Pokrajine

Svečana sjednica u kordunaškom mjestu

Obilježen Dan općine Krnjak

Povodom Dana općine priznanja su dodijeljena zamjenici načelnika i predsjednici udruge “Breza” Nadi Coha, Tugomiru Majdaku, episkopu gornjokarlovačkom Gerasimu i karlovačkom županu Ivanu Vučiću

Dan općine Krnjak obilježen je 25. juna svečanom sjednicom koja je, kao i kulturno-umjetnički program, održana u obnovljenom Vatrogasnom domu.

Načelnik Krnjaka Rade Kosanović istaknuo je brojne projekte, od asfaltiranja nerazvrstanih cesta preko projektiranja vodovoda u južnom dijelu općine do uređenja vodenih tokova. Podsjetio je da je prije rata u općini bilo 537 zaposlenih, dok ih je danas zanemariv broj. Uz uništenu poljoprivredu na državnoj razini, ni na lokalnoj razini situacija nije puno bolja. No, Krnjak ima potencijale za gospodarski razvitak.

– Ono što još imamo, a što se može iskoristiti i doprinositi ovom kraju, jesu šume, kamenolomi, špilje i topla voda Mlakovac – napomenuo je Kosanović.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac istaknuo je da je Krnjak po rezultatima rada u prošloj godini jedna od uspješnijih općina.

– Država u budućnosti neće imati više novca, imat će samo manje. Zato se treba birati ona vlast koja će izvući svaku kunu i svaku lipu iz raznih fondova i koja će to pametno iskoristiti – rekao je Pupovac.

Prisutnima se obratio i jeromonah Naum Milković, koji je istaknuo da su svi pozvani da u ovoj višenacionalnoj sredini grade suživot i toleranciju.

– Kao što kaže patrijarh Pavle – budimo ljudi – rekao je Naum Milković.

Dobitnici priznanja općine su: zamjenica načelnika i predsjednica udruge “Breza” Nada Coha, Tugomir Majdak, episkop gornjokarlovački Gerasim i karlovački župan Ivan Vučić.

U povodu Dana općine organiziran je i malonogometni turnir na kojem su sudjelovale ekipe iz Jasenka, Veljuna i Krnjaka. Pobjednik je ekipa MNK-a Kordun iz Krnjaka. U kulturno-umjetničkom dijelu programa sudjelovali su članovi mlade i starije sekcije SKD-a “Prosvjeta” pododbora Krnjak, a publiku je svirkom na harmonici posebno oduševio najmlađi član Stefan Kosanović.

Poučna biciklijada

U Krnjaku je 16. juna, povodom Dana općine, održana druga biciklijada, čiji je organizator poglavarstvo, a ciljevi su joj privlačenje što većeg broja biciklista i turista te promocija prirodnih ljepota ovog kraja. Okupilo se oko dvadesetak biciklista, pretežno iz Karlovca, većinom članovi Biciklističkog kluba “Pedala laganini” i Sportskog društva “Miljokaz” iz Karlovca.

Biciklijada je počela kod mosta na rijeci Korani u mjestu Malići, a išla je trasom Poučne biciklističko-pješačke staze koju je za potrebe razvoja turizma trasirala i uredila općina. Staza obilazi najznačajnije prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti ovog kraja. Na nekoliko odmorišta tokom biciklijade održana su predavanja o prirodnim vrijednostima koje staza obilazi, a blizu ulaza u Jopića pećinu predavanje je održao sudionik biciklijade, speleolog Ljubomir Šainović, koji je zajedno sa Aleksandrom Stanićem, također sudionikom ove biciklijade, bio u prvoj ekipi za istraživanje Jopića pećine nakon njenog otkrivanja 1968. Sudionici biciklijade obišli su manastir Bogorodice Trojeručice u Donjem Budačkom, izvor tople vode Mlakovac, povijesne lokalitete u Podgorju Krnjačkom, a ručak je organiziran na izletištu Vujaškovići na zelenim obroncima Skradske gore, gdje rijeka Korana posljednji put usijeca duboko korito u vapnenačke stijene.

