Pokrajine

Katastrofalan propust Uprave za obnovu Ministarstva regionalnog razvoja

Tatomirovići: Čekaju da umremo u ruševini

Bračnom paru Tatomirović obećano je da će u zamenu za imovinu u Rajčićima i Novskoj koje su se odrekli dobiti useljivu kuću ili stan u državnom vlasništvu na području Tovarnika. No, ruševina u kojoj i dan-danas žive može se nazvati svakako, ali kućom nikako

Bračni par Dušanka i Stevan Tatomirović živi u Tovarniku od 1995. godine, kada je zbog vojne akcije “Bljesak” morao da napusti svoje selo Rajčiće u okolini Novske.

– Imamo nešto malo mirovinice – kaže Stevan – i od toga nekako krpimo kraj s krajem. Dok sam bio zdrav, kosio sam po selu, a sada ni to ne mogu. Išao sam i da kopam, iako to u životu nikada nisam radio, ali dobro nam je došlo.

Privremeno postalo trajno

Ruševina u kojoj sada žive može se nazvati svakako, ali kućom nikako. Krov pokriven biber crepom šupalj je kao švajcarski sir, pa u kući prokišnjava, a naboj od koga je kuća izgrađena svaka nova kiša sapere kao i svako blato. U jednoj od prostorija rupa u zidu kroz koju može da prođe i poveći pas, a Dušanka je na nju namakla nekakav lim da ne ulaze pacovi i druge štetočine. Unutar kuće stanje je još gore nego spolja, pa ovo dvoje starčadi svaki dan očekuje da budu zatrpani kao posle kakvog zemljotresa. Tu kuću, odnosno straćaru, dobili su od APN-a, kao privremeni smeštaj. Međutim, to privremeno pretvorilo se u trajno, iako tako nije dogovoreno.

Njihova kuća u Rajčićima je zapaljena, a zajedno s njom izgorela je i stoka, pa nisu ni pokušavali tamo da se vrate. Imali su i u Novskoj jedan plac, kamo su mislili otići, ali kada se pojavila mogućnost da ostanu u Tovarniku, njega su izabrali jer tu ima više ljudi i života.

Pošto su se u dogovoru sa Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodoprivrede, odnosno Upravom za obnovu, odrekli sve svoje imovine u Rajčićima i zemljišta u Novskoj, obećano im je da će u zamenu dobiti useljivu kuću ili stan u državnom vlasništvu na području opštine Tovarnik. U rešenju napisanom još 12. januara 2004. godine jasno piše da imaju pravo i na pomoć u opremanju kuće, ali žive u onoj koja gotovo da i nema krov.

Prazna obećanja

Obećana zamena kuće još se nije desila, sve to traje predugo, punih osam godina. Ljudi iz APN-a im govore kako ne moraju da prihvate kuću koja im ne odgovara, a kada su nekoliko puta odbili ponuđeno, jer nudili su im još gore kuće nego što je ova u kojoj su trenutno, onda je u zabeleškama zapisano kako odbijaju ponuđene kuće. Iako u rešenju piše da je APN dužan da im u zamenu za njihovu imovinu, vrednu oko 30.000 evra, dodeli useljivu kuću, ko zna zbog čega im nude kuće koje ne vrede više od četiri ili pet hiljada evra i u kojima stanovanje nije moguće.

Dušanka je lomila kuk, a Stevan je imao moždani udar i teško im je da se nose sa životom u kući koja gotovo da im se ruši na glavu.

– Ti ljudi dobro znaju našu situaciju i ne znam čemu sve to, zašto nas lažu – kaže ojađena Dušanka.

Na izmaku snaga, ovo dvoje staraca očekuje da im neko konačno pomogne. Uslovi u kojima žive nisu dostojni čoveka i zaista je čudno zbog čega se sa rešavanjem njihovog slučaja toliko oteže.

– Svi nam samo lažu i više nemamo živaca da se preganjamo i borimo. Da bar hoće sve da padne i da nas pobije – kaže revoltirano Dušanka Tatomirović.

