Balkan prolaz

PRISLUŠKIVANJE

Ukupan broj građana Srbije koje su bezbjednosne službe prisluškivale premašio je milijun, glasi zvanična statistika kojom raspolaže institucija Ombudsmana Srbije i povjerenika za zaštitu podataka. Ombudsman je ranije objavio podatke kako je samo jedan operater za godinu dana od bezbjednosnih službi dobio četiri hiljade zahtjeva za uvid u listinge te da je više od polovine tih zahtjeva bilo bez odluke suda i protuzakonito. U jednoj godini, kod samo jednog mobilnog operatera registrirano je gotovo 280.000 direktnih pristupa bazama podataka, odnosno oko 780 dnevno. Zato su te institucije uputile preporuke republičkoj skupštini i Vladi te zatražile da se u rješenje toga pitanja uključe nadležna ministarstva. Agencije u Srbiji prenijele su da su se ombudsman Srbije Saša Janković, povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Rodoljub Šabić i direktor Bezbednosno-informativne agencije (BIA) Nebojša Rodić usuglasili o potrebi daljeg jačanja i unapređenja kontrole zakonitosti i pravilnosti u radu BIA-e. Šabić je za B92 izjavio da se BIA slaže s mjerama sprečavanja zloupotreba prilikom pristupa podacima telefonskih operatera o razgovorima građana, naglasivši da je problem u zakonskoj regulativi. “Sljedeći potez je na ministarstvima pravde, unutrašnjih poslova i odbrane, Vladi i Skupštini”, kaže Šabić.

PROTIVLJENJE

Najave premijera Kosova Hashima Thaçija o učešću u seriji sastanaka na visokoj razini s predstavnicima Srbije naišle su na žestoko protivljenje kosovskih oporbenih partija, iako se od najavljenih dijaloga unaprijed ne očekuje značajna promjena u odnosima između dviju država. Thaçi je za kosovske medije već ranije izjavio da se sa Srbijom neće razgovarati o unutrašnjim pitanjima Kosova, nego da će na najavljenim sastancima biti riječi “o normalizaciji odnosa dviju država”. Slobodna Evropa prenosi da kosovska opozicija odbija učešće u bilo kakvim razgovorima ili sastancima sa Srbijom, navodeći izjavu Ismeta Beqirija iz Demokratskog saveza Kosova: “On (Thaçi, op.a.) nema hrabrosti da kaže ‘ne’ dešavanjima koja su štetna za zemlju i zato pokušava da u to uvuče i ostale, kako bi se ta krivnja raspodijelila. DSK neće biti dio takvih Thaçijevih želja”. Slično, Ahmet Isufi iz Alijanse za budućnost Kosova smatra da ne treba razgovarati o temama koje nitko i ne inicira. “Politički razgovori su ranije završeni, a Vlada ima obavezu da sprovede Ustav i obaveze prema građanima Kosova”, kazao je Isufi. Također, predstavnici radikalnog pokreta Samoopredjeljenje, koji su od samog početka bili protiv bilo kakvih razgovora sa Srbijom, ostaju pri stanovištu da će nastavak pregovora imati posljedice po Kosovo. Ilir Deda, direktor kosovskog Instituta za istraživanje i razvoj politika istaknuo je u intervjuu za RSE da Kosovu nedostaje ozbiljnosti da se razmotri kuda ta država zapravo ide. “Najprije odbijaju politički dijalog sa Srbijom, a sada je prisutna njihova medijska ofanziva, u kojoj kažu da je to dobro. To znači da Vlada nije ozbiljna, a za politički dijalog sa Srbijom potrebna je jedna veća ozbiljnost i širok konsenzus društva i političkih snaga na Kosovu”, smatra Deda.

