugima zavide na uspjehu. Najteže im se odreći moći.”

IVAN FIJOLIĆ, kipar, izložio je u galerijskom prostoru Lauba u Zagrebu ciklus od sedam monumentalnih skulptura pod nazivom “Neo NOB”, motiviran činjenicom da je u posljednjih 20 godina na području Hrvatske uništeno ili oštećeno 2.965 antifašističkih spomenika. O stanju duhova u nas Fijolić kaže: “Nakon svake katastrofe mora se dogoditi neko zajedništvo. Ono što je nakon Drugog svjetskog rata ujedinjavalo ljude u Jugoslaviji, vidjeli smo i nakon Domovinskog rata u Hrvatskoj: slušali smo hitove iz podruma – Thompsona i Đuku Čaića. Danas nam se zajedništvo svelo na nogomet, rukomet i one odvratne meksičke pizdarije. Nema te umjetnosti koja može dirnuti ljude i koja ih može izvući iz apatije i kaosa. Koga je uopće briga za umjetnost? Pa mi smo narod koji bez grižnje savjesti uništava svoju ostavštinu.”

KOKAN MLADENOVIĆ, direktor beogradskog Ateljea 212, našao se na udaru dijela svojih glumaca koji su potpisali peticiju za njegovu smjenu. Glumci u peticiji navode da su nezadovoljni repertoarnom politikom i načinom kako Mladenović vodi ovo kazalište. Sukob između dijela glumaca i direktora traje već neko vrijeme, a eskalirao je nakon nedavne premijere šokantne predstave “Zoran Đinđić” u režiji zagrebačkog redatelja Olivera Frljića, u kojoj su poimence nabrojani glumci koji su odbili suradnju na ovoj predstavi. Sam Mladenović ne miruje: nakon nedavno završenog Sterijinog pozorja u Novom Sadu, izjavio je da je festival već godinama toliko loš da je dotaknuo dno dna i da ga treba ukinuti.

DEAN DUDA I HRVOJE KLASIĆ, prvi teoretičar kulture a drugi povjesničar, bili su sudionici tribine “Naslijeđe jugoslavenskog društvenog i kulturnog modela”, koja je nedavno održana u klubu Močvara u Zagrebu. Zašto mame i tate s nostalgijom pričaju o zlatnom dobu “Kiki” bombona, besplatnom školovanju i dobrom rock’n’rollu? Što iz današnje perspektive ocjenjujemo kao pozitivno, a što izaziva negativne asocijacije kod pojma “jugoslavenskog eksperimenta”, bila su pitanja u ovom razgovoru u kojem su sudjelovali i predstavnici beogradskog “Betona” Saša Čirić i Saša Ilić. S obzirom na to da se danas ponovno javljaju emancipatorske ideje o jednakosti i solidarnosti među ljudima, slične onima iz doba socijalizma, na tribini je zaključeno da se jugoslavensko razdoblje i dalje mora istraživati: ne može ga se s nacionalističkih pozicija jednostavno otpisati niti ga nostalgičarski treba glorificirati kao idealno.

YAYOI KUSAMA, vjerojatno najveća i najslavnija moderna japanska umjetnica, izlaže ovih dana svoje radove u prestižnoj Galeriji Tate u Londonu. Njezina djela, od kojih su najpoznatije “Akumulacije” i ciklus “Infinity Net”, karakteriziraju začuđujuće forme jarkih boja i halucinantno nadrealističkog naboja. Intrigantna, originalna, maštovita, inovativna i smjela, ova svestrana umjetnica bavi se slikarstvom, dizajnom, skulpturom, instalacijama i filmom. Bila je politička aktivistica i napisala je 18 romana. Poznata je njezina umjetnička i politička kritika Amerike, društvenih normi, etabliranog morala i američkog imperijalizma, koja je kulminirala otvorenim pismom Richardu Nixonu u kojem ga je pozvala da s njom stupi u seksualni odnos u zamjenu za američko povlačenje iz Vijetnama.

DAVID MACH, škotski skulptor, jedan je od najzanimljivijih predstavnika moderne umjetnosti. Tokom godina stvorio je ogroman broj skulptura od potpuno različitih materijala. Mnoge su njegove instalacije privremene i izgrađene su na javnom mjestu. Sagradio je vlak od skoro 200.000 cigli, dug više od pedeset metara, ništa manju podmornicu od guma za auto, starogrčku akropolu od nekoliko stotina tisuća časopisa te nevjerojatne skulpture ljudskih tijela od žice. Najzanimljivije su njegove skulpture od šibica, čija izrada traje mjesecima i koje se nakon toga javno spaljuju. David Mach je umjetnik koji ima strastven i energičan pristup radu i svojim remek-djelima nikoga ne ostavlja ravnodušnim.