Slavko Bubalo

Druge sportske igre Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine u Borovu

Kamen poleteo sedam i po metara

Najbolji delija među dvadesetoricom koji su se okušali u bacanju kamena s ramena bio je 23-godišnji Bojan Zarić

U želji da sačuvaju uspomenu na običaje i tradiciju svog rodnog kraja, članovi Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine organizovali su na sportskim terenima “Ozren” u borovskom naselju Savulja Druge sportske susrete. Za takmičenje u šest disciplina, bacanju kamena s ramena, navlačenju štapa, skoku u dalj s mesta, baloti, nošenju jajeta u kašiki i trčanju u vreći, prijavilo se 73-oje takmičara.

– Bacamo kamen težak 12,5 kilograma, što znači da će pobednik biti pravi delija – rekao je predsednik udruženja Rajko Lukić uoči takmičenja.

Najbolji delija među dvadesetoricom koji su se okušali u ovoj disciplini bio je 23-godišnji Bojan Zarić koji je, kako skromno kaže, uz nešto snage i malo sreće, kamen odbacio sedam metara i 43 centimetra i tako oborio prošlogodišnji rekord od 6,20 metara koji je postavio Obrad Drobić.

Gordan Savičić je najuspešniji bio u navlačenju štapa, a Peđa Erić je osvojio prvo mesto skočivši u dalj s mesta čak 2,60 metara. Nošenje jajeta u kašiki bilo je prava atrakcija, a do cilja je najbrže stigao najmlađi takmičar Ognjen Dragić. Deca su se većinom prijavljivala i za trčanje u vreći, u čemu je Nikola Đuranović bio najuspešniji. Takmičenje u baloti, koje je među Ozrencima posebno popularno, okupilo je čak 23 ekipe, a pobedili su Danko Nikolić i Srđan Spasojević.

Manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Opštine Borovo, koja je za prvoplasirane takmičare obezbedila pobedničke pehare, dok su drugo i trećeplasiranima uručene diplome. Organizatori su za sledeću godinu najavili još masovnije okupljanje koje će uveličati i gosti iz zavičaja, jer se navršava 60 godina od dolaska prvih Ozrenaca i Posavljaka na istok Hrvatske.

D. Bošnjak

Srpsko kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” u Vrboskoj

Hvarani zapljeskali daljskom KUD-u

Još jednom se pokazalo da su kulturno-umetnička društva najbolji promotori svog kraja i da kultura gradi mostove prijateljstva

Srpsko kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” iz Dalja učestvovalo je na četvrtom festivalu folklora u Vrboskoj na Hvaru, koji je održan 8. i 9. juna. Po rečima predsednice Jasmine Kolundžić, ovo je prvo gostovanje društva s kontinenta i sa srpskim predznakom na tom festivalu što je, kako smatra, od velikog značaja za čitavu zajednicu. Domaćini su taj test uspešno položili, svojim gostoprimstvom i ne štedeći aplauze za izvođače iz Dalja, tako da se još jednom pokazalo da su kulturno-umetnička društva najbolji promotori svog kraja i da kultura spaja i gradi mostove prijateljstva.

– Bez obzira na sva strahovanja koja smo imali kako će to sve proći, jer su u pitanju sasvim drugi mentalitet i velika udaljenost, jako smo zadovoljni, kako svojim nastupom tako i gostoprimstvom. Sve je prošlo u najboljem redu – kaže predsednica društva.

Daljci su se predstavili igrama iz zapadne Slavonije i Srema te scenskim prikazom “vođenja kraljica”. Ovaj običaj je u Dalju, nakon pola veka, pretprošle godine ponovno oživljen, zahvaljujući koreografu društva Milanu Cvijanoviću.

Festival na kojem su pored daljskog društva i folklorne grupe “Vrboska” učestvovali i KUD “Jelsa” i klapa “Kaštilac”, organizovalo je Udruženje “TRIM” iz Vrboske. Ovo udruženje za promovisanje održivog razvoja na ostrvu osnovano je 2001. godine. U okviru udruženja deluje i folklorna grupa “Vrboska”, koja neguje narodne plesove i pesme s Hvara. Prilikom gostovanja daljskog SKUD-a na Hvaru, bogatu gastro-etno ponudu erdutskog kraja, u organizaciji Turističke zajednice i Preduzetničko-razvojnog centra Opštine Erdut, predstavili su Građanska organizacija razvoja Dalj, Srednja škola Dalj, Udruženje žena “Dora”, OPG Bede iz Aljmaša i seosko gazdinstvo “Stari dud” iz Erduta.

