Pokrajine

Godišnjica Akcije stadion u Maksimiru

Zagrebačko “ne” ustaškom rasizmu

Kada smo na stadionu prozvani da se izdvojimo, kolegama sam rekao da je došlo vrijeme da se rastanemo, na što su oni odgovorili: “Ako ideš ti, idemo svi”, ispričao je Branko Polić

Mladi antifašisti Grada Zagreba okruglim stolom održanim 26. maja obilježili su 71. godišnjicu Akcije stadion, događaja iz 1941. kada su se zagrebački srednjoškolci na stadionu u Maksimiru solidarizirali sa svojim srpskim i židovskim kolegama. Naime, prilikom jednog od redovnih okupljanja školaraca na stadionu, ustaški zvaničnici pokušali su javno izdvojiti učenike srpske i židovske pripadnosti. Spontano se solidarizirajući sa svojim kolegama, iskoračili su svi učenici i učenice, na taj način odbivši provođenje rasnog zakona.

– Taj događaj pokazuje da je Zagreb u svojoj osnovi bio antifašistički i da su ga četiri godine ustaškog i njemačkog terora učinile samo još više antifašističkim – rekao je Juraj Đuka Hrženjak, poznati antifašist i učesnik NOB-a od prvih dana.

Branko Polić, koji je tada išao u Klasičnu gimnaziju, a koju je nešto ranije završio i Hrženjak, naglasio je da su njegovi kolege bili uz njega.

– Moji kolege protivili su se tome da me ustaški orijentirani učenici ispituju koje sam nacionalnosti. Kada smo na stadionu bili prozvani da se izdvojimo, ja sam im rekao da je došlo vrijeme da se rastanemo, na što su oni odgovorili: “Ako ideš ti, idemo svi” – ispričao je Polić.

Rekavši da mu je drago da govori pred publikom koja zna tko je u Drugom svjetskom ratu bio na pravoj, a tko na pogrešnoj strani, sveučilišni profesor i historičar Ivo Goldštajn, autor knjige “Zagreb 1941-45”, također je naglasio da je Zagreb bio antifašistički, o čemu svjedoči i to što je na antifašističkoj strani poginulo 20.000 ljudi, dok je s druge strane poginulo oko 7.600 ustaša, domobrana i pripadnika ustaške vlasti.

– Iako je u gradu bilo preko 10.000 vojnika i preko 1.300 oficira svih činova, uz velik broj zatvora, od kojih su neki bili u samom centru grada, Zagrepčani se nisu plašili otpora – rekao je Goldštajn.

Nenad Jovanović

Djeca, Romi i UNHCR u sklopu šestog Festivala židovskog filma

Škola tolerancije Branka Lustiga

Lustig, koji je svjedočio pokoljima Roma u Aušvicu, rekao je da mu nije svejedno zbog onoga što se Romima nedavno dogodilo u Škabrnji

Šesti Festival židovskog filma, održan u zagrebačkom kinu “Evropa” od 20. do 26. maja, “velika škola tolerancije”, kako su ga nazvali organizatori, i ove je godine u svom sklopu organizirao edukacijsko jutro, održano u suradnji s UNHCR-om u Hrvatskoj. Uz kolege iz Zagreba i okolnih gradova, na njega je došlo i 30-ak učenika iz povratničkih sredina s Banije, iz Mečenčana, Hrvatske Kostajnice i Dvora na Uni, te 40-ak učenika iz međimurskog mjesta Kušaneca u kome živi i romska populacija.

– Svoja iskustva iz rata i logora dijelimo s mladim ljudima kako bismo spriječili da se takvo što ponovi, kako bismo spriječili mržnju i netoleranciju – rekao je počasni predsjednik Festivala Branko Lustig, opisavši vlastito iskustvo iz Aušvica.

