Kult ličnosti

BRANKO SCHMIDT i njegov film “Ljudožder vegetarijanac” predstavljat će hrvatsku kinematografiju u natjecanju za nagradu Oscar u kategoriji najboljeg stranog filma, odlučila je komisija Hrvatskog društva filmskih djelatnika. “Ljudožder vegetarijanac” suvremena je i mračna priča o uspješnom, ali nemoralnom i korumpiranom ginekologu koji svoje ambicije ostvaruje uz pomoć zagrebačkog podzemlja. U nekoliko sljedećih mjeseci film će imati i uzbudljiv festivalski život: u rujnu odlazi na festivale u London, Helsinki i Hamburg te na međunarodni filmski festival FESTROIA u portugalskom Setubalu. U listopadu će se prikazati u Haagu, a u studenom i prosincu na festivalima u Cottbusu i Kairu. Ovogodišnja, 85. dodjela Oscara održat će se u Hollywoodu 24. veljače 2013.

MLADEN STILINOVIĆ, jedan od najpriznatijih hrvatskih konceptualnih umjetnika, ovih dana izlaže svoje radove u Parizu, u galeriji AB Agency. O položaju umjetnika u različitim političkim sustavima Stilinović kaže: “Budući da sam anarhist, meni je svejedno radi li se o socijalizmu ili kapitalizmu. U jednom i drugom nalazio sam dosta poticaja i materijala. Mi smo u socijalizmu imali svoj prostor slobode, ali su nam uvijek govorili da je to geto. I to je istina. Tako je i danas s tim prostorom slobode. I danas je to geto koji smo mi sebi izborili. U usporedbi s medijima, prostor umjetnosti je totalni geto.”

ŽELJKO KIPKE, likovni umjetnik, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu ima izložbu pod nazivom “Policijsko dvorište”. Kipkeov novi projekt sastoji se od četiri cjeline sa 40-ak izložaka: u fokusu umjetnikova interesa su nadzorne kamere i društvo koje obilježava nadzor, pa izložba želi osvijestiti da smo i u takozvanom javnom prostoru pod stalnom prismotrom. Izložba također tretira manipuliranje medijima, ideološku konstrukciju stvarnosti i svijet javnih događaja u kojima se prelamaju politika, kriminal i tzv. visoka kultura. Uz slike na platnu, objekte, fotoserije i instalacije, Kipkeova izložba obuhvaća i dva njegova filma, “Nadzornu kameru” i “Bulevar devet života”.

IVAN ČOLOVIĆ, antropolog i etnolog iz Beograda, autor je zapažene knjige “Za njima smo išli pevajući – junaci devedesetih” u kojoj kritički analizira fenomene nacionalnih mitova, fobija i strasti. O pojmu patriotizma Čolović kaže: “Ne treba spašavati čast patriotizma čiju su reputaciju kompromitirale hulje koje su od njega napravile svoje posljednje utočište. Teško se od patriotizma može napraviti nešto bolje jer se on hrani ljudskim mesom i nijedan drugi jelovnik mu ne prija. Ako hoćemo afirmirati vrijednosti pravde, solidarnosti, bratstva, tolerancije, odgovornosti i uopće građanske vrline, ne treba nam patriotizam. Zato sam ja vrlo zadovoljan što se te vrline uče u osnovnim školama u Srbiji i Hrvatskoj, pod imenom građansko vaspitanje, odnosno građanski odgoj.”

GORICA POPOVIĆ, glumica Ateljea 212 i članica štrajkačkog odbora za smjenu upravnika tog kazališta Kokana Mladenovića, pozvala je ovih dana glumce na štrajk upozorenja, jer “zahtjevi 25 glumaca Skupštini grada Beograda od 4. lipnja da smijeni upravnika nisu urodili plodom”. Ponovila je da će, ako ni do kraja ovog mjeseca ne bude ispunjen zahtjev glumaca, oni od 1. listopada obustaviti rad, odnosno neće igrati predstave. “Mi ne govorimo sa Kokanom Mladenovićem, a pozorište podrazumeva slogu, kreativan proces i ljubav. Toga u Ateljeu 212 pod ovim upravnikom nema”, rekla je Gorica Popović. Na konferenciji za novinare štrajkačkog odbora odbačena je tvrdnja da su glumci pokrenuli akciju protiv upravnika zbog predstave “Zoran Đinđić”, a grupno obraćanje javnosti završeno je bez prava novinara da postavljaju pitanja.

KAZIMIR MALJEVIČ odnosno njegovi radovi, kao i radovi dvojice njegovih učenika, Nikolaja Sujetina i Ilije Čašnika, predstavljeni su ovih dana u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi, na izložbi pod nazivom “Bit će nas troje”. Naziv je preuzet iz pisma Maljeviča Sujetinu, koji je s Čašnikom pohađao slikarsku školu u Vitebsku na kojoj je osnivač suprematizma predavao 1919. Razočaran drugim učenicima koji nisu mogli slijediti njegove ideje, Maljevič je posebne nade polagao u Sujetina i Čašnika. Kada je 1920. osnovao grupu Unovis, njezini aktivni članovi postali su Sujetin i Čašnik. Izložba u Moskvi sadrži oko sto radova, grafika i slika, od kojih su neke prvi put predstavljene u Rusiji.

KEN LOACH autor je nagrađivane i hvaljene komedije “Danak anđelima” koja je bila nominirana za Zlatnu palmu i dobitnik je nagrade žirija u Cannesu. Baveći se sudbinom besperspektivnih mladih Škota, koji izlaz s dna društvene ljestvice pronalaze u poslu s viskijem, ovaj film nije samo komedija, već i komentar današnjeg socijalnog stanja, ne samo u Britaniji, već u dobrom dijelu Evrope i svijeta. O motivima za svoj društveno angažirani film Loach kaže: “Prošle je godine broj nezaposlenih mladih ljudi u Britaniji prešao milijun, prvi put u povijesti. Htjeli smo ispričati priču o toj generaciji mladih, pred čijom je većinom prazna budućnost. Bavimo se učincima koje takve stvari imaju na ljude i na to kako oni vide sami sebe…”