Pokrajine

Obilazak nedavno opožarenog područja Korduna

Vatra gutala kuće

U nizu požara koji su poharali ionako siromašan kordunski kraj izgorjelo je više desetaka kuća i gospodarskih objekata, vatra je progutala mehanizaciju, voćnjake, drva pripremljena za zimu… Da nije pala kiša, pitanje je kako bi sve to završilo

Kordun, ionako siromašan kraj, prije nepuna dva tjedna zadesila je još jedna velika nesreća – cijeli niz požara. Gorjelo je više dana i da nije pala kiša, pitanje je kako bi sve to završilo.

Stotinjak vatrogasaca iz Karlovca, Ogulina, Zagreba te dobrovoljci iz Barilovića, Siče i Krnjaka vodili su, uz pomoć helikoptera, nadčovječne borbe s vatrenom stihijom. Izgorjelo je više desetaka kuća i gospodarskih objekata, mehanizacije, voćnjaka, drva pripremljenih za zimu… Vatra je progutala i nekoliko hiljada hektara niskog raslinja, trave i bjelogorice. Uglavnom, Kordun ovih dana sliči na mjesto pada atomske bombe. Uzroci požara za sada nisu poznati. Reporteri “Novosti” obišli su stradali kraj zajedno s Nadom Radović, tajnicom Vijeća srpske nacionalne manjine Karlovačke županije i Milosavom Kuljaninom, članom VSNM-a.

Iz Barilovića odlazimo u obližnje Kosijersko Selo. Na jednom od zgarišta, a prizor je doista kataklizmičan, srećemo Ljiljanu i Božidara Matijevića iz Rijeke. Sadašnje zgarište zapravo je Ljiljanina rodna kuća, koja je nosila broj Kosijersko Selo 16. Njena majka Anka Kosijer (69) ostala je bez ičega, teško je opečena u požaru i trenutno je u karlovačkoj bolnici.

– Počelo je u subotu, rano poslijepodne, a vatra je došla iz sela Mlakovca i širila se velikom brzinom. Majci će uskoro rođendan, a ovakvom se “poklonu” ni u najgoroj varijanti nije nadala. Ostala je bez svega: kuće, namještaja, ušteđenog novca, dokumenata… Izgorjeli su voćnjak, junica, krava, dva praseta, kokoši, dva psa, dva sjenika, traktor, oko 25 metara drva za zimu… Majka je teško opečena po licu, vratu i rukama, ali je, na svu sreću, živa – rezignirano priča Ljiljana.

Njen suprug Božidar kaže da ne zna otkuda da počne krčiti ostatke nekadašnjeg imanja punice Anke Kosijer. Osjeća se smrad izgorjelih životinja, a kada vjetar zapuše, vidi se da još ima mjesta iz kojih se dimi.

Odlazimo u selo Kestenak. U zaseoku Grubješići srećemo Pavla Paju Grubješića, poštara u mirovini. Kaže da vatra do njega nije došla, ali da nije bilo kiše, pitanje je što bi bilo.

– U Grubješićima, odnosno u Kestenku sada živi nas četvero, Božica i Rade Oraščanin te moja supruga Jelena i ja. Struju imamo, za vodu se snalazimo sakupljajući kišnicu. Najveći problem nam je put do glavne ceste jer kada počnu kiše, voda nizbrdo ispere cestu i gore je teško doći. Prije rata smo bili u odličnim odnosima sa Hrvatima, sklopljeno je dosta mješovitih brakova, a i sada smo u dobrim odnosima – priča Pajo Grubješić.

U Donjoj Perjasici i kanjonu Korane slična slika: sva bjelogorična šuma je izgorjela, baš kao i većina sada nenastanjenih objekata. I tu kao da je pala atomska bomba…

Milan Cimeša

Policija otkrila vinovnika okrutnog zločina u Krstinji

Španovićev ubojica u bijegu

Za ubojstvo 75-godišnjeg Momčila Španovića iz Krstinje osumnjičen je državljanin BiH, star 34 godine, koji u ovom trenutku nije dostupan državnim tijelima Republike Hrvatske

Nakon opsežnog petomjesečnog kriminalističkog istraživanja, koje su službenici Policijske uprave karlovačke proveli u suradnji sa Županijskim državnim odvjetništvom u Karlovcu i službom Interpola, utvrđena je sumnja da je državljanin BiH, star 34 godine, 15. aprila ove godine u dvorištu obiteljske kuće u mjestu Krstinji, općina Vojnić, gušenjem usmrtio 75-godišnjaka iz Krstinje Momčila Španovića. S obzirom na to da državljanin BiH u ovom trenutku nije dostupan državnim tijelima Republike Hrvatske, za njim se traga i protiv njega će zbog kaznenog djela ubojstva Županijskom državnom odvjetništvu u Karlovcu redovnim putem biti proslijeđen poseban izvještaj.