– Jednog dana vidio sam da su vrata logora gdje su držali Rome bila otvorena, a logor pust. Sve njih odveli su u plinsku komoru i krematorij, a kako on nije imao dovoljne kapacitete, držali su ih u šumi oko krematorija sve dok i zadnje nisu pobili nakon sedam dana – rekao je Lustig, dodavši da mu nije svejedno zbog onoga što se Romima nedavno dogodilo u Škabrnji. Ponovio je i da je čudno da nakon “Devetog kruga” Franceta Štiglica iz 1954. nitko nije snimio film o Jasenovcu i da se sada radi na scenariju za jedan takav film.

Govorili su i romski aktivist iz Belog Manastira Dušan Kostić i zastupnik Roma u Saboru Veljko Kajtazi. Događaju je prisustvovao i bivši predsjednik Stjepan Mesić.

Sve to ilustrirano je izložbom “Dva lica romske stvarnosti” autorice Nene Lukin o današnjici romske djece u Hrvatskoj, od neimaštine u kojoj neka od njih žive do svjetlije vizije budućnosti, fotografirane u različitim okruženjima u Sisku, Čakovcu i Zagrebu.

Nenad Jovanović

KUD “Kolo” iz Banjaluke gostovao u Kutini

Početak novog drugarstva

KUD “Kolo” osnovan je 1. listopada 2011. s ciljem da se djeci omogući učenje osnova kulture i običaja kako bi se očuvala i njegovala tradicija

Kulturno-umjetničko društvo “Kolo” iz Banjaluke gostovalo je u Kutini, gdje je u organizaciji kutinskog ogranka SDSS-a i uz potporu sveštenika, jereja Dalibora Petkovića, održalo cjelovečernji koncert. Upriličen je veličanstven program s plesovima i pjesmom iz svih krajeva Srbije, nakon čega je nastavljeno druženje uz muziku.

– Ispunila nam se velika želja da dođemo u Hrvatsku, obiđemo i upoznamo svoju braću, pokažemo što znamo i umijemo – izjavio je predsjednik KUD-a Aleksandar Popović.

KUD “Kolo” osnovan je 1. listopada 2011. s ciljem da se djeci omogući učenje osnova kulture i običaja kako bi se očuvala i njegovala tradicija. Čine ga folklorna i pjevačka grupa te narodni orkestar. Broji šezdesetak članova, uglavnom mladih između osam i 17 godina. Društvo se financira isključivo novcem od članarine, a da bi došli u Kutinu, svaki je sudionik za autobus izdvojio šest eura.

– Zadivila me ta volja mladih ljudi za znanjem, putovanjima i pokazivanjem onoga što su naučili, unatoč tome što nemaju donatore i sponzore. Tko zna, možda je to tek početak velikog drugarstva – kaže predsjednik kutinskog ogranka SDSS-a Petar Birač.

Prije koncerta svi su se okupili na liturgiji u crkvi Svetog Georgija, koja je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, te obišli hram Svetog Dimitrija u Stupovači, spomenik kulture koji je bio miniran, ali unatoč velikoj količini eksploziva nije bio srušen. Trenutno se obnavlja, popravljen je krov i povezani su svodovi, ali nedostaje novac da bi se vratio u stanje koje bi omogućilo služenje liturgije.

G. G.

U Daruvaru obilježena Spasovska nedjelja

Devet godina rada VSNM-a

U suradnji sa svim građanima liječimo stare i neke svježe rane, a nastojimo spriječiti nastanak novih, rekao je predsjednik Vijeća Branko Kovačić

U prepunoj dvorani daruvarskog kina “30. svibnja” u subotu, 26. svibnja po deveti put održana je Spasovska nedjelja, tradicionalna manifestacija kojom Vijeće srpske nacionalne manjine obilježava svoj dan. Predsjednik Vijeća Branko Kovačić osvrnuo se na rad u prošloj godini i naglasio da su iz dana u dan vidljivi pozitivni koraci, posebno kada je riječ o zastupljenosti Srba u predstavničkim tijelima, stambenom zbrinjavanju nositelja stanarskog prava, obnovi objekata, informiranju na lokalnom radiju, osiguranju i uređenju prostora za rad društva i knjižnice.