Jadranko Mrkalj

Izgubljen spor protiv stranih tvrtki zbog neizgrađenog odlagališta otpada

Belom Manastiru preti bankrot

Arbitražno veće priznalo je tužbu austrijskih firmi Štrabag i Zaubermaher te odredilo da im je Javna ustanova ZOIS, čiji su osnivači gradovi Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Županja i Osijek, dužna isplatiti odštetu od 47 miliona kuna

Epilog arbitražnog spora između dve velike austrijske firme, Štrabag i Zaubermaher, i Javne ustanove Zbrinjavanje otpada istočne Slavonije (ZOIS), koji se vodio pred pariškim arbitražnim sudom, mogao bi dovesti neke slavonske gradove doslovno pred bankrot, a jedan od njih je i Beli Manastir.

Da je tome tako moglo se čuti dan uoči poslednje sednice upravnog veća Javne ustanove ZOIS kada je, prema pisanju medija, vidljivo uzrujani v.d. direktor te ustanove Milan Kamenko, otkrivši informaciju o epilogu arbitražnog spora, između ostalog rekao da je ovakav pravorijek masakr nad hrvatskim pravom i pet slavonskih gradova.

Da podsetimo, reč je o sporovima u kojima se od Javne ustanove ZOIS, čiji su osnivači gradovi Vukovar, Vinkovci, Beli Manastir, Županja i Osijek, zbog otkaza ugovora o izgradnji regionalnog odlagališta otpada potražuje oko 44 miliona kuna. Da stvar po slavonske gradove bude gora, arbitražno je veće austrijskim divovima priznalo tužbu prema svim osnovama za posao koji nikada nije ni započeo, a iznos odštete (47 miliona kuna) čak je veći od onoga koji se tražio u osnovnom tužbenom zahtevu. Ako se ovakva odluka ne pobije žalbom, Beli Manastir bi mogao ostati kratak za 6,95 posto od tih 47 miliona kuna, što iznosi 3,5 miliona kuna. Ali ni to nije sve. Naime, kada se pripišu kamate, dolazi se do gotovo pet miliona kuna, što proračun jedinog baranjskog grada ne bi mogao podneti. Do sada je iz njega već izdvojeno oko 300.000 kuna za razne parnične troškove, budući da se istodobno vodi još jedan proces na osječkom Trgovačkom sudu.

U slučaju da Beli Manastir, zajedno s ostalim gradovima osnivačima ZOIS-a, i nakon žalbenog postupka izgubi sudske sporove sa Austrijancima, a kako kaže belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš, bit će podnesena kaznena prijava protiv Grada Osijeka, a isto će postupiti i ostali slavonski gradovi. Razlog tome, prema mišljenju Doboša, leži u fonogramima sa sednice osječkog Gradskog veća, na kojoj su većnici navodno tvrdili da u slučaju izgubljenog spora upravo Grad Osijek treba snositi kompletnu krivicu. Inače, temu ZOIS-a otvorili su svojevremeno upravo belomanastirski gradski većnici, koji su od Doboša tražili informaciju kako u celom sporu stoji njihov grad.

Vestima o izgubljenom sporu većnici nisu bili nimalo oduševljeni, što je i razumljivo jer je proračun Belog Manastira za 2012. znatno manji u odnosu prema prijašnjem i iznosi približno 37,5 miliona kuna. A pet miliona je polovina iznosa plaćenog za obnovu gradskog trga, trećina novca potrebna za novi dečiji vrtić ili polovina od ukupnog iznosa za novi gradski stadion.

– Smatramo da je Osijek najveći krivac što do realizacije nije došlo, a dobro se zna tko su bili potpisnici i tko su u to vrijeme bile najodgovornije osobe – kaže Doboš.

Gradonačelnik ipak veruje da hrvatsko pravosuđe neće potvrditi pravorijek arbitražnog suda.

Zoran Popović

VSNM Vukovara organizovalo putovanje u Srbiju

Potreseni kragujevačkom tragedijom

Iako su Vukovarci i dosad znali opštepoznate činjenice o događajima u Kragujevcu 1941. godine, ovom posetom i podsećanjem na stravičan zločin mnogi su bili vidno potreseni

Veće srpske nacionalne manjine Grada Vukovara organizovalo je sredinom juna putovanje u maticu Srbiju budući da je jedan od ciljeva ovog Veća održavanje veza sa matičnom državom te izučavanje i negovanje istorijske tradicije.