D. B.

Deseti Međudržavni susreti dramskih amatera (MESDAM) u Pačetinu

Defile glumačkih družina

Tokom deset dana festivala, na pačetinskoj letnjoj sceni predstavile su se dramske grupe iz Petrovca na Mlavi, Beočina, Prijepolja i Retkovaca, a posebna gošća bila je glumica Jelisaveta Seka Sablić

U Pačetinu su održani deseti Međudržavni susreti dramskih amatera (MESDAM) koje organizuju Kulturno-umetničko društvo “Branko Radičević” i pododbor Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” u tom mestu. Tokom deset dana festivala, na pačetinskoj letnjoj sceni predstavile su se dramske grupe iz Petrovca na Mlavi, Beočina, Prijepolja i Retkovaca, a posebna gošća ovogodišnje jubilarne manifestacije bila je pozorišna glumica Jelisaveta Seka Sablić koja je oduševila monodramom o životu jedne žene.

Tradicionalno okupljanje dramskih amatera iz Hrvatske i Srbije započelo je predstavom glumačke družine Kulturno-prosvetnog centra “Bata Bulić” iz Petrovca na Mlavi, kojima je to bilo prvo gostovanje u Hrvatskoj. Komediju Radoslava Zlatana Dorića “Kako smo voleli druga Tita” u režiji Miloša Jagodića u Pačetinu su izveli po 102. put. U ulozi Zorana Titovke, poštovaoca lika i dela Josipa Broza Tita, briljirao je nagrađivani glumac Dobrivoje Petrović, koji se glumom bavi punih 35 godina, još od gimnazijskih dana, a po profesiji je specijalista medicinske biohemije.

– Izuzetno smo počastvovani što učestvujemo na ovom festivalu, zahvaljujemo se domaćinima na ljubaznosti kojom nas obasipaju. Mislim da smo odmah uspostavili divan prijateljski odnos, što je i najbitnije kada je u pitanju pozorišni amaterizam i svrha bavljenja ovih poslom, od kojeg čovek nema nikakve materijalne, ali ima duhovne koristi – kazao nam je Petrović.

Domaćini su se predstavili premijerom komedije “Mornar Popaj” za koju scenario i režiju potpisuje Cvetin Aničić iz Šida, dugogodišnji saradnik društva. Iako bi se to po naslovu moglo zaključiti, ipak se ne radi o predstavi za decu. Radi se o vrsti burleske u kojoj su mane i vrline likova istaknute kroz groteskne kostime. Pohvalio je glumačku ekipu u kojoj je 24-godišnji Igor Greksa igrao Popaja, dok je lik Olive tumačila Jelena Hadžić, učenica trećeg razreda vukovarske gimnazije, kojoj je ovo prva glavna uloga nakon četiri godine rada u grupi. Kao pravi glumci pokazali su se i članovi dečje dramske grupe za koju je ove godine reditelj Aničić pripremio ekološku priču naslovljenu “Marko Kraljević i Musa Kesedžija”, u kojoj se na zanimljiv i duhovit način govori o potrebi zaštite okoliša.

Predsednik pačetinskog KUD-a i jedan od glumaca u predstavi Đorđe Đaković zadovoljan je ovogodišnjim MESDAM-om pre svega što je to zadovoljstvo pokazala i publika, koja je iz večeri u veče dolazila na predstave. Prema njegovim rečima, od 2003. godine, kada je započela ova manifestacija, kroz pačetinsku pozorišnu scenu prodefilovalo je više od 50 glumačkih družina iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

D. Bošnjak

Promocija drugog izdanja zavičajnog rječnika “Luk i voda” Đorđa Nešića

Čuvanje riječi jednog kraja

Od ukupno 130 izdanih naslova u 15 godina, ova knjiga je jedna od deset najboljih koje je izdala SKD “Prosvjeta”, rekao je predsjednik Društva Čedomir Višnjić na promociji drugog, dopunjenog izdanja zavičajnog rječnika “Luk i voda” Đorđa Nešića u Zagrebu. Višnjić je naglasio da ta knjiga približava sliku istočne Slavonije svijesti onih koji žive u drugim krajevima. Ističući da je “Luk i voda” po formi rječnik, ali da je zapravo lijepa književnost, Višnjić je tu knjigu uvrstio u “svetu vrstu knjiga” koje se ne moraju čitati po redu, već od stranice odakle se hoće i koliko hoće.