PROVOKACIJE

“Gafovi” srbijanskih zvaničnika u kojima Republiku Srpsku, bosanskohercegovački entitet, izjednačavaju sa državom, prečesti su i presistematični da se zanemaruju ili smatraju slučajnima. Tokom posjeta predsjednika parlamenta RS-a Igora Radojičića Beogradu, predsjednik srbijanskog parlamenata Nebojša Stefanović, prema agencijskim izvještajima, tretirao je za obraćanja novinarima Republiku Srpsku kao državu. “Želimo da uvedemo još jednu dimenziju koja bi se ticala ekonomske saradnje između dve zemlje i da državni parlamenti, osim klasične saradnje, mogu da imaju i doprinos koji će se ticati saradnje u ekonomskoj sferi i pomoći privrede naše dve države da budu mnogo snažnije“, izjavio je između ostalog Stefanović, dodajući kako je to „interes države”. Na to je Radojičić kazao da dijeli sve riječi kolege Stefanovića i istaknuo da postoji strateški interes za suradnju između Srbije i Republike Srpske. Na Stefanovićev istup reagirao je zamjenik predsjedavajućega predstavničkog doma parlamenta BIH-a Denis Bećirović, koji je u otvorenom pismu izjavu predsjednika parlamenta Srbije ocijenio neprihvatljivom i nedopustivom. “To ne pridonosi normalizaciji odnosa između država BiH i Srbije. RS nikada nije bila država, ona to nije ni danas, niti će ikada biti država. BiH je međunarodno pravno priznata država i očekujem da tu činjenicu poštuju naši susjedi, prije svega Srbija”, izjavio je potom Bećirović za RSE. Ovakav potez Nebojše Stefanovića korak je unazad u odnosima dviju država, BiH i Srbije, smatra Bećirović.

BAJA

Ministar trgovine u Vladi Federacije BIH-a Milorad Bahilj Baja iz Narodne stranke “Radom za boljitak” skrenuo je pažnju na sebe, ali ne radom ili nekim značajnim postignućem, nego preporukom građanima da ne jedu kako bi uštedjeli. Naime, Baja je – na pitanje kako će građani preživjeti najavljena poskupljenja kruha, grijanja i vode – zabezeknutim novinarima uz ciničan osmijeh odrezao: “Štedite… nemojte jesti!”. Da ironija bude veća, ministar je ovo izjavio netom po završetku sastanka s direktorom BH Gasa Adnanom Kresom, s kojim je razgovarao o najavljenom poskupljenju goriva za 16 posto, odnosno poskupljenju centralnog grijanja u Sarajevu za više od 30 posto. Bahilj se nakon objavljivanja svoje nevjerojatno cinične izjave pokušao opravdati kako se pokušao našaliti s novinarima.

POREZ

Slovenija uskoro uvodi krizni porez na najvrednije nekretnine, koji će plaćati nešto više od 900 najbogatijih stanovnika, odnosno oni koji imaju nekretnine vrednije od milijun eura, javljaju slovenske agencije. Vlasnici nekretnina vrednijih od milijun eura u naredne dvije godine na njih će plaćati 0,5 posto poreza, dok će za nekretnine vrednije od dva milijuna porez biti jedan posto. Tim su porezom obuhvaćene samo nekretnine u Sloveniji, ali ne i imovina u inozemstvu. Porezna uprava Slovenije saopćila je da će krizni porez plaćati samo 939 najbogatijih Slovenaca, koji su svi zajedno vlasnici oko 44.940 nekretnina, čija je vrijednost procijenjena prije tri godine. Porez na najskuplje nekretnine jedna je u nizu mjera štednje nove slovenske vlasti, koja je nedavno uvela porez na privatna vozila s više od 2.500 kubika i na motocikle s više od 1.000 kubika, a smanjila je i mirovine koje su bile veće od 600 eura mjesečno. U međuvremenu, još je jedna agencija, Fitch, snizila kreditni rejting Slovenije. Isto su nedavno uradile i agencije Moody’s i Standard and Poor’s. Fitch je svoju odluku obrazložio tvrdnjama da se Slovenija i dalje susreće s nedostatkom vjerodostojnog plana za dokapitalizaciju bankarskog sistema.