Kult ličnosti

BOGDAN BOGDANOVIĆ (1922 – 2010), cijenjeni arhitekt, autor “Kamenog cvijeta”, spomenika žrtvama logora u Jasenovcu, nekadašnji gradonačelnik Beograda i jedan od najvećih protivnika Miloševićeva režima, bit će predstavljen svojim radovima na izložbi pod nazivom “Ukleti neimar”, koja se 9. listopada otvara u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu. Na zagrebačkoj izložbi, zasnovanoj na konceptu kustosa Ivana Ristića, dugogodišnjeg prijatelja i poznavatelja rada velikog arhitekta, surađuju i kulturna antropologinja Sonja Leboš i arhitektica Vera Grimmer. Bogdanović će biti predstavljen kao filozof arhitekture i pisac. On sam često je govorio da je “pisao da bi umio graditi, a gradio da bi umio pisati”.

MUSTAFA NADAREVIĆ jedan je od glumaca koji igra u novom filmu Gorana Paskaljevića “Kad svane dan” koji je izabran za kandidata Srbije za nagradu Oscar. Film je napravljen po scenariju Filipa Davida i govori o stradanju 6.500 civila u nacističkom logoru Staro sajmište u Beogradu za vrijeme Drugog svjetskog rata. U povodu premijere Nadarević je izjavio: “Ljudsko iskustvo ništa ne znači. Ima dosta toga što nam govori da se fašizam iznova javlja. Potiču ga konteksti, okolnosti, postoje krugovi u historiji, u životu. Stvari se ponavljaju i mi se nikada nećemo dozvati pameti! Ali baš zbog tih mogućih repriza užasa, važno je pamtiti, ne zaboraviti i vječno spominjati neopisiva stradanja.”

JASMINA VEČANSKI, NEVENA DAKOVIĆ, RADIŠA STANIŠIĆ, NIKOLA DEDIĆ I ANETA STOJNIĆ autori su programa 15. Bijenala umetnosti, jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija u Srbiji, koja se održava od 7. rujna do 7. listopada u Pančevu. Bijenale će se baviti prostorom druge Jugoslavije, vremenom poslije Drugog svjetskog rata i strategijama i taktikama sjećanja kao aktivnog kritičkog odnosa prema tom prostoru i vremenu. Kroz izložbe, diskusije, performanse, predavanja i multimedijalne događaje, uz velik broj premijera, posjetiocima Bijenala predstavit će se specifična, jaka i živa scena suvremene umjetnosti i kulture u Srbiji i regiji, na kojoj djeluje značajan broj kolektiva, inicijativa i pojedinaca, koji u svojim praksama na različite načine koriste umjetnost kao neku vrstu paralelnog, alternativnog prostora za debatu o nasljeđu jugoslavenskog poznog socijalizma, ali i onoga što je došlo poslije njega.

ANA VUJANOVIĆ I SAŠA ASENTIĆ, dramski umjetnici iz Beograda, autori su performansa “Communitas na ispitu” koji je nedavno izveden na festivalu suvremenog plesa “Tanz im August” u Berlinu. “Communitas na ispitu” hibridni je javni događaj, nešto između kazališne predstave, koreografije, društvene igre i hepeninga, u kojem publika raspravlja o važnim društvenim pitanjima i promišlja moguću budućnost društva. Ponuđene teme bile su “Uspon i pad radničkog samoupravljanja”, “Drugi” i “Test kolektivne inteligencije”, a performans završava otvorenom diskusijom o iskustvu izvođenja i pričama koje su nastale tokom njega. Priče i socijalna koreografija su privremene, promjenljive i umnogome zavise od učesnika, pa svako izvođenje predstavlja jedinstven događaj u okviru otvorene serije, čiji se rezultati ne mogu predvidjeti.

JOSEPH SIKORSKI, američki redatelj, priprema se započeti snimanje igranog filma o Nikoli Tesli. O svojim motivima za film o Tesli Sikorski kaže: “Teslin doprinos čovječanstvu je ogroman, a umro je napušten, bez prebijene pare u džepu u hotelskoj sobi. Stoga naš film želi zapitati zašto je to bilo tako: mi prikazujemo Teslin život kroz istragu Federalnog istražnog biroa o njegovom izumu, o čemu se malo zna, koji su mediji nazvali – zraka smrti. Kada je Tesla preminuo, agenti FBI-ja su ispreturali hotelsku sobu i zaplijenili sve njegove zapise.” Teslu bi trebao igrati Ralph Fiennes, a od ostalih glumaca spominju se Sean Connery i Sarah Jessica Parker. “Jedan od naših ciljeva je da dijelom zarade od filma spasimo Teslin istraživački centar Vordenclif od prodaje i osposobimo ga za mlade istraživače”, kaže Sikorski.

HARUKI MURAKAMI, japanski pisac, autor hvaljenih romana “Norveške šume”, “Ljetopis Ptice Navijalice” i najnovijeg, “IQ 84”, ima šanse deset naprema jedan za osvajanje Nobelove nagrade, ispred nizozemskog književnika Ceesa Nootebooma i kineskog pisca Mo Yana. Tako tvrdi britanska online kladionica Ladbrokes, a i po mišljenju respektabilnog tjednika “Guardian” Murakami ove godine ulazi u krug najozbiljnijih favorita. Ranije ove godine, Peter Englund, čelnik Švedske akademije koja dodjeljuje nagradu, otkrio je da je za ovogodišnjeg Nobela za književnost nominirano 210 književnika i književnica, od čega 46 prvi put. Kandidate nominiraju članovi Švedske akademije i istaknute ličnosti međunarodne književne scene.

JOHN GALLIANO, britanski dizajner i modni kreator, osuđen prošle godine zbog antisemitskih izjava, ostao je bez prestižnog francuskog priznanja Legije časti, a ukaz o njegovom oduzimanju potpisao je francuski predsjednik Francois Hollande. Galliano je zbog incidenta u pariškom kafiću u veljači 2011. godine, kada je jednom židovsko-azijskom paru uputio niz antisemitskih izjava, izgubio posao umjetničkog direktora u kući Dior, a odlukom suda kažnjen je sa 6.000 eura. Galliano je više puta krajem 1980-ih i sredinom 1990-ih proglašavan britanskim dizajnerom godine, a 2007. pojavio se na listi časopisa “The Independent” kao jedna od najutjecajnijih ličnosti britanske kulture.