Predsednik VSNM-a Đorđe Macut poveo je grupu svojih članova i prijatelja iz drugih prijateljskih udruženja u Šumadiju, tačnije u Topolu, grad velikog srpskog vožda Karađorđa i na Oplenac, gde se nalazi mauzolej kraljevske porodice Karađorđević. Potom je upriličen odlazak u Kragujevac, prvu prestonicu moderne Srbije, gde je osim objekata iz perioda vladavine kneza Miloša Obrenovića, posećen i muzej “21. oktobar” u Šumaricama, mestu stradanja nekoliko hiljada Kragujevčana u Drugom svetskom ratu, na kome je, kako je to napisala Desanka Maksimović u “Krvavoj bajci”, “mučeničkom smrću umrla četa đaka u jednom danu”. Među stradalima bilo je i dece starosti od osam do 12 godina. Uprkos nastojanju fašističkog okupatora da uništi potomstvo ovog grada, Kragujevac je danas, prema rečima turističkih vodiča, grad sa najvećim brojem mladog i radno sposobnog stanovništva u Srbiji.

Iako su Vukovarci i dosad znali opštepoznate činjenice o događajima u Kragujevcu 1941. godine, ovom posetom i podsećanjem na stravičan zločin mnogi su bili vidno potreseni.

D. Bošnjak

U Borovu obeležen Dan antifašističke borbe

Spomen na žrtve fašizma

Na spomenik žrtvama fašizma uklesana su 123 imena. Reč je o ljudima koji su stradali u logorima i neposrednim borbama u, većinom, slavonskim partizanskim jedinicama

Polaganjem venaca na spomenik palim borcima i žrtvama Drugog svetskog rata u centru mesta te na spomen-ploču u Železničkoj ulici, na kući nekadašnjeg sekretara partijske ćelije Srete Parabaka u kojoj je održan prvi partijski sastanak, u Borovu je 22. juna obeležen Dan antifašističke borbe.

Odajući poštu žrtvama fašističkog terora, vence su položili predstavnici opštinskog Udruženja antifašističkih boraca i antifašista, u čijoj je organizaciji i održan ovaj skup, Opštine Borovo i Veća srpske nacionalne manjine. Uspomene na događaje vezane uz početke oružane borbe i ustanka protiv fašizma u Hrvatskoj i na vukovarskom području evocirao je u prigodnom govoru predsednik borovskih antifašista Siniša Rakazović.

– Posle odluke Centralnog komiteta KPJ od 4. jula 1941, pozvani su narodi Jugoslavije da otpočnu oružanu borbu protiv fašističkog okupatora. U našem kraju Đoko Patković iz Bobote radi na organizovanju ustanka u Boboti i susednim selima: Pačetinu, Veri, Bršadinu, Borovu i delimično Mikluševcima. Prvi pucnji ispaljeni su u Boboti već 25. jula 1941, kada je ustaška patrola presrela Đoku Patkovića, Stevu Čondrića i Slavku Matić, koji su nosili sanitetski materijal za potrebe partizana, posle čega je došlo do odmazde. Tada je u Boboti uhapšeno 45 osoba, od kojih je 15 streljano u Dudiku, a ostali su odvedeni u logore i na razna druga stratišta. Đoko Patković sa saradnicima prelazi u ilegalu i tako je stvorena prva partizanska grupa – kazao je Rakazović.

Posebno je istakao doprinos meštana Borova Narodnooslobodilačkoj borbi. Na spomenik žrtvama fašizma uklesana su 123 imena. Reč je o ljudima koji su stradali u logorima i neposrednim borbama u, većinom, slavonskim partizanskim jedinicama.

D. Bošnjak

Izabrani predsjednici odbora zagrebačkog VSNM-a

Na zadnjoj sjednici prije ljetne pauze, članovi VSNM-a Grada Zagreba izabrali su čelne ljude odbora, koji će biti i članovi predsjedništva Vijeća.

Na čelu Odbora za ljudska prava i ustavno-pravni položaj Srba bit će Tatjana Vukobratović Spasojević, pravnica u SNV-u, na čelu Odbora za kulturu, vjeru i historiju Nikola Lunić, predsjednik SPD-a “Privrednik”, na čelu Odbora za odgoj, obrazovanje i omladinu je Zdravko Kerkez, Odbor za povratak, obnovu i ekonomsko-socijalni položaj Srba vodi Slavica Beljak, a Odbor za informiranje i propagandu novinarka “Novosti” Paulina Arbutina.

Predsjednik VSNM-a Saša Milošević prisutne je upoznao s predstojećim manifestacijama, kao što su obilježavanje godišnjice ustaškog pokolja Srba u Banskom Grabovcu 21. jula i godišnjice ustanka u Srbu 28. jula.

