Balkan prolaz

PONAVLJAČI

Na podgoričkom višem sudu počelo je ponovno suđenje bivšim policajcima koji se terete za deportacije izbjeglica iz Crne Gore Republici Srpskoj 1992, nakon što je u martu poništena prvobitna presuda kojom su devetorica optuženika oslobođeni optužbi za ratne zločine nad civilima. Tako je sedam godina nakon pokretanja istrage slučaj vraćen na početak. Na prvom su se ročištu sada pojavili optuženici Milisav Marković, Milorad Ivanović, Duško Bakrač, Radoje Radunović, Milorad Šljivančanin, Božidar Stojović, Sreten Glendža i Branko Bujić, a svi odreda su se izjasnili da nisu krivi. Bošku Bojoviću, prvooptuženom bivšem šefu crnogorske Državne bezbjednosti, sudi se u odsustvu. Svi optuženici su negirali svoje uloge u hapšenju i deportaciji 79 Bošnjaka i bosanskih Srba vlastima Republike Srpske u maju 1992, nakon čega je većina Bošnjaka pogubljena. Balkanska istraživačka reporterska mreža, BIRN, podsjeća kako su optuženi prvostupanjskom presudom oslobođeni “zato što Crna Gora nije bila u međunarodnom sukobu sa BiH” i zato što policajci “nisu bili sastavni dio vojnih snaga”. Apelacijski sud je donio odluku da je prvobitna presuda proturječna, “budući da se u njoj sukob u Bosni i Hercegovini tretira i kao unutrašnji i kao međunarodni”.

NADGLEDANJE

Nakon što je početkom jula Međunarodna upravljačka grupa (IGS) u Beču donijela odluku o pokretanju konačnih koraka za okončanje nadgledane nezavisnosti Kosova i zatvaranje kancelarije međunarodnog civilnog predstavnika (ICR), vlastima na Kosovu je naloženo da započnu radnje na okončanju nadgledane nezavisnosti. U tom smislu su poslije usvajanja posljednjeg paketa zakona i ustavnih amandmana uklonjene i posljednje prepreke utemeljenju Sveobuhvatnog prijedloga za rješenje statusa Kosova, tzv. Ahtisarijevog plana. Stoga je Međunarodna upravljačka skupina za Kosovo, koju čini 23 članica Europske unije, SAD i Turska, na svom 16. i posljednjem sastanku u Prištini potvrdila da je završeno razdoblje nadzora neovisnosti Kosova. IGS je ustvrdio da su kosovske institucije usvojile odgovarajuće ustavne i zakonske promjene, pa je sada već bivšem predstavniku međunarodne zajednice u Prištini Pieteru Feithu preostalo samo da još na čistom albanskom jeziku građanima Kosova poruči: “Vaša nadzirana neovisnost okončana je.”

“Ostaju novi izazovi, izazovi za integraciju Srba na sjeveru, liberalizaciju viznog režima, ali i druge odluke”, rekao je tim povodom premijer Kosova Hašim Tači. Ovom prilikom javnosti se priopćenjem obratio i američki predsjednik Barack Obama: “Pozdravljam i snažno podupirem objavu Međunarodne upravljačke skupine o okončanju nadzora kosovske neovisnosti.” S druge strane, premijer Srbije Ivica Dačić poručio je da Beograd ne priznaje ni nadgledanu, ni nenadgledanu nezavisnost Kosova, te da za nju proces ukidanja nadgledane nezavisnosti nema nikakav značaj. Agencije prenose da IGS u svojim zaključcima ističe kako se Ahtisarijev plan treba nastaviti primjenjivati te da će nastaviti pružati podršku Kosovu “u cilju daljih međunarodnih priznanja i težnji ka članstvu u relevantnim međunarodnim organizacijama”.