– Svega toga do prije nekoliko godina nije bilo. U suradnji sa svim građanima liječimo stare i neke svježe rane, a nastojimo spriječiti nastanak novih – rekao je Kovačić i dodao da problema ipak ima, naročito pri zapošljavanju i odvijanju dopunske nastave srpskog jezika.

U programu su nastupili KUD “Moslavina” iz Garešnice, Ruska folklorna skupina “Kaljinka” iz Međimurja, Ženska klapa “Stentoria” Daruvar, pjevačica Sonja Trkulja, humorist Đorđe Plačković iz Slatine, Djevojački zbor “Lira” iz Bosanske Gradiške i sve sekcije SKD-a “Prosvjeta” pododbora Daruvar.

Među mnogim gostima bili su i paroh Luka Bosanac, konzul Republike Srbije Zoran Vasiljević, zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević, zastupnik češke i slovačke manjine Vladimir Bilek, dožupan bjelovarsko-bilogorski Saša Lukić, gradonačelnik Daruvara Dalibor Rohlik, predstavnici češke i mađarske manjine te brojni predstavnici srpskih manjinskih vijeća i kulturnih društava.

Iz ureda predsjednika Ive Josipovića stigli su telegram podrške i čestitke za devet godina rada VSNM-a.

Dan kasnije, u crkvi Svetih otaca Prvog vaseljenskog sabora održana je liturgija, a nakon nje u crkvenom dvorištu program folklorne sekcije daruvarske “Prosvjete” i lutkarske sekcije, koja je izvela predstavu “Zmaj zvani aždaja”.

G. Gazdek

Baranjske udruge imaju što pokazati

Sedmi Sajam udruga Baranje

Baranjske udruge su se iskazale. Popovačka udruga “Maska” organizovala je “Štruklijadu u Popovcu”, na kojoj su se učesnici nadmetali u izradi štrukli, ali je bilo i vožnje konjskim zapregama i kulturno-umjetničkog programa.

U Bilju je udruga dugačkog imena “Čuvari tradicije princa Eugena Savojskog u Bilju” organizovala “Dan dvorca Eugena Savojskog u Bilju”, na kome je opet bilo viteških igara, starih plesova, kandžijanja, streličarstva i folklora. U belomanastirskoj bezimenoj Nastavno-sportskoj dvorani udruga koja se naziva “Ki aikido Beli Manastir – Aikido društvo Osijek” organizovala je seminar s temom “Korijeni” o japanskoj borilačkoj vještini ki-aikidu. Seminar je držao sensei Goran Kurnik iz beogradskog Ki aikido kluba “Musaši”.

A čime se sve bave baranjske udruge, kojih ima – bar na papiru – preko 300, a u Belom Manastiru preko 100, pokazao je istoga dana održani Sajam udruga Baranje, koji već sedmu godinu organizuje belomanastirska Mirovna grupa Oaza. Sajam je održan od deset do 13 sati na središnjem belomanastirskom Trgu slobode ispred Knjižnice, a cilj Sajma bio je da baranjske udruge prezentuju svoje programske aktivnosti te da svoje proizvode prodaju u humanitarne svrhe ili za potrebe svojih radionica.

Ne treba posebno ni napominjati da je organizatorima najteže bilo skupiti sve učesnike na jedno mjesto da bi se snimila prava milenijska fotografija za “uspomenu i dugo sjećanje”, koja će ih podsjećati na ovogodišnje masovno okupljanje bar do sljedećeg Sajma 2013. godine.

Od manjinskih organizacija učestvovale su dvije: Srpsko kulturno-umjetničko društvo “Jovan Lazić” i Romsko kulturno-umjetničko društvo “Romi Baranje”, obje iz Belog Manastira.