Momčilo Španović je ubijen na pravoslavni Uskrs, a njegovo tijelo pronađeno je u dvorištu obiteljske kuće. Živio je sam. U vezi sa ubojstvom svašta se spekuliral od toga da je ubojica došao iz obližnje BiH odnosno Velike Kladuše, jer je u blizini Krstinje granični prijelaz Maljevac, preko toga da je pozadina ubojstva nacionalna i vjerska netrpeljivost, do toga da se radilo o ubojstvu iz koristoljublja.

Španović je bio žrtva krađe i prije nekoliko godina, kada mu je ukradeno više stotina kuna. Tek kada ubojica bude uhvaćen i saslušan znat će se puna istina o ovom gnusnom činu.

M. Cimeša

Općina nedaleko Rijeke omogućila kvalitetan rad tamošnjem VSNM-u

Viškovo kao primjer u regiji

Konzul Republike Srbije Zoran Popović rekao je da Općina Viškovo prednjači u ispunjavanju zakonskih obveza ove vrste u regiji

Vijeće srpske nacionalne manjine Općine Viškovo od 13. jula djeluje u novim prostorijama na trećem katu zgrade VTC-u u Viškovu. Ured Vijeća bit će na raspolaganju pripadnicima srpske nacionalne manjine s područja Viškova svakoga dana, od ponedjeljka do petka, u terminu od osam do 12 sati. Najam prostora i svi troškovi ureda plaćeni su iz proračuna Općine Viškovo.

Član VSNM-a Goran Janković napominje da će buduće aktivnosti Vijeća biti usmjerene na rješavanje problema srpskih povratnika koji su dobili povrat stanarskih prava na području općine. Osnovni problemi povratnika su egzistencijalne prirode: nemaju zaposlenja, a bez hrvatskog državljanstva dobivanje posla znatno im je otežano, pa većina njih nema nikakva primanja. Odlukom Vijeća i stranci sa stalnim boravkom imaju prava na socijalnu skrb te im je na taj način barem malo olakšan problem.

– Prikupit ćemo informacije o problemima svakog pojedinca te ćemo pokušati naći

rješenje. Organizirat ćemo sastanak na koji ćemo pozvati sve relevantne institucije koje nam mogu pomoći. Naravno, na raspolaganju smo i ostalim pripadnicima srpske nacionalne manjine – kaže Janković.

Na svečanom otvorenju prostorija Vijeća bili su zamjenica načelnika Viškova Sanja Udović, konzul Republike Srbije u Rijeci Zoran Popović i predsjednik Općinskog vijeća Igor Rubeša. Sanja Udović je rekla kako je općina ispunila svoju zakonsku obvezu osiguravši prostore za funkcioniranje VSNM-a, kojem pomaže i financiranjem programa te pokrivanjem materijalnih troškova rada.

– Budući da općina ne raspolaže s dovoljno vlastitih prostora, podržali smo prijedlog Vijeća srpske nacionalne manjine da se useli u prostorije u sklopu VTC-a. Nakon što je Vijeće dobilo status pravne osobe, stvoreni su uvjeti za isplatu naknada za rad članovima Vijeća te pokrivanje troškova njihova rada i programa. Novac je osiguran u proračunu i bit će retrogradno isplaćen – kaže Sanja Udović. Općina je osigurala i informatičku opremu za nove prostorije.

Konzul Republike Srbije Zoran Popović rekao je kako je ovo pozitivan primjer jedinice lokalne samouprave koja pruža podršku radu VSNM-a i da Općina Viškovo prednjači u ispunjavanju zakonskih obveza ove vrste u regiji.