Voditelj Centralne biblioteke Srba Velimir Sekulić prisutne je upoznao sa sadržajem i cjelinama knjige, koja ima 1.676 obrađenih riječi i pojmova nasuprot prvom izdanju koje je imalo 115 riječi manje.

– Ovaj narod veliku pažnju posvećuje jelu, piću i seksu, što pokazuje velika učestalost tih pojmova – rekao je Sekulić i naglasio da će riječi u tom rječniku trajati i duže nego što će trajati sjećanja na njih nakon što ih se prestane koristiti u govoru.

Slobodan Nešić iz Bijelog Brda naglasio je nastojanje da se sačuvaju riječi i pojmovi njegovog kraja, odnosno prostora uz ušće Drave u Dunav. Na kraju predstavljanja knjige, podijelio je s prisutnima stihove narodnog stvaralaštva vezane uz obožavanje vina, nakon čega su svi zainteresirani, što Zagrepčani, što Bijelobrdci, otišli na prženu ribu i fiš paprikaš, koji su kao dio gastronomskog nasljeđa pripremili Momir Pantelinac i Nikola Stanić.

N. Jovanović

Kako se živi u Drežnici, na tromeđi Gorskog kotara, Primorja i Like

Neizvjesna sudbina herojskog kraja

Drežnica već duže vrijeme stagnira: zatvorene su tvornica namještaja, pilana, ginekološka ordinacija, samostalna škola, općina, mjesna zajednica, banka, matični ured, trgovine, lokali, ukinute autobusne linije prema Rijeci i Ogulinu, a od 1. juna ove godine i pošta

Na tromeđi Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Like smjestila se Drežnica, koja je do devedesetih u nazivu nosila i Partizanska. Iz toga je vidljivo da je ovaj kraj dao izuzetno velik doprinos u Drugom svjetskom ratu i pobjedi nad fašizmom. Od 6.000 prijeratnih stanovnika, 1.500 njih je poginulo. Tu su jedno vrijeme djelovale najviše institucije antifašističke Hrvatske, tu su formirane najznačajnije istarske i partizanske brigade Hrvatskog primorja, tu je djelovala i partizanska bolnica broj sedam…

Od Ogulina Drežnica je udaljena oko 40 kilometara, a modruški vladari naselili su ovaj kraj još 1449. godine. Rasprostire se na površini od 176 kvadratnih kilometara, od čega je 125 kvadratnih kilometara pod šumom, dok su ostalo obradive površine.

Propadanje mjesta

Drežnica je gotovo stopostotno naseljena srpskim življem. Do devedesetih za Rijeku su išle dnevno dvije autobusne linije i jedna prema Ogulinu, bili su tu mjesna zajednica i matični ured, ljudi su se bavili poljoprivredom i stočarstvom. Godine 1985. živjelo je ovdje više od hiljadu stanovnika. Međutim, Drežnica već duže vrijeme stagnira: zatvorene su tvornica namještaja, pilana, ginekološka ordinacija, samostalna škola, općina, mjesna zajednica, banka, matični ured, trgovine, lokali, ukinute autobusne linije prema Rijeci i Ogulinu, a od 1. juna ove godine i pošta.

– Danas tu živi manje od 400 ljudi, jer mladi nemaju od čega živjeti. Stalno radi samo Šumarija, ali sa puno manje zaposlenih nego prije. Liječnik dolazi tri puta tjedno, a stomatolog jednom tjedno. Osnovna škola još radi, ali učitelji uglavnom dolaze iz Ogulina, autobusa za Rijeku više nema, a za Ogulin samo za vrijeme školske godine – kaže Branka Radulović, predsjednica Srpskog kulturno-umjetničkog i duhovnog društva “Đurđevdan” i predsjednica Zajednice drežničkih Srba.