J. Nedić

Smotra folklora nacionalnih manjina u Voćinu

Manje sudionika, više publike

Iako je riječ o smotri nacionalnih manjina Virovitičko-podravske županije, u Voćinu nastupaju i društva izvan njenih granica

Na Ljetnoj pozornici u Voćinu u nedjelju, 27. svibnja održana je četvrta Smotra folklora nacionalnih manjina Virovitičko-podravske županije, u organizaciji voćinskog pododbora SDK-a “Prosvjete”. Sudjelovale su dvije “Češke besede”, iz Virovitice i Prekopakre, i sedam srpskih društava: iz Okučana, Dalja, Gaboša, Garešnice, Virovitice, Daruvara i Voćina.

– Iako je riječ o smotri nacionalnih manjina Virovitičko-podravske županije, nastupaju i društva izvan njenih granica, jer ovdje nema puno aktivnih društava nacionalnih manjina -izjavio je u ime organizatora Igor Pavković.

Ove je godine zbog krize bilo manje društava, a zbog drugih obveza nisu mogle doći slovačke i makedonske udruge, ali je zato bilo znatno više publike.

– Manifestacija puno znači za Voćin, jer ovo mjesto ima dugu tradiciju smotri folklora, pa ne čudi što je iz godine u godinu sve više publike. U razdoblju od Drugog svjetskog rata do Domovinskog rata na dvodnevnim susretima sudjelovalo je i do 50 pjevačkih i folklornih skupina, a onda je sve zamrlo – ističe Pavković.

Pjesmu, ples i zabavu nije uspjela prekinuti ni kiša koja je tog popodneva iznenada pala.

G. Gazdek

Dan ZVO-a i Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema

Puno je učinjeno na istoku Hrvatske

Moramo stvarati institucije. Danas-sutra moramo imati Muzej Srba u Hrvatskoj, ozbiljnu radio-stanicu na nivou Hrvatske, svoje mesto na Filozofskom fakultetu, studije u Zagrebu, rekao je čelni čovek SKD-a “Prosvjeta” Čedomir Višnjić

Zajedničkim programom, održanim 23. maja u Hrvatskom domu u Vukovaru, obeležen je dan Zajedničkog veća opština i zatvoreni su 15. Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta”.

Od osporavane institucije nastale na osnovu Erdutskog sporazuma i Pisma namere, Zajedničko veće opština je postalo značajan faktor političkog života ove regije, pred kojim je još dosta posla u borbi za ostvarivanje i zaštitu prava srpske zajednice, ocenjeno je na skupu.

– Mnoga pitanja još nisu rešena, kao što je pitanje statusa civilnih žrtava rata, registracije škola na srpskom jeziku i ćirilici, srpskih medija, državljanstva koje neki pripadnici naše zajednice ne mogu ni danas dobiti – rekao je predsednik ZVO-a Dragan Crnogorac, dodajući da ni ZVO još nije rešio svoj status, jer je i dalje registrovan po Zakonu o udrugama.

Javna priznanja

Dodeljena su javna priznanja ove institucije. Plaketa za životno delo posthumno je pripala Milošu Vojnoviću, prvom predsedniku Zajedničkog veća opština i jednom od osnivača Samostalne demokratske srpske stranke. Vojnović je kao jedan od najaktivnijih učesnika procesa mirne reintegracije dao nemerljiv doprinos ostanku i opstanku srpskog naroda u Hrvatskoj.

Povelja ZVO-a dodeljena je Generalnom konzulatu Srbije u Vukovaru za izuzetan doprinos u uspostavljanju saradnje Republike Srbije i srpske zajednice na prostoru istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema i jačanju položaja pripadnika srpskog naroda u Republici Hrvatskoj. Za doprinos u očuvanju srpskih medija te informisanju srpske zajednice na području ZVO-a zahvalnice su dodeljene Radio Borovu, Radio Dunavu iz Vukovara i Radio Banskoj kosi iz Belog Manastira.

Obeležavanju 15 godina postojanja i rada Zajedničkog veća opština prisustvovao je i Miodrag Jakšić, državni sekretar Ministarstva za dijasporu Republike Srbije, čiji je dolazak u Vukovar, kako je rekao, manifestacija podrške ovoj instituciji i srpskoj zajednici.