N. Jovanović

Tradicionalna manifestacija u istočnoj Slavoniji

Boboćanski Vidovdanski sabor

Centralni i najposećeniji program manifestacije bilo je folklorno veče, na kojem su se uz domaćine predstavila društva iz Beograda, Beočina, Bačkog Gračaca, Prijepolja i Obudovca

U Boboti je održan 31. Vidovdanski sabor, tradicionalna manifestacija koja je ove godine bila izuzetno bogata različitim sadržajima. Pesničko veče, nastup bobotske etno-grupe “Đurđevak”, likovna kolonija, šahovski turnir, lovačko takmičenje, pokazna vežba vatrogasaca, prezentacija rada udruženja žena iz Bobote, Trpinje i Ostrova te nastup dečje dramske grupe iz Pačetina programi su koji su kroz tri saborska dana privukli velik broj posetilaca.

Organizatori Vidovdanskog sabora su Kulturno-umetničko društvo “Đoko Patković” i Srpsko kulturno društvo “Prosvjeta” pododbor Bobota. Predsednik pododbora Svetislav Mikerević izrazio je zadovoljstvo jer je ovogodišnji sabor okupio više od 700 učesnika.

Centralni i najposećeniji program manifestacije bilo je folklorno veče, održano na letnjoj pozornici, na kojoj su se pored domaćina predstavila društva iz Beograda, Beočina, Bačkog Gračaca, Prijepolja i Obudovca. Nastupu kulturno-umetničkih društava prethodio je defile glavnom bobotskom ulicom.

Posebnu pažnju privukli su članovi Kulturno-umetničkog društva “Krajina” iz Beograda, koji su za potrebe svoje koreografije doneli prepariranog vuka. Prema rečima predsednika Milorada Zagorca, društvo osnovano nakon “Oluje” 1995. danas broji 70-ak članova.

– Želeli smo da sačuvamo kulturu i tradiciju Srba preko Drine i običaje kao što su vučarenje, dalmatinsko kolo, golubičko kolo, igre sa Korduna, Banije i Like. Prvi put smo ovde, a sa Boboćanima smo se upoznali pre par godina u Dalmaciji, u manastiru Krki, gde smo zajedno učestvovali u folklornom programu – kaže Zagorac.

Ličkim kolom i pesmama u okviru scenskog prikaza svatovskog običaja pod nazivom “Udaji se, drugarice moja” predstavili su se članovi Kulturno-umetničkog društva “Marko Orešković” iz Bačkog Gračaca u Vojvodini.

Mira Mandić, koja je već 32 godine stručni rukovodilac i koreograf, ne boji se za opstanak društva osnovanog nakon kolonizacije Ličana u Bačku 1946, jer osim najstarijih članova, koji su običaje doneli iz zavičaja, ono ima i podmladak, što je garancija da tradicija neće biti prekinuta.

– Naša najveća radost je što u društvu imamo članova od pet do 80 godina i svi vole da zaigraju prepoznatljivi lički đikac i Milicu. Negujemo izvorni instrument – ličku samicu i možemo se pohvaliti da će nas na pokrajinskoj smotri predstavljati devojčica od 12 godina i devetogodišnji dečak – ponosno govori ova Ličanka.

Osim folklornih ansambla u programu su učestvovali i članovi muške pevačke grupe “Konak” iz Gajdobre, koja je osnovana pre godinu i po dana. Osim najstarijeg člana, 60-godišnjeg Đorđa Štrpca i umetničkog rukovodioca, 46-godišnjeg Branislava Adamovića, grupu čine još četvorica dvadesetogodišnjaka. S pesmama dinarskog kraja, ova popularna pevačka grupa pobedila je u ovogodišnjoj emisiji “Šljivik” Radio-televizije Srbije.

D. Bošnjak

Treća smotra Dječjeg kulturnog stvaralaštva u Garešnici okupila 230 mališana

Klinci pobijedili recesiju

Vrlo smo zadovoljni uspjehom smotre iako je nismo uspjeli podići na višu, međunarodnu razinu, jer je zbog krize u posljednjih deset dana odustalo šest društava, kaže Zoran Blanuša, predsjednik garešničkog pododbora “Prosvjete”

U Garešnici je 17. juna, u organizaciji garešničkog pododbora SKD-a “Prosvjeta”, održana treća smotra Dječjeg kulturnog stvaralaštva “Garešnica 2012.”, na kojoj je sudjelovalo 230 mališana iz Garešnice, Okučana, Daruvara, Međađa (BiH), Brezičana (BiH), Krnjaka, Novog Gradca i Bršadina.