“Đurđevdan” će sljedeće godine obilježiti 20 godina uspješnog rada, a bavi se kulturnim amaterizmom (folklor, pjevački zbor, dramsko-recitatorska sekcija, muzička grupa, pjevačka muška grupa, sportska grupa). I ove je godine 6. maja obilježen crkveni praznik Đurđevdan. Otvorena je izložba svjetske keramike, priređen je bogat kulturno-umjetnički program, a svemu su prisustvovali brojni visoki gosti, funkcioneri i ambasadori akreditirani u Zagrebu.

Veliki resursi

Zajednica drežničkih Srba od 2003. godine vrlo uspješno organizira i provodi ljetne i zimske škole za učenike srpske nacionalnosti, kroz koje je do sada prošlo više od 900 učenika. Ove godine u planu su tri grupe polaznika za najmanje 120 učenika, a početak škole je 7. jula.

– Kako Zajednica drežničkih Srba u svom statutu ima i privredno-ekonomski razvoj mjesta, tako pokušava raditi na svim poljima kako bi se pokrenula neka proizvodnja u Drežnici i zaposlili mladi ljudi. Kada bi čelni ljudi Grada Ogulina, Karlovačke županije i Vlade, kao i srpski predstavnici, pokazali smo malo dobre volje, mjesto bi krenulo brzo naprijed jer posjeduje ogromne prirodne resurse: šume jele, smreke i bukve, izvorske vode, nezagađena zemljišta za proizvodnju zdrave hrane i velike turističke potencijale, jer je do mora samo 40 kilometara, a do zimskog olimpijskog centra Bjelolasica 15 – ističe Branka Radulović.

Mnoga spomen-obilježja na Drugi svjetski rat su skinuta, razbijena ili na neki drugi način uništena. Nema obilježja za partizansku bolnicu, koja su maknuta u maju i junu 2007. Bronca “Bolničarka njeguje ranjenika” skinuta je 2010, a u julu 2011. pomaknuta je ploča i otkrivena grobnica kosturnice u kojoj su sahranjeni ostaci više od 300 boraca. Počinioci nikada nisu pronađeni.

Razbaštinjeni odlukom karlovačkog suda

Poseban problem stanovnicima Drežnice predstavlja imovinska nesigurnost. Odlukama karlovačkog Županijskog suda zemljišne knjige stavljene su van snage, pa su građani ove na području Ogulina nekada najveće katastarske općine de fakto razbaštinjeni, iako na djedovini žive i po 550 godina. Kada će ova pravna zavrzlama konačno biti riješena, u Drežnici ne znaju. Zaustavljen je promet nekretninama jer stvarni vlasnici ne mogu dokazati da su vlasnici zemlje, šuma i kuća. Povrata nacionalizirane imovine nema, mnoga ogulinska poduzeća koriste nekada društvene objekte, u njih ne ulažu, iznajmljuju ih, mnogi su objekti izgrađeni na crkvenom zemljištu. Branka Radulović kaže da mnogi objekti prokišnjavaju i da im prijeti urušavanje.

Milan Cimeša

Dani stripa u osječkoj Galeriji “Kazamat”

Bordo podučavao mlade stripaše

Učenici 20 osječkih i slavonskih osnovnih škola nacrtali su čak 674 strip-table. Specijalni gost festivala bio je Borivoj Dovniković Bordo

Udruga “StripOs”, u saradnji s Gradom Osijekom te osnovnoškolskim ustanovama, organizovala je od 8. do 10. juna u Galeriji “Kazamat” u osječkoj Tvrđi festival likovne umjetnosti pod nazivom “Dani stripa u Osijeku 2012. – Djeca i strip”.

Učenici 20 osječkih i slavonskih osnovnih škola nacrtali su čak 674 strip-table, koje će do 15. juna biti izložene u Galeriji “Kazamat”. Učenicima su namijenjene još 24 posebne nagrade te još dodatne tri nagrade u stripovima u vrijednosti od 500 kuna.

