Balkan prolaz

PORUKA

Kada bi netko imao živaca sastavljati top-listu najvećih štetočina u Bosni i Hercegovini, taj bi na nju neizostavno morao uvrstiti Mustafu Cerića, poglavara Islamske zajednice BiH. Cerić, koji funkciju reisu-l-uleme obavlja od 1993, prečesto je prepoznat kao politički agitator, a ostat će upamćen kao autor besmrtne izjave: “Bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić učinio je više za buđenje islama u BiH nego što sam ja dostigao za 50 godina misionarskog rada.” Na posljednjem svojem javnom istupu, na ramazanski Bajram, Cerić je uputio još jednu, ne tako jezgrovitu, ali podjednako šokantnu poruku, čiji je smisao sadržan u tvrdnji da je “islamizacija najsigurniji način borbe protiv genocida”: “Nakon genocida svi smo postali svjesniji svoje vjere, kulture i nacije i svi smo sad spremniji braniti se i boriti se za svoje pravo na slobodu, imetak i čast. Shvatili smo da je čvrsta vjera u Jednoga Boga, kao ‘jaka svijest’ o sebi i svom porijeklu, najsnažnija odbrana i najsigurnija borba protiv genocida, jer Bog se odaziva onima koji zazivaju Njegovu milost. Nemojmo zaboraviti da su nas decenijama prije genocida učili da zaboravimo Boga, da zaboravimo svoju vjeru i tradiciju, da se deislamiziramo, pa im sad smeta što se vraćamo Bogu, što se vraćamo svojoj vjeri i tradiciji, što se islamiziramo na način ‘jake svijesti’ o zajedničkoj nam sudbini.”

Drugim riječima, nisu Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Slobodan Milošević i kompletna vojno-logistička aparatura Republike Srpske i Srbije odgovorni za najgore zločine protiv čovječnosti na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, već tu odgovornost snose “nedovoljno islamizirani Bošnjaci”. Ova Cerićeva teza nije nova i on je svake godine razrađuje i nadopunjuje. Sjetit ćemo se ovdje njegovog pokušaja da objasni razliku između “starih” bosanskih muslimana i “novih”, drastično radikalnijih, koje danas u kolokvijalnom govoru nazivaju vehabijama: “Nekima smetaju novi muslimani koje nazivaju vehabijama a sve samo zato što su oni preživjeli genocid i protive se režimu aparthejda. Oni koji nas okrivljuju da im je stanje loše zbog islama i novih muslimana pridružuju se islamofobiji koja nas, bosanske muslimane, stare i nove podsjeća na iskustvo preživljenog genocida.”

TOLIMIR

Tužiteljstvo Haškog tribunala zatražilo je u nastavku procesa umirovljenom generalu Vojske Republike Srpske Zdravku Tolimiru izricanje kazne doživotnog zatvora, tvrdeći da su dokazane sve tačke optužnice koja ga tereti za genocid u Srebrenici i prisilno premještanje muslimanskog stanovništva Srebrenice i Žepe u julu 1995. Tužilac Peter McCloskey rekao je da je Tolimir, koji je bio pomoćnik komandanta za obavještajno-bezbjednosne poslove Glavnog štaba VRS-a i neposredno odgovoran komandantu Ratku Mladiću, mogao da spriječi zločine u Srebrenici i Žepi, ali da to nije učinio. “Tolimir je izabrao put kojim je krenuo. Imao je mogućnost da bira i dobrovoljno je odlučio da bude odan generalu Mladiću, radije nego da bude odan samom sebi i zakonu”, rekao je McCloskey u svom završnom izlaganju. “General Tolimir prigrlio je ciljeve VRS-a i generala Mladića. Odabravši Mladića umjesto zakona, izgubio je čovječnost”, naveo je tužitelj, dodajući kako nema dokaza da je Tolimir bio uključen u planiranje ubijanja muslimana iz Potočara, te da je on 12. jula bio u Bijeljini, ali i da je narednog dana ujutro znao da se najmanje hiljadu ljudi koji su se predali nalazilo kod Kasabe. Prema navodima tužilaštva, “da je Tolimir zaštitio zarobljene ne bi se dogodila ubistva, svakako ne u toj razmjeri, ali on to nije učinio, jer je njegova namjera bila da se operacija ubistva izvede”.

SUŠA

Agencija Reuters objavila je komentar u kojem sumira kako su suša, zapuštanje sistema za navodnjavanje, nedostatak investicija i nepostojanje dugoročne poljoprivredne strategije doveli do katastrofalne situacije na Balkanu, gdje usjevi masovno propadaju. Šteta u BiH, navodi Reuters, procjenjuje se na skoro milijardu dolara, što je veliki udarac za zemlju u kojoj je u poljoprivredi zaposleno 20 odsto stanovništva i koja ima udio od deset odsto u ukupnoj ekonomskoj proizvodnji. U Srbiji, gdje poljoprivreda ima udio od oko 12 odsto društvenog proizvoda, šteta je oko dvije milijarde dolara, a u Hrvatskoj, gdje su usjevi prepolovljeni, oko 250 miliona dolara. Poljoprivrednici u BiH kažu da situacija nije bila ovako loša od kraja rata 1995. godine i prijete blokadama važnih puteva i graničnih prijelaza od početka septembra ukoliko im vlasti ne isplate subvencije i ne zaštite domaću proizvodnju.

ODBACIVANJE

Premijer Srbije Ivica Dačić krajem prošle sedmice, sasvim neočekivano, odbacio je inicijativu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da se hitno definiraju nacionalni ciljevi svih pripadnika srpskog naroda u regionu. “Čemu služi državno rukovodstvo nego da štiti srpski državni i nacionalni interes? Valjda je obaveza svih na državnim funkcijama da štite državni i nacionalni interes i, što se mene tiče, ta inicijativa nije bila potrebna”, poručio je Dačić, čija se izjava tumači kao otvoreno “ne” predsjedniku Republike Srpske. “Mislim da je Dačić na ovaj način prilično efikasno sprečio brzopleto ulaženje u nešto što bi moglo da bude, bar potencijalno, avantura koja ni ovoj ni bilo kojoj drugoj vlasti u Srbiji ne treba”, rekao je Jovan Teokarević, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka.

NAJGORI

Lista koju je prošle sedmice sastavio CNN stavlja Makedoniju i Japan među pet najgorih ekonomija na svijetu. Jedna od najbogatijih zemalja na svijetu – Japan nalazi se na ovoj listi zahvaljujući državnom dugu od 235,8 odsto BDP-a, dok Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će on do kraja godine narasti na 239 odsto BDP-a. Ono što Makedoniju izdvaja, u grupi koju čine i Sudan, Kongo, Bjelorusija i Japan, jeste najveća stopa nezaposlenosti, prenio je CNN. MMF ne objavljuje podatke o nezaposlenosti u svim državama, ali među onima čiji su podaci poznati Makedonija je najlošija. Očekuje se da će stopa nezaposlenost ove godine dostići 31 odsto. Podaci o nezaposlenosti u Makedoniji ne obuhvataju takozvano sivo tržište koje, prema izvještaju, čini znatan dio makedonske privredne aktivnosti. Bjelorusija ima veliki problem sa inflacijom koja bi ove godine trebalo da dostigne 65,9 procenata. Kongo ima najmanji BDP po glavi stanovnika, 231,50 dolara, uprkos privrednom rastu od šest do sedam odsto, dok je Sudan “poznat” po privrednom rastu od 7,3 odsto koji je djelomično rezultat prošlogodišnjeg otcjepljenja naftom bogatog Južnog Sudana, navodi se u analizi CNN-a.