Državna uprava smanjena na račun manjina

Vlada Jadranke Kosor donijela je u travnju prošle godine Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina za razdoblje od 2011. do 2013. godine, a Vlada Zorana Milanovića na prošlotjednoj je sjednici usvojila izvještaj o provedbi tog plana. Akcijski plan bivše Vlade nastavljao se na prethodni trogodišnji plan iz 2008., donesen radi ispunjavanja europskih mjerila, a novi trogodišnji plan lani je usvojen u dramatičnoj situaciji u kojoj je popravljanje položaja manjina i dalje bilo među posljednjim zahtjevima Europske komisije za zatvaranje pregovaračkog poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima.

Izvještaj o lanjskoj provedbi Akcijskog plana, čiju je izradu koordinirao Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, pokazuje da je stanovitog napretka u ostvarivanju zakonski zajamčenih prava bilo, no da se pojedine stavke plana uopće nisu provodile te da je u određenim važnim aspektima, kao što je zapošljavanje, čak došlo do značajnog pogoršanja.

Kada je Akcijski plan lani usvojen, i to dan nakon tadašnjeg posjeta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa, na sjednici Vlade rečeno je da bi on trebao osigurati “vidljivo poboljšanje u opsegu zapošljavanja nacionalnih manjina u tijelima državne uprave i lokalnih zajednica te u policiji i pravosuđu”. Međutim, u izvještaju o provedbi Akcijskog plana nalazimo da se zaposlenost manjina u državnim tijelima u proteklih godinu dana dodatno smanjila, pri čemu su neki podaci naročito zabrinjavajući.

Otpušteni – pripadnici manjina

Naime, zbog uvođenja ograničenja novog zapošljavanja lani je došlo do određenog smanjenja ukupnog broja zaposlenih u državnoj upravi sa 52.798 na 52.165, odnosno za 633 osobe. Pritom je broj zaposlenih pripadnika manjina smanjen za čak 291, pa proizlazi da je gotovo polovica racionalizacije državne uprave postignuta na račun manjina. Zbog toga se u godini provedbe Akcijskog plana, kojem je jedan od najnaglašenijih ciljeva bilo povećano zapošljavanje manjina u državnoj upravi, udio njihove zaposlenosti smanjio sa 3,92 na 3,41 posto, odnosno sa 2.070 na 1.779 ljudi.

Po popisu iz 2001. manjine čine 7,5 posto stanovništva, a u sklopu Akcijskog plana bio je izrađen i poseban Plan prijama pripadnika nacionalnih manjina u državnu službu, koji je predviđao postizanje njihove zastupljenosti od 5,5 posto do 2014. Do te je godine trebalo zaposliti još 802 pripadnika manjina, od čega 161 prošle godine. S obzirom na te ciljeve, zabilježeno smanjenje za 291 osobu, što je čak 15 posto svih pripadnika manjina u državnim tijelima, predstavlja katastrofalan neuspjeh Akcijskog plana.

U prošlotjednom izvještaju o provedbi plana, Ministarstvo uprave kao moguće razloge za smanjenje udjela zaposlenosti manjina navodi nekoliko faktora. Prvi je to što je Vlada ograničila novo zapošljavanje po načelu jedan novozaposleni na dva otišla, drugi što je došlo do smanjenja ukupnog broja zaposlenih zbog odlaska u mirovinu i ostalih razloga, a treći je moguće prijavljivanje manjeg broja pripadnika manjina na natječaje za zapošljavanje u državnoj službi. Međutim, ništa od tih površnih ocjena ne objašnjava činjenicu da su baš pripadnici manjina činili gotovo polovicu ukupnog smanjenja broja zaposlenih u državnim tijelima.

Iz izvještaja je vidljivo da analiza tog problema nije ni provedena, pa nije jasno ni kako bi on tijekom daljnje provedbe Akcijskog plana mogao biti otklonjen. Štoviše, podaci iz prethodnog trogodišnjeg Akcijskog plana od 2008. do 2010. godine pokazuju da je problem puno dublji. Kada uzmemo četverogodišnji period provođenja dvaju planova, vidjet ćemo da je 2008. u državnoj upravi ukupno radilo 51.085 ljudi, od čega 2.158 pripadnika manjina ili 4,18 posto. Nakon četiri godine, bez obzira na lanjsko smanjenje, državna uprava povećala se za 1.080 ljudi, ali se broj pripadnika manjina smanjio za 379. Dakle, umjesto da se postigne cilj od 5,5 posto, za četverogodišnjeg provođenja akcijskih planova došlo je do pada udjela pripadnika manjina sa 4,18 posto iz 2008. na 3,41 posto na koncu prošle godine.