Specijalni gost festivala bio je Borivoj Dovniković Bordo, legendarni majstor Zagrebačke škole crtanog filma, strip-crtač, karikaturist i ilustrator, inače rođen u Osijeku 1930. godine. Bordo je u petak i otvorio festival, potom je u subotu promovirao svoje specijalno za ovu priliku izdane stripovske knjige “Dingi i Piki” i “Čipko i djed Filip”, a u nedjelju je učestvovao u tribini “Bordo – pionir crtanog filma”.

Borivoj Dovniković se u svom bogatom životu, koji je obilježen likovnim stvaralaštvom, u mladosti, a povremeno i kasnije, bavio i enigmatikom, pa i danas objavljuje križaljke u časopisu “Prosvjeta”. Kako su njegovi enigmatski počeci vezani uz Osijek i obližnji Čepin, veoma se obradovao kad je saznao da je u Osijeku ove godine osnovan Zagonetački klub Osijek, skraćeno nazvan “Zakos”, pa je uspostavio kontakte s njegovim članovima, a oni su ga odmah proglasili svojim počasnim članom.

J. Nedić

Baranja fest 2012, festival vina, muzike i bogate gastro ponude

Uživanje za dvadeset kuna

Povodom Baranja festa 2012, festivala vina, muzike i bogate baranjske gastro ponude, koji je održan od 15. do 17. juna u Kneževim Vinogradima i Zmajevcu, svoja su vrata otvorili brojni baranjski vinari, među njima i nadaleko čuvena Vina Belje, te brojna seoska gazdinstva.

Ovogodišnji enogastronomski, muzički i zabavni program privukao je brojne posetioce iz Slavonije i Baranje, iz cele Hrvatske i susednih zemalja. Broj izlagača premašio je trideset, a vinari su došli iz cele regije. Uz božansko piće, posetioci su uživali i u domaćim gastro specijalitetima, izložbama rukotvorina i nastupima kulturno-umetničkih društava. Jedan od sadržaja koji je privukao velik broj posetilaca bio je obilazak starog podruma u srcu Kneževih Vinograda. Posetioci su mogli saznati sve zanimljivosti o najvećem vinskom podrumu u Hrvatskoj, koji datira iz 1526. godine.

Ništa manji broj posetilaca nije privukla ni nova vinarija Vina Belje, koja je podignuta usred 583 hektara rodnih vinograda na južnoj padini Banovog brda, uz koju prolazi vinska cesta koji vodi do prekrasnog Vidikovca, mesta s kojeg se pruža najlepši pogled na baranjsku ravnicu.

Poslednji dan trodnevnog hepeninga u Baranji zamišljen je kao porodični dan u kome su posetioci obilazili stara seoska gazdinstva i uživali u tradicionalnim i ukusnim domaćim specijalitetima. Cena za učešće na trodnevnom hepeningu Baranja festa bila je samo 20 kuna.

Zoran Popović

Ovog vikenda u Lici Međunarodna motociklistička enduro utrka

Ekstremni motori u Srbu

Međunarodna motociklistička enduro utrka “Grin gejt 2012”, koja će se održati na području Srba pod okriljem Mjesnog odbora Srb i Moto-kluba Azalea Zadar, najavljena je za subotu i nedjelju, 23. i 24. juna.

Mjesto održavanja utrke odabrano je prema kriteriju najljepših i najekstremnijih terena na području Hrvatske, posebno prikladnih za ekstremne sportove. Staza duga čak 30 kilometara protezat će se preko Osredaka do Kunovca Kupirovačkog, gdje će biti ciljna arena. Prvi natjecatelji očekuju se već u petak, 22. juna. U posljednjih nekoliko godina enduro je postao jedan od najuzbudljivijih ekstremnih sportova na dva kotača. Kako je sama utrka međunarodnog karaktera, očekuju se natjecatelji iz Slovačke, Austrije, Italije, Mađarske, Srbije, BiH-a i Hrvatske. Očekuje se da će prisustvovati više od 100 natjecatelja i velik broj gledatelja.

