Kult ličnosti
FARUK ŠEHIĆ, pisac iz Sarajeva, dobitnik je regionalne književne nagrade “Meša Selimović” za svoj roman “Knjiga o Uni”. Šehić je rođen 1970. godine u Bihaću, srednju školu završio je u Bosanskoj Krupi, a studirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Poeziju, prozu, eseje, likovne i književne kritike objavljuje od 1998. godine. Književna kritika smatra ga jednim od najdarovitijih mlađih pisaca na području bivše Jugoslavije i predvodnikom tzv. pregažene generacije. Njegove knjige “Hit depo” (poezija), “Pod pritiskom” (kratke priče) i “Transsarajevo” (poezija) uživaju kultni status kod čitalačke publike i objavljivane su u više tiraža. Radi kao novinar i kolumnist u sarajevskom magazinu “BH Dani”.
BORUT ŠEPAROVIĆ i njegova kazališna trupa Montažstroj najavljuju kazališnu radionicu pod nazivom “Generacija 55+” koja će se održati 23. i 24. rujna u Koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski” u Zagrebu. Sudionici radionice biti će obični ljudi stariji od 55 godina koji će na pozornici govoriti o svom životu, koji do sada uglavnom nikome nije bio naročito zanimljiv. “Generacija 55+ zauzet će svoje mjesto na pozornici kako bi se obračunala s više desetljeća vlastite šutnje i progovorila o najvažnijim minutama svog života, kao i o našoj zajedničkoj povijesti koju su stvarali i koju još uvijek stvaraju”, ističu u Montažstroju i priznaju da im je najnoviji projekt organizacijski najzahtjevniji u ove dvadeset i tri godine rada na angažiranom i beskompromisnom kazalištu.
DUBRAVKA UGREŠIĆ dobila je nagradu “Jean Améry” za esejistiku, za njemačko izdanje knjige “Karaoke kultura” zbog, kako ističe žiri, “njezinih briljantnih intelektualnih analiza suvremenosti”, a koje se tiču svih nas koji svjedočimo tzv. karaoke kulturi. Nagradu “Jean Améry” ustanovila je 1982. Maria Améry, udovica poznatog esejista Jeana Améryja, u sjećanje na njegovo djelo, a nagrađuju se oni autori koji u svojim esejističkim djelima nadahnuto i kritički promišljaju sve aspekte suvremenosti. U Hrvatskoj su posljednji eseji Dubravke Ugrešić izašli u sklopu nakladničke kuće Fraktura, pod naslovom “Napad na minibar”, a knjiga obuhvaća i spomenuti esej “Karaoke kultura”. Među dosadašnjim dobitnicima ove nagrade su Drago Jančar (2007) i Imre Kertész (2009).
MIRKO ILIĆ, jedan od najpoznatijih svjetskih dizajnera, nedavno je na Cetinju imao retrospektivnu izložbu svojih radova i tom je prilikom cetinjskim studentima održao predavanje pod nazivom “O građanskoj dužnosti umjetnika dizajnera”. “Vi imate Hitlerjugend u vašoj sredini, a nitko ne reagira”, istaknuo je Ilić, potkrijepivši tvrdnju brojnim fotografijama infiltracije skinheadsa i simbola mržnje među navijačke grupe na području država bivše Jugoslavije. “Na njihovim web-stranicama postoje hiljade fotografija koje pokazuju kako oni to s ponosom i otvoreno rade. To nitko ne skriva, što znači da je to onda u redu vlastima, kulturi i građanstvu”, rekao je Ilić.
DUNJA BLAŽEVIĆ, direktorica Centra za suvremenu umjetnost iz Sarajeva, selektorica je izložbe MIRAZ, koja je dio projekta “Žensko naslijeđe – doprinos jednakosti u kulturi”, čiji je nosilac Centar za ženske studije iz Zagreba. Izložbom MIRAZ uspostavljen je kreativni dijalog između autorica/autora iz centara bivše Jugoslavije koji dijele zajedničko historijsko naslijeđe i rade na sličnoj umjetničkoj, rodnoj i društvenoj platformi. Izloženi printovi i plakati ponuđeni su posjetiocima – oni ih mogu uzeti, ponijeti sa sobom i tako “prisvojiti” dio MIRAZ-a. Ovako uspostavljen odnos umjetnica/ka s publikom čini MIRAZ drugačijim od standardnih umjetničkih izložbi. MIRAZ tokom ove godine putuje u gradove u kojima djeluju organizacije koje učestvuju u projektu, pa nakon Ljubljane i Trsta ovih dana stiže u Beograd.
BENJAMIN HASANIĆ, mladić iz Maglaja, pokretač je Jugoslavenske radio-televizije (JRT) koja je počela emitiranje programa preko interneta, na web-adresi www.livestream.com/jugoslovenskatelevizija. Internetska je stranica još u fazi testiranja, a suradnici u programu su pedesetoro mladih volontera iz država nastalih disolucijom Jugoslavije. Prema riječima Hasanića, JRT-u nije cilj buđenje jugonostalgije, nego spajanje regionalnih centara, Sarajeva, Ljubljane, Prištine, Beograda, Zagreba, Podgorice, Skopja i Novog Sada u jedan servis, koji bi bio u stanju građanima prenijeti objektivnu i provjerenu informaciju. “Mi ne pripadamo niti jednoj političkoj stranci, već nam je stalo do borbe protiv nacionalizama, fobija i mitova”, rekao je jedan od volontera.