R. I.

Vjerski praznik i dan za okupljanje

Velika Gospojina na Kordunu

Praznik Velike Gospojine i ove je godine svečano obilježen u brojnim mjestima Gornjokarlovačke eparhije. Služene su brojne liturgije, a u crkvama i na narodnim zborovima okupio se velik broj ljudi. Glavna proslava za područje grada Karlovca održana je ponovno u Utinji. Liturgiju je služio drugi karlovački paroh Saša Umićević. Tradicionalno, posebno svečano bilo je u Gomirju.

“Novosti” su posjetile Srednji Poloj, koji je šest kilometara udaljen od Perjasice. To je zadnje selo koje pripada Općini Barilović, a nalazi se na makadamskoj cesti koja od Perjasice vodi do Veljuna i onda izlazi na plitvičku cestu D-1. Cesta vijuga bespućima Korduna i u jako je lošem stanju. Prema riječima Rade Tarbuka, člana barilovićkog VSNM-a, u Srednjem Poloju danas živi osmero ljudi. Ostali mještani, koji su nekada ovdje živjeli, dolaze ovamo uglavnom jednom godišnje, baš na Veliku Gospojinu, svoju mjesnu slavu. Srednji Poloj inače pripada parohiji Kolarić, gdje je paroh Željko Vidaković.

Za dobro raspoloženje, jelo, piće i muziku i ove se godine pobrinuo Marinko Bišćan, koji u Perjasici ima trgovinu.

Posjet rodnom kraju

Udruženje izbjeglih Kordunaša “Zavičaj” iz Beograda posjetilo je nedavno svoj rodni kraj. Njih tridesetak obišlo je općine Vrginmost, Vojnić i Krnjak. Položili su cvijeće i zapalili svijeće na mjestima gdje su stradali Srbi početkom Drugog svjetskog rata, kao što su Ivanović jarak, Veljun i Sadilovac. Posjetili su i manastir u Donjem Budačkom. Upoznali su se sa sadašnjim stanjem na području tih općina, sa obnovom i sa mogućnostima održivog povratka. U Krnjaku ih je sa situacijom u toj općini i planovima upoznao načelnik Rade Kosanović.

M. Cimeša

VSNM Splitsko-dalmatinske županije pomaže stanovnicima u borbi protiv suše

Voda za prazne bunare

Krajem avgusta, nakon što u Otišiću, selu podno Svilaje u općini Vrlika, već mjesecima nije pala ni kap kiše, Vijeće srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije organiziralo je dostavu pitke vode za deset povratničkih domaćinstava.

Uglavnom staračko stanovništvo obradovalo se punim cisternama vode iz kojih su napunili bunare ispražnjene uslijed dugotrajne suše. Međutim, problem sa napajanjem stoke i dalje je osta bez obzira na visok prosjek godina malobrojnih stanovnika, skoro svako domaćinstvo ima poneku ovcu, kozu ili kravu. Iako se Otišić svojim sjevernim dijelom proteže oko desetak kilometara uz Peručko jezero, korištenje vode iz ovog akumulacijskog jezera gotovo je nemoguće, jer je ono od naseljenih kuća udaljeno i po tri kilometra, a prilaz je obrastao kršem.

Dostavom pitke vode Vijeće srpske nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske županije pokazalo je još jedan vid aktivnosti kada manjinska vijeća mogu biti korisna i od pomoći svojim sunarodnjacima u teškoj svakodnevnici. I ovog puta bila je potrebna podrška i pomoć lokalne samouprave: razumijevanje za Otišićane pokazali su Grad Sinj i zamjenik gradonačelnika Zoran Vujanović, pa je sinjsko komunalno poduzeće dostavilo pitku vodu.

P. Arbutina

Policijska službenica nedolično se ponijela prema svešteniku

Političko predavanje na graničnom prijelazu

Pravoslavni sveštenik u Dvoru, protojerej Radoslav Anđelić, doživio je nedavno veliku neprijatnost od strane hrvatske policijske službenice na graničnom prijelazu Matijevići. Incident se dogodio prilikom prelaska granice, kada je svešteniku kontroliran pasoš. Policijska službenica je prišla s druge strane njegovog automobila i povišenim tonom počela govoriti kako Srpska pravoslavna crkva u Hrvatskoj ne smije isticati srpsku zastavu ispred crkava. Anđelić je podsjetio policajku da SPC ima zakonsko pravo isticati svoju zastavu, naročito za vrijeme velikih praznika. Službenica mu je odgovorila: “Ja sam vam to rekla i za ubuduće je tako i točka.”

