Slavlja, žalovanja i politički poeni

Iako s centralne proslave obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, skromnije nego prošlih godina, nisu dopirale riječi podrške haškim zločincima kao lani, a spomenute su srpske žrtve i potreba da se one priznaju, i ova je godišnjica Oluje u Kninu obilježena slično kao i ranije.

Rekavši da je Hrvatska pobijedila u ratu, predsjednik Ivo Josipović naglasio je da još mora pobijediti u miru.

– To znači pružiti ruku našim sugrađanima srpske nacionalnosti i njihove žrtve priznati i pokloniti im se – naglasio je.

– Mi svoj praznik ne slavimo da bismo uživali u tuđoj nevolji, da bi se naslađivali tuđim jadima, kojih je također bilo, i to je ljudski i to treba priznati, nego zato da bismo slavili i da bismo izvukli iz sebe ono najbolje – rekao je premijer Zoran Milanović, ističući da je nakon Oluje “hrvatska država u nekim trenucima bila ispod razine svog zadatka”.

– Međutim, to su stvari iz kojih trebamo učiti i postati bolji, jer naš je rat bio pravedan, obrambeni, čovječan i human i to su vrijednosti na kojima ulazimo u Europu – kazao je premijer.

– Suosjećamo i žalimo za svim našim poginulim i nestalim braniteljima, ali isto tako sućutno žalimo za svim nedužnim žrtvama i unesrećenim obiteljima – izjavila je gradonačelnica Knina Josipa Rimac.

U centru pažnje

Međutim, u centru pažnje medija i javnosti bio je Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma, koji se pod jakim osiguranjem pojavio među VIP-ovcima, da bi odmah nakon skupa bio ispraćen. Josipović je Džakulin dolazak najavio kao “znak da je i srpska manjina prihvatila Oluju kao pobjedu Hrvatske i demokracije i konačno prihvatila Hrvatsku kao svoju domovinu”.

Džakula je rekao da je došao na poziv predsjednika Josipovića i da su u Kninu trebali biti i drugi predstavnici Srba, kao i da je u Oluji bilo i drugih žrtava koje također očekuju da ih se prizna.

– Legitimet akcije Oluja bit će velik kad sve žrtve dobiju svoj pravi pijetet i kada se o svima njima bude progovorilo – rekao je Džakula, razgnjevivši time političare HDZ-a. Jadranka Kosor ocijenila je da je tom izjavom produbio neprijateljstva, Tomislav Karamarko da Džakula ne može prenositi poruke mira jer je bio jedan od organizatora pobune, a šef HVIDRE Josip Đakić da bi ga trebalo uhapsiti. Sreće Džakula nije imao ni kod vladajućih, jer je ministar uprave Arsen Bauk rekao da “nije siguran koliko Džakula ima legitimitet unutar srpske nacionalne manjine, ali da se o unutrašnjim odnosima ne bi izjašnjavao”.

Ali, najžešće su reagirali Srbi i njihove organizacije iz Hrvatske, Srbije i BIH-a, ističući da Džakula predstavlja malo koga, odnosno da je svojim dolaskom dao legitimitet zločinima u Oluji.

MN: Historijski falsifikat

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac proslavu u Kninu ocijenio je nedovoljno pripremljenim događajem i rekao da se “ne može zaključiti da njegov nedolazak ne pridonosi normalizaciji odnosa”.

– Obrnuto: nečiji dolazak ne pridonosi ni pomirenju, ni normalizaciji, ni iskoraku u tom pogledu, smatra Pupovac, koji od Josipovića nije dobio službeni poziv za sudjelovanje.

– Bar ne onaj poziv koji stvara dovoljno pretpostavki da institucije srpske zajednice, SNV s 1.800 vijećnika i 18 županijskih vijeća i SDSS s troje zastupnika i nizom rukovodilaca, mogu tako značajnu stvar razmotriti i donijeti odluku jesu li se i uz koje pretpostavke za to stekli uvjeti – kazao je.

Pupovac je falsifikatom nazvao priču da je Džakula bio prvi zastupnik Srba na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti.

– U Kninu je 1995. bio član Vlade, 2004. bio je zastupnik SDSS-a, nakon toga član Vlade iz SDSS-a. Nitko od toga nije pravio predstavu. Zašto je netko odlučio da netko tko nema politički legitimitet među Srbima, koga ne podržava nijedna srpska organizacija i pitanje je bi li ga podržala njegova vlastita, koji nema moralnog autoriteta među Srbima u Hrvatskoj ni u Hrvatskoj općenito, bude proglašen historijskim akterom u stvari koja je od ogromne važnosti za Hrvate, Srbe i za odnose Hrvatske i Srbije – zapitao se Pupovac.

Osude iz Srbije

Najžešće reakcije došle su iz Srbije, gdje je Džakulin postupak ujedinio dvije izbjegličke grupacije. Asocijacija izbjegličkih i drugih udruženja Srba iz Hrvatske podržala je odluku SNV-a da ne prisustvuje obilježavanju prije nego što se uspostavi drukčiji odnos prema ratu i ratnom stradanju i istovremeno osudila prisustvo Džakule u Kninu. Time je predsjednik SDF-a “pokazao svoje pravo lice”, ocijenili su.

I Koalicija udruženja izbeglica osudila je Džakulino prisustvo.

– Tako je priznao legitimitet te vojne operacije i uvredio sve proterane, poginule i nestale Srbe – ocijenio je predsjednik Koalicije Miodrag Linta. Najoštriji je bio direktor Dokumentacionog centra Veritas Savo Štrbac, koji Džakulin potez ocjenjuje kao “jedan od najpodmuklijih u novijoj srspkoj istoriji”.

– Džakula je zbog svog ekshibicionizma i pokušaja da dobije pet minuta slave Srbima iz Hrvatske zabio ćuskiju u leđa. Neshvatljivo mi je da je neko dobrovoljno otišao na proslavu Oluje – rekao je Štrbac, koji je za razliku od Džakule, koji je “sit parastosa”, prisustvovao brojnim parastosima i pomenima srpskim žrtvama.

Nepriznat status žrtava

S druge strane, uoči godišnjice Oluje, sva županijska, gradska i općinska vijeća srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj održala su komemorativne sjednice na kojima je odana počast nevinim srpskim žrtvama, ali i svim ratnim žrtvama, a pročitana je i izjava sjećanja SNV-a.

Tako je MIlorad Pupovac na sjednici u Zagrebu istaknuo da se “sjećamo ljudi koji su žrtve rata i ratnih politika i koje se zbog ratne propagande i izbjegavanja suočavanja s prošlošću ne spominje kada se sudi za ratne zločine, ali niti kad se obilježavaju ratna stradanja drugih”.

– Hrvati ne znaju kako je rat stvaran ni kako su im susjedi Srbi stradavali, od gubitka posla i stana do izbjeglištva. Stradanja Srba po gradovima 1991. i 1992. nisu manja od stradanja Srba 1995., zbog čega se i njih treba prisjetiti – rekao je Pupovac i naglasio da se širi prostor komemoracija za žrtve Drugog svjetskog rata, kao i rata 90-ih, ali da se komemoracije ne smiju koristiti u političke svrhe.

– Srbi su jedine civilne žrtve rata 90-ih kojima je status nepriznat. Naša je obaveza da žrtvama damo pravo građanstva – zaključio je Pupovac.