SVJEDOK

Tužilaštvo za ratne zločine Srbije saopćilo je kako ima zaštićenog svjedoka o ilegalnoj trgovini organima ratnih zarobljenika na Kosovu koja je, kako navode tužioci, provođena na sjeveru Albanije krajem devedesetih godina, javljaju regionalni mediji. Prema navodima tužilaštva, svjedok, bivši pripadnik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), detaljno je opisao slučaj vađenja srca srpskom zarobljeniku nedaleko Kukeša na sjeveru Albanije. Vladimir Vukčević, glavni tužilac za ratne zločine Srbije, tvrdi da je zaštićeni svjedok ispričao kako je to srce kasnije prodano na crno tržištu. Prema informaciji iz srbijanskog tužiteljstva za ratne zločine, trgovina ljudskim organima kidnapiranih Srba odvijala se u vrijeme sukoba na Kosovu tokom 1998. i 1999. Vukčevićev zamjenik Bruno Vekarić ponovio je navode svojeg šefa, dodajući da je tužiteljstvo provjerilo navode svjedoka i da se uvjerilo u njihovu tačnost. Pored toga, Vekarić je kazao kako je 2005. postojao jedan izvještaj misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) koji je zataškan, u kojem se navodi postojanje, kako navodi Vekarić, “onih koji trguju organima i destinacija gde se ti organi odvoze”. Detalje o trgovini organima, u kojoj su učestvovali pripadnici OVK-a, otkrio je u svojem izvještaju specijalni izvjestilac Vijeća Evrope Dick Marty u decembru 2010, a prve tvrdnje o trgovini ljudskim organima na Kosovu objelodanila je bivša tužiteljica Haškog tribunala Carla del Ponte u svojoj knjizi “Lov: Ja i ratni zločinci”.

IZBORI

Počela je kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini, zakazane za 7. oktobra. Građani će za lokalne institucije vlasti imati priliku da glasaju i za osuđene ratne zločince, kojima je u međuvremenu istekla kazna i koji su se, u skladu sa važećim zakonima, uredno stavili na biračke spiskove. Prema pojašnjenju Branka Petrića, predsjednika Centralne izborne komisije BiH, Izborni zakon u BiH predviđa mogućnost kandidiranja osoba optuženih za ratne zločine, osim onih koje su “na izdržavanju kazne koju im je izrekao sud u Haagu, ili onih koje su optužene na sudu Haagu, ali se pred njim nisu pojavile”. Kako navode mediji u BiH, pred zvanični početak kampanje iz Centralne izborne komisije (CIK) upozoreno je na korištenje jezika koji bi mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, te će se takvi ispadi posebno sankcionirati. U Bosni i Hercegovini je u biračke spiskove upisano 3.144.296 birača, sa izuzetkom Mostara, gdje ove godine neće biti lokalnih izbora. CIK BiH ima ovlaštenja da izrekne novčane kazne do 10.000 KM (5.000 eura), ukloni ime kandidata ili da poništi ovjeru političkog subjekta ako dođe do povrede Izbornog zakona. Petrić je podsjetio na prethodne izbore, tokom kojih je sankcionirano više od 300 članova biračkih odbora, koji su osim zabrane rada u administraciji i novčano kažnjeni.

OPTIMIZAM

Ljubljansko “Delo” je nakon susreta premijera Slovenije Janeza Janše i predsjednika euroskupine Jean-Claudea Junckera objavilo komentar u kojem navodi kako je “umjereni premijerov optimizam”, prema kojem bi Slovenija i bez financijske pomoći EU-a već od početka iduće godine mogla postati stabilna članica eurozone ako provede potrebne reforme i sanira banke, “iluzoran”. “U Bruxellesu se već više mjeseci govori o scenariju po kojemu će Slovenija kao šesta članica eurozone morati zatražiti pomoć fondova za stabilizaciju eura, a tu su i nedavne Janšine ‘katastrofične’ izjave da će zemlja koju vodi već u listopadu možda biti nelikvidna. Zato sastanak Janše i Junckera treba shvatiti kao upozorenje da slovenske političke elite više ne mogu kupovati vrijeme i odgađati reforme za financijsku stabilizaciju”, navodi “Delo”, dodajući kako “premijer optimistično najavljuje da će Slovenija već od Nove godine biti kao preporođena, no takve iluzije ne bi trebalo širiti jer do preobrazbe ne može doći preko noći”. Sam Janša je, pak, u intervjuu za POP-TV rekao da su za Sloveniju brze reforme do kraja godine zadnja prilika da joj reforme pod svojim uvjetima ne nameću drugi, te da bi, u slučaju da ih provede, Slovenija odmah postala čvršća i stabilnija članica eurozone, s mogućnošću oporavka bez tuđe pomoći.