Priča o hrvatskom YU rocku

U suradnji Instituta hrvatske glazbe (IHG) s HRT-om i uz cijenu od oko dva milijuna kuna, početkom 2012. godine počelo je snimanje dokumentarne serije ”Naši dani – priča o hrvatskom rocku”. Inicijator ideje IHG za redatelja je odabrao Andriju Vrdoljaka dok su se scenarija prihvatili Siniša Škarica, Arsen Oremović i Hrvoje Horvat.

– Snimljeno je 135 sugovornika, a do kraja snimanja bi ih trebalo biti sveukupno oko 140, izjavio je Milan Majerović Stilinović koji obnaša funkciju izvršnog scenarista. Serija bi trebala sadržavati deset epizoda po 45 minuta, a prvu bi, po sadašnjim planovima, trebali gledati u prvom kvartalu 2013. godine.

Serija nosi naziv ”Naši dani – priča o hrvatskom rocku” jer su autori odlučili u sam naziv serije staviti naziv prvog službenog rock albuma objavljenog u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji 1968. ”Naši dani”, naziv je albuma grupe 220 predvođene legendarnim rokerom Dragom Mlinarcem. Jasno je da je u pitanju izuzetno osjetljiv teren koji ne dozvoljava pogreške i krive interpretacije jer takav jedan projekt, ispadne li aljkavo napravljen, nema više šanse za ispravak, a teško da će se pronaći netko tko bi istu ideju išao realizirati na sličan način, ali s nekom drugom ekipom.

Glazba koja spaja

Upravo zato je i sam scenaristički posao bio vrlo škakljiv jer je trebalo od samog početku postaviti jasne kriterije po kojima izdvojiti neke izvođače, a neke ne o čemu jedan od scenarista Hrvoje Horvat kaže da nije trebalo izmišljati toplu vodu; u seriju su ušla sva najveća imena rocka, ali i alternativci poput Zdenka Franjića – koji je dao odličan presjek nezavisne scene.

– Tu su naravno i rock kritičari koji su govorili o povijesti rocka i dali kontekst čitavoj priči. Kriterij je bio značaj pojedinih glazbenika, koji put i nauštrb komercijalnosti, ali naravno da su oni najpopularniji prisutni. Također je bilo bitno da se sve ne svede samo na glazbenike iz Zagreba ili Splita koji su inače favorizirani u medijima, pa se pojavljuju mnogi iz Rijeke, Istre, Slavonije, regija koje su dale neke od najznačajnijih izvođača, kaže Horvat.

Upravo takvim pristupom, ova serija mogla bi ispraviti neke vječne zablude i prikazati brojnoj publici tko su doista bili rokeri koji su utrli put rock’n’rollu na ovim prostorima. I to ne samo ljudi poput Drage Mlinarca koji je doista bio pionir rocka već čitav niz glazbenika koji su kroz žanrove koje su stvarali istovremeno svojim djelovanjem obogatili pop kulturu. Bez obzira na činjenicu što im možda mediji nisu bili naklonjeni. Istovremeno, svi su ti ljudi rasli u jednoj državi koja danas više ne postoji, pa je pitanje na koji će način scenaristi izdvojiti hrvatsku scenu od ostatka bivše Jugoslavije s obzirom da je ipak to bila zajednička scena; prilično izmiješana i prilično ovisna o međusobnoj suradnji.

– S obzirom da je rock glazba nešto što je spajalo ljude i gradove, a ne razdvajalo, ključni faktor zapravo je bila samo količina vremena koja je na raspolaganju u pojedinoj epizodi serije, a one traju po 45 minuta za pojedino razdoblje. U seriji se pojavljuju ključni protagonisti, a ne svi glazbenici. Znači oni koji su najviše definirali neko vrijeme, a i njih je itekako puno. Logično, mnogi glazbenici iz Hrvatske govorili su o kolegama iz Beograda, Ljubljane ili Sarajeva, ovisno o periodu u kojem su radili i kontaktima gradskih scena koji su tada vladali, jer u velikoj mjeri do konca osamdesetih radilo se o zajedničkoj sceni, ističe Hrvoje Horvat, te objašnjava i hoće li i na koji način u ovoj seriji sudjelovati sugovornici koji nisu iz Hrvatske ali su svojim djelovanjem dali pečat hrvatskom rocku.

Gosti iz “inozemstva”

– Snimanja još nisu gotova pa je teško dati definitivni popis sudionika, ali od glazbenika koji nisu iz Hrvatske do sada su sudjelovali Vlada Divljan, Zoran Predin i Goran Bregović. Na jesen bi još trebali snimati Srđana Gojkovića Gileta, Vlatka Stefanovskog, Kornelija Kovača i neke druge. Zapravo je bio plan da svaki od njih obuhvati i područje s kojega dolazi i pruži širu priču o kontekstu u kojemu je radila rock scena, a o čemu smo nastojali ”izvući” što više i od glazbenika iz Hrvatske koji su najviše surađivali s kolegama iz drugih gradova. I tu se ne radi samo o novom valu koji je povezao nekoliko gradova, jer se uz neko vrijeme, recimo Grupu 220 i Dragu Mlinarca, ili Time, često spominju Indexi, Korni grupa ili Yu grupa, svi oni koji su izvršili utjecaje na glazbenike koji su dolazili nakon njih, kaže Horvat.

Komentirajući snimanje ove važne serije u kojoj se i sam pojavljuje, Mirela Priselac – Remi, pjevačica/reperica grupe Elemental u jednom je intervju rekla ujedno i prilično važnu stvar, ma koliko ona sarkastično zvučala: ”Bolje da se snima ovakav dokumentarac dok su još svi živi jer se obično u Hrvatskoj uvažavaju ljudi tek kad umru”. Na žalost, mnogi su otišli a da se za njihovo životno djelo saznalo tek nakon smrti iako su cijeli svoj život posvetili rock’n’rollu. Ozbiljno, kreativno i iskreno.

Zahvaljujući izuzetnom lošem tretmanu glazbe na HTV-u, koja se emitira uglavnom u sitnim noćnim satima, ni rock’n’roll nema svoje mjesto u programu nacionalne kuće. Štoviše, nema čak ni neke pristojne emisije u vlastitoj produkciji koja bi široke mase obavještavala o aktualnim događanjima iz svijeta rocka. Ukratko, tko dolazi nastupati u Hrvatsku, tko snima novi album, čiji se album trenutno najbolje prodaje, tko je ostvario izniman uspjeh izvan granica hrvatske itd. nemoguće je saznati prateći program nacionalne TV kuće koja svoju stranu edukativne i obrazovne funkciju ne ispunjava.

Povremeno javljanje Ante Batinovića teško je uzeti za ozbiljno. Nadajmo se da će serija “Naši dani – priča o hrvatskom rocku” dobiti i neki prikladan termin za prikazivanje da ne bi na kraju bila, kao i većina glazbenih emisija, namijenjena noćnim portirima i ljudima sa poremećajem spavanja.