Kult ličnosti

Rodrigo Plá, filmski redatelj iz Urugvaja, dobitnik je glavne nagrade Propeler na upravo završenom Motovunskom festivalu za svoj film “Čekanje”. Radi se o odlično režiranoj, emocijama nabijenoj socijalnoj drami o ženi koja ostavlja dementnog oca u parku jer ne može brinuti i o njemu i o djeci.

Nagradu FIPRESCI međunarodnog društva filmskih kritičara osvojila je švedska urbana drama “Igra” Rubena Ostlunda, dok je nagradu za najbolji kratki film odnijela priča Dana Gleesina “Slonovske noge” koja se događa u jednoj noći na benzinskoj pumpi. Nagrada Bauer za najbolji film u regiji pripala je “Klipu” Maje Miloš. Nagrada Maverick za iznimni doprinos filmskoj umjetnosti dodijeljena je britanskom redatelju Terenceu Daviesu, a nagrade 50 godina pripale su Veljku Bulajiću i Lordanu Zafranoviću.

Saša Božić, kazališni redatelj iz Zagreba, autor je provokativne i dojmljive predstave “Skup: igre” koja je nedavno izvedena na Dubrovačkim ljetnim igrama. Parafrazirajući kultnu izvedbu Držićeva “Skupa” iz 1958. u režiji Koste Spaića s legendarnim Izetom Hajdarhodžićem u glavnoj ulozi, Božić govori o današnjem Dubrovniku koji se pretvorio u grad duhova gdje caruju iznajmljivači apartmana, tajkuni nekretnina i turistički mešetari.

Devet glumaca, među kojima su Nataša Dangubić, Vili Matula i Doris Šarić Kukuljica, progovara o stvarnoj povijesti grada, koji umire pod teretom profita. Tako glumci nastupaju više kao aktivisti, manje kao interpretatori, a Držićeva slavna rečenica “Amor nije amor, zlato je amor” postaje ključna činjenica današnjeg Dubrovnika.

Kristijan Kožul, kipar iz Zagreba, jedan je od sudionika 11. Trijenala hrvatskoga kiparstva, koji je ove godine u dobroj mjeri bio posvećen kritičkoj analizi društva i njegovih fenomena. Tako je Kožul izložio bistu anonimnog interventnog policajca, simbola represivne moći, Zlatko Čular se predstavio reljefima pod nazivom “Od rođenja do uhićenja”, Dragoslav Dragičević, novopečeni diplomant zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, izradio je svoj vlastiti lijes, a Miro Vuco je izložio Krležin portret u zidarskom vjedru pod nazivom “Kud s glavom”. Među predstavljenih 160 djela 122 domaća autora, Grand Prix 11. Trijenala otišao je u ruke mladom kiparu Igoru Rufu za rad “Wunderschön”.

Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, poništila je i treći natječaj za izbor intendanta zagrebačkog HNK, potvrdila je Nataša Petrinjak, glasnogovornica Ministarstva kulture. Ministarstvo kulture nije prihvatilo program Ane Lederer, dosadašnje intendantice i jedine kandidatkinje: “Njezin program proučili su i ministrica kulture i članovi Kulturnog vijeća za dramske umjetnosti pri Ministarstvu kulture i zaključili da nije primjeren. Vlada Republike Hrvatske zato je odlučila da se natječaj poništi”, kaže Petrinjak.

Na ovom natječaju kandidati su također bili Sibila Petlevski i Velimir Visković, čije prijave natječajna komisija nije prihvatila: Petlevski nije predala fotokopiju radne knjižice, a Visković potvrdu o znanju stranog jezika. Borba za HNK se nastavlja.

Aleksandar Zograf, poznati beogradski strip crtač, jedan je od sudionika međunarodnog festivala vizualnih umjetnosti pod nazivom “AJDE” (Avgust jednog diverzanta) koji se održava u Kruševcu od 7. do 11. kolovoza. Festival započinje međunarodnom izložbom “Distorted Mirror” (Iskrivljeno ogledalo), a nastavlja se izložbama “Zbogom underground” Saše Markovića Mikroba i “Koncept Machineriya” mostarskog slikara i grafičara Marka Zadra.

Na festivalu koji se odvija pod sloganom “Ljetno kuhanje kulture” bit će predstavljeni radovi renomiranih svjetskih crtača među kojima su Boris Stanić, Kentaro Okawara, Antoine Duthoit, Yura Mironoff i drugi. Program festivala uključuje i seriju razgovora o nezavisnoj kulturnoj sceni u Srbiji i regiji, borbi za prostor i mogućnostima društvenog aktivizma.

Gore Vidal, američki pisac i politički aktivist, umro je prošlog utorka u dobi od 86 godina u svom domu u Los Angelesu. Autor je niza uspješnih romana; “Burr”, “1876.”, “Lincoln” i “The Golden Age”, te više od dvjesto eseja u kojima je britko pisao o društvu, seksu, književnosti i politici. Vidal je bio kontroverzna ličnost, egoističan, oštar i zajedljiv, ali istovremeno briljantan i promišljen. Bio je u sukobu s više pisaca svoga vremena – za Ernesta Hemingwaya govorio je da je “šala”, s Trumanom Capotem se javno prepucavao, a veliki protivnik bio mu je i Norman Mailer. Bio je opaki kritičar SAD-a kao “zemlje tuposti i doma doslovnog” izvan kojega je dugo godina živio kao dobrovoljni izgnanik u Italiji.

Simone Eick direktorica je prvog muzeja migracije u Evropi smještenog u Bremerhavenu. U njemu je na multimedijalan način prikazan život stranaca u Njemačkoj: na ulazu posjetioce dočekuje veliki natpis “Dobrodošli u Njemačku”, isti onaj što su ga dijelili imigracijski uredi gastarbajterima koji su u valovima stizali u vrijeme njemačkog ekonomskog buma kasnih 50-ih. U muzeju se mogu vidjeti makete malih dućana i kioska koji su bili često jedini izvor egzistencije za milijune useljenika s juga i istoka Evrope sve do trenutka, i to je izloženo u muzeju, kada je njemačka vlada 1973. odlučila da se “zapošljavanje gastarbajtera momentalno obustavlja”. Na izložbi su vidljivi tragovi koje su useljenici ostavili u njemačkom društvu, ali i znakovi predrasuda koje je to društvo imalo prema strancima, naročito prema gastarbajterima iz Turske.