Na nogometnom igralištu u Velikoj Bršljanici održano je natjecanje u starim dječjim igrama. Takmičenja su završila nešto kasnije nego što je planirano jer su gosti iz Brezičana imali malih problema na granici, ali to nije pokvarilo tijek igre i dobro raspoloženje. Unatoč paklenoj vrućini, djeca su trčala i skakala u želji da postignu što bolje rezultate. U igri graničara za djecu do deset godina najbolji su bili mali Bršadinci, a u kategoriji od deset do 14 godina članovi SKD-a “Prosvjeta” iz Krnjaka. Jaje u žlici najbrže i najpreciznije su nosila djeca iz Krnjaka (do deset godina) i Međađa (od deset do 14 godina). U igri obruč pobijedili su Matija Misirača iz Garešnice (do deset godina) i Josip Zadecki iz Novog Gradca (od deset do 14 godina). U vrećama su najbolje skakali Dijana Mačešić iz Krnjaka (do deset godina) i Bojan Vukota iz Daruvara (od deset do 14 godina). Prva tri mjesta u svakoj kategoriji nagrađena su zahvalnicama, suvenirima koje je izradio Josip Mandić, član “Prosvjete” iz Garešnice, i knjigama u izdanju “Prosvjete”.

– U razgovoru s voditeljima saznali smo da im se veoma sviđa ideja takmičenja. Cilj nam je da djecu odvučemo u prirodu, umjesto da slobodno vrijeme provode ispred TV-a i računala. Djeca su također jako zadovoljna programom smotre i jedino pitanje koje su pitala nas domaćine i svoje voditelje bilo je hoće li doći i iduće godine – kazao je Zoran Blanuša, predsjednik garešničke “Prosvjete”.

Poslijepodne u Mjesnom domu Velika Bršljanica izvedena je predstava za djecu “Diletanti” Gradskog amaterskog kazališta Garešnica.

U večernjim satima u garešničkom Domu kulture održana je smotra folklora, na kojoj su se igrama iz Srbije predstavili SKD “Prosvjeta” Krnjak i KUD “Milan Egić” iz Brezičana. KUD “Vaso Đurović” iz Bršadina izveo je igre iz okolice Beograda, KUD “Moslavina” iz Garešnice igre iz Leskovca, KUD “Tkanica” iz Okučana plesove iz Posavine, a KUD “Mladost” iz Međeđa igre iz Gruže. Folklorna skupina Demokratske zajednica Mađara iz Novog Gradca kraj Virovitice predstavila se spletom mađarskih plesova.

– Vrlo smo zadovoljni uspjehom smotre iako je nismo uspjeli podići na višu, međunarodnu razinu. U posljednjih deset dana učešće je, zbog financijskih razloga, otkazalo šest društava iz Dvora, Čakovca, Bjelovara i Lipovljana iz Hrvatske te po jedno društvo iz Slovenije i Srbije, tako da je ove godine bilo jedno društvo manje nego lani – kaže Blanuša, izražavajući zahvalu gradonačelniku Garešnice Velimiru Žuncu i dožupanu Bjelovarsko-bilogorske županije Saši Lukiću na podršci.

G. Gazdek

Virovitička “Prosvjeta” na izletu u Bijeljini

Oduševljeni Etno selom Stanišići

Srpsko kulturno društva “Prosvjeta”, pododbor Virovitica, organiziralo je za svoje članove jednodnevni izlet u Etno selo Stanišići kraj Bijeljine. Ovo popularno turističko odredište u Bosni i Hercegovini nalazi se na izlazu iz Bijeljine, na trećem kilometru prema Pavlovića mostu. Etno selo osnovano je 2003. godine, zahvaljujući inspiraciji Borisa Stanišića koji je putovao selima srednje Bosne u potrazi za starim kućama i predmetima koji će sačuvati predstavu o kulturi življenja sa kraja 19. i početka 20. stoljeća. Rezultat je autentično planinsko selo usred semberske ravnice.

– U selu su predstavljeni i svi obrti ovog prostora, u zasebnim kućicama povezanim mostićima, vlakom, brodićem i stazama. Selom dominira više luksuznih hotela, koji su opet prilagođeni etno priči. Doživljaj ovog ambijenta upotpunjava i velik izbor restorana s ukusnom hranom i prijaznim osobljem. Ovu bi destinaciju trebalo posjetiti i zato što pruža dobru podlogu za ideje o razvoju kontinentalnog turizma – rekli su oduševljeni članovi “Prosvjete” po povratku u Viroviticu.

