Rabljena sedmica
RATIFIKACIJA
Hrvatska Vlada kani na jesen poslati na ratifikaciju u Sabor sporazum Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1999. godine, sporazum prema kojem Bosni i Hercegovini pripadaju otočići Veliki i Mali Školj u malostonskom zaljevu i vrh poluotoka Kleka: sporazum je izvučen iz ladice u sklopu hrvatsko-bosanskohercegovačkih razgovora o eventualnom hrvatskom cestovnom koridoru kroz Neum. “Hrvatska se ničega ne odriče. Hrvatska definira granice svog teritorija ne samo na tim točkama, nego na 1000 kilometara granice. To je procedura koja je dugotrajna i komplicirana i koja je postignuta u vrijeme kada je hrvatski predsjednik bio Franjo Tuđman, a predsjednik BiH Alija Izetbegović. Sporazum je bio spreman za ratifikaciju 2005. Iz nekih razloga tada nije ratificiran i vrlo je vjerojatno da će na ovaj način i u toj formi biti predložen opet za ratifikaciju. O tome mi razgovaramo u Hrvatskoj već nekoliko mjeseci”, izjavila je ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Protiv ratifikacije Tuđman-Izetbegovićeva – začudo: vrlo razumnog – dogovora o granici ustali su ujedinjeni dubrovački političari, s tupavom tezom o pogubnosti odustajanja od hrvatskog teritorija, a oglasio se i Vladimir Šeks koji je iznio dosad najoštriju kritiku Tuđmana. Rekao je da je Tuđman tada bio teško bolestan i da je bio doveden u zabludu, odnosno da je bio smanjeno ubrojiv. Šeks, također, smatra da bi se sporazum u Saboru trebao ratificirati dvotrećinskom većinom, jer se radi o ustupanju dijela teritorija i promjeni granica, dok u vladajućoj koaliciji misle da je potrebna samo kvalificirana većina, s obzirom da je riječ o utvrđivanju granice.
BAREŠIĆ
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko nastavlja s desničarskim ispadima, jer za drugo nije ni sposoban. Prema Novom listu, u utorak je u Miranjima Donjim, u zadarskom zaleđu, položio vijenac na mjestu gdje su 31. srpnja 1991., pod nerazjašnjenim okolnostima, poginula četvorica hrvatskih vojnika, a jedan od njih bio je Miro Barešić. Prije nego što je došao poginuti u Hrvatskoj, Barešić se pročuo po ubojstvu jugoslavenskog ambasadora u Švedskoj, narodnog heroja, Vladimira Rolovića: u travnju 1971. Barešić i još dvojica članova Hrvatskog narodnog otpora naumili su oteti Rolovića i razmijeniti ga za nekoliko proustaški orijentiranih emigranata koji su robijali u europskim zatvorima, no na koncu su ubili ambasadora. Barešić se godinama skrivao u Španjolskoj i Paragvaju, a uhapšen je prilikom ulaska u SAD i izručen Švedskoj na izdržavanje kazne. Iz zatvora je izišao 1988. godine. Tomislav Karamarko u svojoj izgubljenosti i pokušajima naknadnog patriotskog dokazivanja ne vidi, eto, nikakav problem u službenom klanjanju čovjeku s ovakvom biografijom.
DUŽNICI
Porezna uprava objavila je tzv. listu srama, to jest popis poreznih dužnika, na kojem se nalazi više od stotinu tisuća građana, obrtnika i tvrtki: njihovo ukupno dugovanje državi popelo se do 30 milijardi kuna. Precizniji opis ove liste glasio bi ovako: riječ je o pojedincima i tvrtkama kojima Porezna uprava nije naplatila dugovanja, dakle, o pojedincima i tvrtkama kojima je država omogućila da duguju ogromne svote, pa nije baš sasvim jasno tko bi se u ovoj priči trebao sramiti. Opravdanje za objavu ovakve liste može se pronaći jedino u namjeri ove Vlade da prokaže nakaradni način funkcioniranja države u proteklih nekoliko godina HDZ-ove vladavine, ali i to će biti besmisleno ako se u što skorijem roku ne pronađu efikasni mehanizmi za naplatu poreza, i ako se – što je još važnije – ne dođe do ekonomskog modela koji će dovesti do rasta, odnosno do toga da se ima kome uopće naplatiti porez.
KOMAR
U Zagrebu je, u 94. godini, preminuo dr. Slavko Komar, narodni heroj i poslijeratni visokorangirani politički i diplomatski funkcionar. Bio je pripadnik Narodnooslobodilačke vojske od 1941, bio je vijećnik ZAVNOH-a i AVNOJ-a, i zasigurno jedan od najistaknutijih hrvatskih antifašista. Komar će biti sahranjen u petak, 3. kolovoza, u 12 i 30, u grobnici narodnih heroja na zagrebačkom Mirogoju.