0,004 zaposlenih Roma

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Srbi su najveća nacionalna manjina s udjelom od 4,54 posto, ali u državnoj upravi, gdje ih radi 1.267, sudjeluju u zaposlenosti sa 2,43 posto. Mnoge manjine imaju još lošiji omjer, naročito Romi, čijih 9.463 pripadnika čini 0,21 posto stanovništva, a u državnim tijelima rade samo dvojica, jedan u MUP-u, drugi u Geodetskoj upravi, što je 0,004 posto zaposlenih u državi. Pritom izvještaj bilježi 4.499 nezaposlenih Roma, što je gotovo polovica svih Roma u Hrvatskoj.

Vidljivo je, također, kako je zaposlenost manjina neravnomjerno raspoređena po ministarstvima, pa najveći udio ima Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta sa 4,5 posto, a najmanji Ministarstvo vanjskih poslova sa 0,9 posto. U Ministarstvu unutarnjih poslova i policiji radi nešto više od polovice svih zaposlenih pripadnika manjina u državnoj upravi, što odgovara veličini MUP-a. No u MUP-u je zaposleno i 770 od ukupno 1.267 Srba, dakle gotovo dvije trećine službenika iz te manjine, što pokazuje da je zapošljavanje pripadnika te manjine koncentrirano na samo jedan dio državne uprave. Jedini segment državne uprave u kojem je udio manjina na ciljanoj razini od 5,52 posto jesu njeni lokalni uredi.

Osim što je plan zapošljavanja u državnoj upravi doživio fijasko, nije uočen pomak ni u pravosuđu. Iako je u Državnom odvjetništvu broj zaposlenih znatno povećan, broj pripadnika manjina se smanjio. Broj sudaca povećan je za 22, a pripadnika manjina ostao isti. Samo u kategoriji sudskih službenika broj pripadnika manjina povećan je za 35, od ukupnog povećanja za 72 osobe, no zanimljivo je da su gotovo cijeli taj porast ostvarili prekršajni sudovi koji ranije nisu imali nijednog pripadnika manjina, a lani su zaposlili 31.

Situacija na lokalnoj razini

Konačno, Akcijski plan nije rezultirao nekim uspjehom ni na lokalnoj razini, gdje je zaposlenost manjina ipak bolja sa 4,58 posto, odnosno 592 osobe od ukupno 12.915 zaposlenih, ali je lani ostvareno povećanje od samo osam pripadnika manjina. Također, od 97 općina, gradova i županija u kojima je potrebno osigurati zastupljenost manjina, to se pravo ostvaruje u njih 64, što je za sedam više nego 2010. godine, ali istovremeno znači da 33 jedinice i dalje ne poštuju to pravo, zbog čega se u izvještaju navodi da je u njima potrebno provesti inspekcijski nadzor.

Akcijski plan inače sadrži 88 mjera, od kojih je lani izvršeno 67, djelomično izvršeno deset, a nije izvršeno 11. Najviše ih nije izvršeno u području službene i javne upotrebe jezika i pisma jer nije bio donesen Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, koji je tek u ožujku ove godine donijela nova Vlada. Dio mjera nije izvršen jer se kasni s obradom novog popisa stanovništva.

Izvještaj bilježi određeni napredak u područjima obrazovanja, kulturne autonomije i suzbijanja diskriminacije, a uočava probleme u financiranju manjinskih vijeća te pravu manjina na pristup medijima, gdje je Savjet za nacionalne manjine kao poseban problem označio nedovoljnu zastupljenost u programima HRT-a.

Pupovac: Razlog za uzbunu

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac kazao nam je da su podaci u izvještaju razlog za uzbunu.

– Podaci koje iznosite slažu se s našim dojmovima da naši napori ne donose rezultate, i to zato što postoje opstrukcije. Osim istočne Slavonije, koja popravlja tu sliku, i djelomične realizacije programa s MUP-om, niti s pravosuđem, niti s Ministarstvom uprave, niti s Ministarstvom znanosti i Ministarstvom kulture nismo uspjeli promijeniti stvari i one stagniraju. Ukoliko je točno da su skoro 50 posto onih koji su obuhvaćeni racionalizacijom bili pripadnici manjina, onda je to veoma zabrinjavajuće, onda ne samo da se ne provodi Akcijski plan, nego se on provodi u suprotnom smjeru. I to je razlog za uzbunu – kaže Pupovac, navodeći da velikih problema ima i u drugim segmentima te da se boji da smo došli do točke u kojoj će se morati konstatirati da se godinu dana prije ulaska u EU postavljeni kriteriji ne ispunjavaju. Dodaje da manjine s novom Vladom još nisu pronašle radni modus za rješavanje tih problema.

– Nova Vlada ima dobru volju, ali nema potrebnu operativnost da to riješi i bojim se da gubimo vrijeme. Stoga ćemo morati nešto poduzeti kako bi se stvari promijenile i kako se ne bi dogodilo da se sa svim tim otvorenim i neriješenim pitanjima monitoring ne bi završio – kaže Pupovac.