Balkan prolaz

GROBNICA

Slučaj je htio sa baš za vrijeme posjete Ban Ki-moona Srebrenici članovi Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine pronađu još jednu masovnu grobnicu žrtava srebreničkog genocida iz jula 1995. Da stvar bude još čudnija, grobnica je otkrivena samo stotinjak metara od Tvornice akumulatora u Potočarima, mjesta gdje se dopremaju posmrtni ostaci srebreničkih žrtava uoči dženaze svakog 11. jula. Na tom istom mjestu se tokom rata nalazila baza holandskog bataljona Dutchbata, iz sastava snaga UN-a. Kako je Novostima potvrdio Amor Mašović, direktor Instituta za nestale osobe BiH, najvjerovatnije se radi se o masovnoj grobnici koju su iskopali upravo pripadnici Dutchbata.

– Za tom grobnicom smo tragali dugi niz godina, i to na temelju informacija koje smo dobijali od nizozemskih vojnika, a kasnije i od Ministarstva odbrane, odnosno Ministarstva vanjskih poslova Holandije. Vjerujemo da bi najmanje tri žrtve trebale biti otkrivene u ovoj grobnici koja je ostala nakon odlaska holandskih vojnika, rekao je Mašović. Istražiteljski timovi su u pet navrata prekopavali šire područje za koje se pretpostavljalo da krije navedenu grobnicu. Tijekom posjete Srebrenici, generalni tajnik UN-a položio je vijenac i zid sa imenima svih 8.372 žrtava genocida, kojima se i poklonio.

LET

Jedan incident kojim je bio obuhvaćen i generalni tajnik UN-a Ban Ki-moon tokom njegove prošlosedmične baklanske turneje nije dobio u regionalnoj javnosti pažnju kakvu zaslužuje. Bez zvanične potvrde, prvu informaciju o tome objavio je prištinski dnevnik Koha ditore: Beograd nije dozvolio da avion Ban Ki-Moona preleti preko teritorije Srbije. Naime, kako je kasnije ministar unutrašnjih poslova Kosova Bajram Rexepi potvrdio za agenciju Anadolija, generalni tajnik Ujedinjenih naroda je prošloga utorka u Prištinu stigao s 45 minuta zakašnjenja, zato što zvanični Beograd nije dozvolio da njegov avion preleti “preko teritorije Srbije”, odnosno Kosova.

– Morali su putovati koridorom preko Makedonije. Zato je Ban Ki-moon zakasnio 45 minuta u Prištinu, kazao je Redžepi. Na Kosovu smatraju da je ovakav potez Srbije prvorazredni diplomatski skandal, jer je riječ o prvom čovjeku najveće međunarodne organizacije.

– Samo dan nakon susreta najviših srpskih zvaničnika s generalnim tajnikom UN-a i izjava da će se maksimalno angažirati na rješavanju problema s Kosovom, to je opovrgnuto činjenicom da generalnom tajniku nije omogućeno da njegov avion dobije međunarodni kod i tako preleti preko teritorije Srbije kako bi stigao u Prištinu, piše Koha ditore. U istoj situaciji se prošle godine našla i njemačka kancelarka Angela Merkel, kada je iz Beograda na Kosovo putovala preko Makedonije.

RELIGIOZNOST

Makedonci su najreligiozniji narod u Evropi, pokazuje globalno istraživanje,provedeno u novembru i decembru 2011. U Gallupovom Indeksu međunarodne religioznosti i ateizma učestvovale su 52.000 ljudi u 57 zemalja svijeta. Devedeset posto ispitanih Makedonaca izjasnilo se kao religiozno. Poslije Makedonaca, najreligiozniji Evropljani su stanovnici Rumunije (89 posto), Moldavije (83 posto), Poljske (81 posto), Srbije (77 posto) i Italije (73 posto). Prema ovom indeksu, Makedonci su četvrti najreligiozniji narod na svijetu. Na prvom mjestu su građani Gane, a potom Nigerije, Armenije i Fidžija. Svjetski prosjek iznosi 59 posto. Komentirajući činjenicu da se u Srbiji 77 posto građana izjašnjavaju kao vjernici, profesor Bogoslovskog fakulteta protojerej Dimitrije Kalezić je za Slobodnu Evropu rekao kako je ovaj nalaz nerealan.