Potom su prigodnim kulturno-umetničkim programom svečano zatvoreni ovogodišnji 15. Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srema. Manifestacija je otvorena 11. ovog meseca u Osijeku, a tokom desetak dana upriličeno je niz programa iz oblasti muzičkog, dramskog, pesničkog i folklornog stvaralaštva.

Pored prvonagrađenih literaraca u kategorijama srednji i stariji uzrast – Teodore Lazić, Dušana Ristića i Nevene Marin – u završnom programu manifestacije učestvovao je i Ansambl narodnih igara Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Vukovara, koji se predstavio odabranim repertoarom narodnih i gradskih igara i pesama.

Prvi put dodeljena je novoustanovljena godišnja nagrada “Prosvjetinog” regionalnog Koordinacionog odbora sa sedištem u Vukovaru, koja je ove godine posmrtno pripala Branku Kuruciću, dugogodišnjem predsedniku Koordinacionog odbora na čiju je inicijativu i pokrenuta ova manifestacija.

Stvaranje institucija

Predsednik SKD-a “Prosvjeta” Čedomir Višnjić osvrnuo se na proteklih 15 godina manifestacije i rad društva na istoku Hrvatske, istakavši da “smo neke stvari stvorili, čemu je doprinela i ‘Prosvjeta'”.

– Stvoreni su Ansambl narodnih igara, Kulturno-naučni centar “Milutin Milanković”… Nema razloga da Srbi na ovom području nemaju mali zavičajni muzej ili zbirku. Treba stvarati podinstitucije, mimo Koordinacije i pododbora, koje će živeti novi život i značiti napredak u kulturnom životu ovih krajeva – poručio je Višnjić.

– Moramo stvarati institucije. Pododbori se moraju udruživati. Mi danas-sutra moramo imati i Muzej Srba u Hrvatskoj, ozbiljnu radio-stanicu na nivou Hrvatske, svoje mesto na Filozofskom fakultetu, studije u Zagrebu – rekao je čelni čovek “Prosvjete”.

Dragana Bošnjak

Još jedna uspjela svečanost u Jagodnjaku

Baranjski kulin “napada” Evropu

Uz završetak procesa zaštite zemljopisnog porijekla, trebaju uslijediti aktivnosti oko udruživanja proizvođača u cilju zajedničkog nastupa na domaćem i inozemnim tržištima

Kristijan i Slađan Novosel iz Gata pored Valpova osvojili su najvrednije zlato Kulinijade u Jagodnjaku. Kulini oca i sina Novosel već su osvajali medalje na Valpovačkoj kulenijadi, a nastavljaju dugogodišnju porodičnu tradiciju.

Drugo zlato pripalo je kulinu Nevene Stojković iz poznate jagodnjačke “kulinarske” porodice, dok je treće po vrijednosti zlato otišlo za kulin proizveden na “Belju”. Sva četiri kulina osvojila su po 97 od sto mogućih bodova i dijele ih tek decimalne razlike. Osim njih, još devet kulina ostvarilo je više od 90 bodova i time se okitilo zlatnom medaljom jedanaeste Kulinijade u Jagodnjaku.

Ukupno je u takmičarskom dijelu učestvovalo 94 kulina, dok je još 50-ak kulina predstavljeno u tzv. revijalnom dijelu Kulinijade. Time je znatno premašena prošlogodišnja Kulinijada na kojoj se takmičio 81 proizvođač kulina.

Kulinijadu je pred mnoštvom gostiju i posjetilaca otvorio Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornoga uređenja, istaknuvši značaj takve manifestacije za promociju te specifične proizvodnje, ali i razvoj turističkih potencijala Slavonije i Baranje. Zlatne medalje najboljim proizvođačima dodijelio je pak Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede. Tom prilikom je naglasio kako je Ministarstvo pripremilo novi zakon koji će po znatno jednostavnijoj proceduri omogućiti da više od dosadašnjih sedam hrvatskih proizvoda budu zaštićeni u Europi.