Sami vozači kažu da je staza jedna od boljih, jer postoji velik i zahtjevan uspon koji druge staze nemaju. Bit će postavljeni šatori sa specijalitetima i autohtonim proizvodima, dok će gledatelji moći uživati u atraktivnoj vožnji na posebno pripremljenim stazama sa prirodnim i umjetnim preprekama.

– S obzirom na prošlogodišnji uspješno organiziran prvi događaj ovakve vrste, odlučili smo detaljnije razmotriti turističku ponudu i organizirati drugu po redu međunarodnu enduro utrku. Mišljenja smo kako bismo ovim jedinstvenim sportskim događajem mogli proširiti turističku ponudu Like i Zadarske županije i tako promovirati ljepote ovog kraja i otvoriti nove mogućnosti razvitka ratom zahvaćenog područja – kaže jedan od organizatora, predsjednik Mjesnog odbora Srb Milenko Brkić.

Brkić dodaje da će se ove godine nastaviti posebno prijateljstvo koje su prošle godine sklopili DVD Kerestinec iz Zagrebačke županije i DVD Srb.

P. A.

Stogodnjak (116)

22. 6. – 29. 6. 1912: objavljeno je koje će biti glavne stanice na ličkoj željezničkoj pruzi. To su Ogulin, Plaški, Mala Kapela, Vrhovine, Janjče, Perušić, Gospić, Gračac, Zrmanja, dalmatinska granica. Dužina pruge od Ogulina do hrvatsko-dalmatinske granice kod Pribudića iznosi 207 kilometara, a od granice do Knina 22 kilometra.

* Službeno udruženje liječnika u Hrvatskoj zatražilo je od nadležnih službi da se zabrani prodaja i raspačavanje knjige “Prirodno liječenje” Mihaila Solarića, paroha u Velikoj Pisanici. Razlog: knjiga promovira nadriliječništvo, a neke upute iz nje mogu biti pogubne za neuki puk, kažu u udruženju. Na sve to paroh Solarić uzvraća otvorenim pismom, pa kaže: “Moja knjiga nije ljekarska, jer ne preporučuje ni jedan lijek. Ona nije ni fizikalno-dietetska u pravom smislu te riječi, jer isključuje čak i mnoga prirodna sredstva… Pošto dakle moja knjiga ne govori o lijekovima, pa je isključeno da iko može da strada zbog savjeta u njoj. Knjiga govori kako da se čovjek čuva od bolesti, umjerenošću u svemu, a osobito u hrani i alkoholu. A ta knjiga ne samo da nije ljekarstvo, ni nadriljekarstvo, već su to najobičniji zdravstveni savjeti, koje ćemo naći u svakoj drugoj zdravstvenoj knjizi… Ali, u koga je vlast, u toga je i snaga!”

* Najavljen je 11. kongres – srpskih i hrvatskih pčelara na Sušaku! Održat će se 3. i 4. srpnja, u dvorani sušačke gimnazije, zajedno s izložbom pčelinjih i mednih proizvoda. Na kongresu će šestorica stručnjaka – dr Vladimir Njegovan iz Križevaca, Jovan Živanović iz Sremskih Karlovaca, Marko Šaula iz Rume, Eugen Kamenar sa Sušaka, Stjepan Ilinčić iz Šida i Josip Burijan iz Osijeka – govoriti o povijesti meda, njegovoj upotrebi, proizvodnji i blagotvornom djelovanju, kao i o uzgoju pčela i njihovoj zaštiti.

* “Općinski bilježnik u Sremu, na mjestu spojenom sa dobrim komunikacijama, ugledne vanjštine, usljed slabog spoznanstva, želio bi ženidbe radi upoznati se sa djevojkom Srpkinjom do 22 godine starom, potpuno zdravom, dopadljivom, mirnog temperamenta, s mirazom ne manjim od 18.000 kruna. Prednost imaju jedinice u oca s imetkom. Samo ozbiljne ponude uz priklop fotografije i 45 filira u markama za odgovor, te uz naznaku familijarnih, imućstvenih i naobrazbenih podataka poslati na šifru ‘Sretnica’…”, stoji u oglasu jednog 25-godišnjeg mladića.

Đorđe Ličina