– Neka bude pola od toga pravih vernika i to je veliki broj. Ima ljudi koji kažu da su vernici, a kad pogledate njihovo ponašanje, ono je kao da nisu čuli za Božji zakon. U koga oni veruju, jesu li to samo etikete?, zapitao se Kalezić.

PRIVATIZACIJA

Kosovska vlada je u junu odlučila da privatizira Kompaniju za distribuciju električne energije, KEDS, prodajom kompanije turskom konzorcijumu Limak- Çalik za 26,3 miliona eura, što je bila najveća ponuda. South East European Times, (SETimes.com), međutim, prenosi analize kritičara kosovskih vlasti, iz kojih se vidi da vlada prodaje kompaniju po preniskoj cijeni, što će, prema ovim nalazima, naštetiti ekonomiji i građanima Kosova. Prema tvrdnjama Besima Bećaja, kosovskog ministra za ekonomski razvoj, privatizacija KEDS-a je u skladu sa vladinom politikom za ekonomiju, bez obaveze prema investitorima. KEDS će morati da vrati dugove kompanija, dok radnici, bez obzira na ugovore, imaju zagarantovan posao u naredne tri godine, objašnjava Bećaj, dodajući da će vlada zadržati svoje pravo na poništavanje ugovora, ako njegovi uslovi ne budu poštovani, te da će vratiti vlasništvo nad kompanijom bez bilo kakve finansijske obaveze prema kupcu. Petrit Zogaj iz nevladine organizacije FOL, međutim, smatra kako je privatizacija KEDS-a i drugih javnih kompanija obilježena nepravilnostima, te kako vlada mora osigurati da pojedinačne kompanije ne stvaraju ekonomski monopol na Kosovu, kao što su već učinili Limak i Çalik, s obzirom da ista tvrtka vodi jedini civilni aerodrom na Kosovu.

– Naše institucije treba da budu izuzetno oprezne sa stranim investicijama i da garantuju jednake mogućnosti i slobodnu konkurenciju, smatra Zogaj. Sličnog je mišljenja i Krenar Gaši, izvršni direktor Instituta za razvojnu politiku u Prištini, koji još i napominje kako civilno društvo nije imalo pristup dokumentima na ovom natječaju.

ISTRAGA

Vlasti BiH i Makedonije dogovorile su uspostavu zajedničke radne grupe stručnjaka iz BiH i Makedonije, koja bi do kraja septembra trebalo da pripremi izveštaj o okolnostima pada makedonskog predsedničkog aviona 26. februara 2004, kada je poginuo makedonski predsjednik Boris Trajkovski. Prilikom posjete BiH je ministar transporta i veza Makedonije Mile Janakieski predstavio svom bosanskohercegovačkom kolegi Damiru Hadžiću dokument sa novim saznanjima o nesreći kod Rotimlja u blizini Mostara, u kojoj je poginuo Trajkovski sa saradnicima. Predsjednik makedonske komisije za istragu nesreće Sotir Kostov rekao je nedavno za Al Jazeeru Balkans da njegova zemlja posjeduje četiri nova dokaza koji mogu pomoći u rasvetljavanju okolnosti nesreće. Bosanskohercegovačko državno tužiteljstvo nije optužilo nikoga za nesreću, a zvanična verzija događaja je da su loši vremenski uvjeti i pogrešna procjena pilota doveli do pada aviona. Mediji u BiH su krivicu pripisivali mirovnim snagama (tadašnjem SFOR-u) iz francuskog kontingenta, čiji su pripadnici davali uputstva s kontrolnog tornja aerodroma u Mostaru. Pojedinci, poput Ignata Pančevskog, poznatog makedonskog odvjetnika i zastupnika obitelji žrtava stradalih u padu aviona, ustrajavaju u tvrdnjama da je na makedonskog predsjednika izvršen atentat, te da se sada to želi zataškati. pored Trajkovskog u nesreći kod Mostara živote su izgubili njegova glasnogovornica Dimka Ilkova Bosković, savjetnici Risto Blaževski i Anita Lozanovska, predstavnik Ministarstva vanjskih poslova Mile Kristevski, tjelohranitelji Ace Božinovski i Boris Velinovski te pilot i kopilot. Leševi su pronađeni u izgorenom i neprepoznatljivom stanju.