– Realno je očekivati da će se vrlo brzo dogoditi i službeno proglašenje baranjskog kulena zaštićenim proizvodom sa zemljopisnim porijeklom. Uz završetak procesa zaštite zemljopisnog porijekla, trebaju uslijediti aktivnosti oko udruživanja proizvođača u cilju zajedničkog nastupa na domaćem i inozemnim tržištima, potom standardizacija, brendiranje i ozbiljnije promotivne kampanje – rekao je ministar Jakovina.

J. N.

Obeleženi Dan opštine i Osnovne škole Borovo

Nastavlja se uređenje Borova

Jedan od kapitalnih projekata je izgradnja kanalizacije, koja će početi krajem ove ili početkom sledeće godine, a vrednost projekta je 52 miliona kuna

Svečano kao i prijašnjih godina Borovo je 22. maja proslavilo Dan opštine i Osnovne škole. Sednica Opštinskog veća sazvana tim povodom bila je prilika da se sumiraju rezultati rada u proteklom periodu i najave neki novi projekti.

Borovo je danas mesto sa dobro uređenom komunalnom infrastrukturom, 42 ulice sa preko 45 kilometara asfalta, javne rasvete i plinske mreže, četiri dečja igrališta, tri sportska terena, uređenim grobljem, obnovljenom školom koju pohađa oko 320 učenika, dečjim vrtićem sa oko 80 mališana i 14 sportskih i kulturnih organizacija i udruženja građana koja svojim delovanjem doprinose društvenom životu ove opštine.

Jedan od kapitalnih projekata je kanalizacija čija će izgradnja, prema rečima načelnika Opštine Rade Bosića, početi krajem ove ili početkom sledeće godine. Reč je o projektu vrednom 52 miliona kuna od kojih je 40 miliona obezbeđeno iz fondova Evropske unije. Cilj opštinskog rukovodstva je da koliko je moguće u uslovima ekonomske krize i ograničenih finansijskih sredstava obezbedi preduslove za razvoj privrede i preduzetništva što će doprineti otvaranju novih radnih mesta. U tom pravcu već je potpisan ugovor o pravu građenja bioplinskog postrojenja, a  pregovara se i o izgradnji reciklažnog dvorišta, čime bi se stvorilo 30-tak novih radnih mesta.

Čestitke i pohvale rukovodstvu Opštine Borovo uputili su za govornicom zamenik župana Vukovarsko-sremske županije Željko Cirba, saborski zastupnik SDSS-a Jovo Vuković i predsednik Zajedničkog veća opština Dragan Crnogorac.

Nakon svečane sednice, u školskoj sportskoj dvorani je održana priredba koja je za učenike osmih razreda bila oproštajna. Direktor škole Tihomir Jakovljević izrazio je zadovoljstvo rezultatima koje su u proteklom periodu postigli borovski osnovci. Škola danas broji 320 učenika raspoređenih u 16 odeljenja, a taj broj se iz godine u godinu povećava što je, kako ističe Jakovljević, retkost ako se uzme u obzir demografska slika Hrvatske.

Ove godine borovsku osnovnu školu napušta 35 osmaka, ali će od jeseni u školske klupe sesti 40 prvačića, tako da ova osnovna škola u kojoj se nastava odvija na srpskom jeziku i pismu i dalje ostaje najveća manjinska škola u Hrvatskoj.