G. G.

Promocija četverobroja časopisa “Povećalo”

Odjeci Trijanonskog sporazuma

Prije godinu dana, u junu 2011, u Belom Manastiru je održan znanstveni kolokvij s međunarodnim sudjelovanjem: “Trianon (1920.-2011.) – dodiri i približavanja: povijesna zbilja na raskrižju vjerodostojnosti”. Ovoga juna, na istom mjestu, u belomanastirskoj Velikoj vijećnici održana je promocija četverobroja 4-7 “Povećala”, časopisa za povijest i prosudbe o povijesnoj zbilji, u kome su objavljeni radovi s tog znanstvenog kolokvija.

O odjecima trijanonskih odluka govorio je Igor Josipović, asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta J. J. Štrosmajera u Osijeku, a o radovima objavljenima u časopisu – koje su napisali stručnjaci iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Mađarske i Srbije – govorio je Davorin Taslidžić, urednik “Povećala” i ravnatelj Zavoda za baranjsku povjesnicu, koji je i izdavač tog časopisa.

Na kraju je govorio Duško Kostić, poznati baranjski romski aktivist i prvi Evropljanin koji je dobio norvešku Studentsku mirovnu nagradu (2011). On je izlagao o previranjima u romskoj zajednici nakon Prvog svjetskog rata, kad je i taj etnički korpus podijelila trijanonska granica i kad je bilo “prelazaka” iz Kraljevine Mađarske u Kraljevinu SHS.

J. Nedić

Stogodnjak (118)

6. 7. – 13. 7. 1912: otkrivaju se novi detalji “skandala Borojević”. Lujza Hertl, najstarija vanbračna kći potpukovnika Adolfa Hertla, koja je javno ošamarila generala, već je imala nekoliko sličnih afera. Jednu od njih i na mjesnom korzu u Munkaču, gdje je otvoreno očijukala s nekim konjičkim oficirom. Sve to objavljeno je i u novinama, što je bio razlog više da se Hertla diskretno zamoli da se povuče iz aktivne vojne službe. On se na sve to oglušio. Štoviše, kod Lujze je stvorio dojam da je glavni krivac za njegovo umirovljenje upravo general Borojević, pa zlu krv kod mlade djevojke više nitko nije mogao umiriti. Pali su šamari, a vrlo brzo iza toga i odluka časnog suda i njegova predsjednika feldmaršala Matuške. Riješeno je da general Borojević nije povrijedio vojničko dostojanstvo time što je potpukovnika Hertla pozvao da zbog porodičnih stvari zatraži umirovljenje. A što se tiče šamara Lujze Hertl, sud se kratko izjasnio: “Time nije povrijeđena oficirska čast generala Borojevića!”

* Sa svesokolskog sleta u Pragu stiže i ova priča: “Spremali smo se dugo i neumorno. Spremili smo se i odlično! Pred pet godina na sletu je bilo samo 100 srpskih Sokolova. Nisu imali ni vodstva, ni reda, niti su u vježbi učestvovali, uopće nisu bili pravo ni opaženi. Sada su srpski Sokoli došli s dva posebna voza, ima ih dvanaest stotina, dobro su organizovani, sa svojom muzikom, sve disciplinovano i oduševljeno. Čim se čulo da Srbi dolaze u Prag sve se spremilo, i staro i mlado, da ih dočeka i pozdravi na svim stanicama od međe češke, pa do Praga. U Pragu je doček bio veličanstven. Srpski narod poslao je odličnu reprezentaciju u prijestolnicu češkog naroda. To su opazila i ostala naša slovenska braća, koja su starija po svom sokolskom radu od nas…”

* U novinama je objavljena detaljna trasa buduće ličko-dalmatinske željezničke pruge. Sve stanice će, kako se navodi, biti uređene za putnički i teretni promet, a bit će izgrađeno i više pomoćnih stajališta, samo za putnički promet. Na dalmatinskom dijelu pruge projektirane su tri nove stanice – Plavno, Očestovo i Stara Straža. Za opskrbu lokomotiva vodom bit će izgrađene sisaljke kod Ogulina, Plaškog, Jesenica, Lešća, Gospića, Lovinca i Gračaca.

Đorđe Ličina