D. Bošnjak

Seminar splitskog Instituta Stine i Savjeta za nacionalne manjine u Topuskom

Manjine, gradite institucije

U sklopu zajedničkog projekta splitskog Instituta Stine i Savjeta za nacionalne manjine pod nazivom “Jačanje javne svijesti o multietničnosti kao pozitivnom socijalnom kapitalu u razvoju povratničkih lokalnih zajednica”, što ga financira EU, u Topuskom je održan seminar “Uloga manjinske samouprave u razvoju lokalnih zajednica”. Prisustvovalo mu je više od dvadeset načelnika općina, članova manjinskih vijeća i samouprave sa područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

O izgradnji građanske političke kulture kao važnom faktoru zaštite i razvoja manjinskih prava govorila je Antonija Petričušić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, a o ulasku Hrvatske u EU i novim izazovima za manjinsku politiku Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. O novoj politici hrvatskog regionalizma i zaštiti manjinskih prava govorio je Davor Đenero, dok je o povratku u funkciji razvoja i dobrobiti društva govorio Dragan Bagić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. “Uloga i potencijali manjinske samouprave u socijalnom i gospodarskom razvoju lokalnih sredina” bilo je predavanje Siniše Tatalovića sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, dok je Dragutin Babić sa Instituta za migracije i narodnosti govorio o pretpostavkama obnove multietničkih lokalnih zajednica, od povratka do suživota.

– Prava manjina u Uniji su različito riješena, a vidimo da Mađarska nakon ulaska u EU uveliko reducira ta prava. Vjerujem da sadašnja politička opcija na vlasti neće tako raditi, no nije isključeno da neka druga politička opcija kasnije to pokuša učiniti. Zato bi sve manjine trebale, posebno one novonastale, izgladiti čvrste institucije, kao što ih imaju Talijani u Talijanskoj uniji, kako bi spriječile moguće pokušaje reduciranja tih prava – rekao je Tatalović.

M. Cimeša

Stogodnjak (113)

1. 6. – 8. 6. 1912: starješinstvo Srpske sokolske družbe Krajiške obavještava sva društva da se na slet u Prag putuje iz Zagreba 26. lipnja u 7 sati navečer. Okupljanje je u Bogovićevoj 7, u sokolani zagrebačkog Srpskog sokola, već u 2 sata poslijepodne, kad će biti i obavljen pregled svečanih odijela svih učesnika. “Oni koji običavaju nositi dugačku kosu, imadu istu skratiti na 7 mm. Sastav pojasa mora biti na lijevom boku, a ne naprijed. Obavezne su crne cipele i dvije čiste sokolske majice…”, navodi se uz ostalo u knjižici Sokolske strojevne vježbe koja služi kao priručnik za slet i koja je podijeljena svim sokolskim društvima. Navodi se također podatak da će na sletu u Pragu sudjelovati 1.160 članova Srpskog sokola, kao i da će “srpski Sokoli u Pragu proslaviti svoj Vidovdan na vanredno svečan način. U ruskoj crkvi biće liturgija, koju će služiti Sokoli-sveštenici, a pred crkvom će stajati počasni sokolski bataljon, sastavljen od biranih junaka Sokolova…”

* Zbog nedostatka novca i kratkoće vremena odgođeno je otkrivanje spomenika Dositeju Obradoviću u Dalmatinskom Kosovu. Centralni odbor za proslavu 100-godišnjice smrti ovog poznatog prosvjetitelja obznanio je u Kninu da je ovo učinjeno sporazumno s kiparom Ivanom Meštrovićem koji je i autor spomenika.

* Dva mlada Srbina, jedan s boravkom u Hrvatskoj a drugi u Americi, traže preko oglasa bračne družice. Pa kažu, prvi: “Mlad trgovac lijep kao slika, u manjem mjestu Hrvatske, u svojoj kući sa vrlo dobro idućom trgovinom, radi jako slabog poznanstva, želio bi se upoznati samo sa dobrom i vrijednom mladom pravoslavnom djevojkom, glede ženidbe. Miraz uopće nije važan, ali ako ga ima neće biti zgorega. Moja je šifra ‘Dobar i lijep trgovac’…” Drugi, pak, iz Amerike poručuje: “Mlad sam Srbin i imam sigurnu državnu službu. Tražim sebi djevojku srednjih godina radi ženidbe. Prvenstvo imaju one koje žive sa svojim roditeljima, dočim one koje se sklatare okolo ne dolaze u obzir…”

Đorđe Ličina