Nakon odslušane lekcije sveštenik je uzeo dokumente i nastavio put. Incident je prijavio policiji i Gornjokarlovačkoj eparhiji. Iz policije su mu se ispričali rekavši da će policijska službenica biti kažnjena. Ovaj su incident osudili u eparhiji i VSNM-u Karlovačke županije, podsjetivši na nedavno djelovanje slunjske policije kada su legitimirani i strogo kontrolirani svi sudionici komemoracije u Sadilovcu.

M. C.

Dvanaesti Susreti enigmata Srbije u Kikindi

Najveći enigmatski skup naših prostora

Od raspada bivše države, to je bio ne samo najveći enigmatski skup na eksjugoslovenskim prostorima, nego i dosad najbolje organizovano enigmatsko okupljanje, s bogatim sadržajima, aktivnostima, takmičenjima i nagradama

Krajem avgusta ove godine u Kikindi su održani trodnevni 12. Susreti enigmata Srbije (SES), na kojima je učestvovalo preko 150 enigmatičara, logičara, sudokista, kvizaša, bridžista, rješavača i gostiju iz pet država: Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije i Rumunije.

Od raspada bivše države, to je bio ne samo najveći enigmatski skup na eksjugoslovenskim prostorima, nego i dosad najbolje organizovano enigmatsko okupljanje, s bogatim sadržajima, aktivnostima, takmičenjima i nagradama. Skup je, uloživši u to izniman trud i energiju, organizovao Slavko Bovan, jedan od najboljih i najsvestranijih enigmata na srpskohrvatskom jeziku (ili jezicima).

Uz poznate enigmate iz Srbije, BiH i Makedonije, na 12. SES-u bili su i enigmatski urednici, sastavljači zagonetaka i logičari iz Hrvatske: Josip Dubrović (Osijek), Pero Galogaža (Rijeka), Željko Jozić (Osijek), Valter Kvalić (Vozilići u Istri), Boris Nazanski (Zagreb), Luka Pavičić (Split) i Goran Vodopija (Zagreb). Uz njih, kao specijalni gost, na SES-u je bio i svjetski poznati autor crtanih filmova, karikaturist, ilustrator i grafički dizajner Borivoj Dovniković Bordo (rođen 1930. godine), koji se u svom bogatom stvaralačkom životu bavio i još uvijek se bavi i enigmatikom. Drugi specijalni gost bio je Jovan Ćirilov, beogradski teatrolog, književnik i značajni poslenik srpskog pozorišta i srpske kulture uopšte, rođen 1931. godine upravo u Kikindi.

Mamutska skandinavka

U tri dana na 12. SES-u održana su takmičenja u rješavanju klasičnih i logičkih zagonetaka, rebusa, sms-rebusa i sudokua, takmičenja u sastavljanju anagrama, naslovnih anagrama i drugih zagonetaka te u kvizovima, superkvizovci, bridžu i šahu. Organizator je osigurao mnoštvo nagrada od raznih sponzora (samo knjiga preko 250!), tako da su svi učesnici dobili pehar, medalju, priznanje, neku nagradu ili barem poklon dobrodošlice. Za najuspješnijeg učesnika proglašen je Branislav Nikić iz Požarevca, koji je dobio nagradno putovanje u Prag.

U okviru 12. SES-a bila je otvorena izložba umjetničkih fotografija Jovana Jarića pod nazivom “Rebusi iz života”, karakteristična po tome što je uz naslov svake fotografije bio istaknut i anagram toga naslova. Potom je održana enigmatska tribina na kojoj je Jovan Ćirilov govorio o enigmatici u listu “Spomenak”, koji je izlazio u Pančevu od 1893. do 1912, a kikindski enigmatičar Zlatan Pupezin, autor prve osmosmjerke u Srbiji, o istoriji kikindske enigmatike.

Enigmatski savez Srbije (ESS) i ovaj je put dodijelio priznanja enigmatičarima s velikim enigmatskim stažom, a među njima i kikindskom enigmatskom doajenu Iliji Stančulu.

Za javnost i medije najatraktivniji dio programa bila je javna promocija mamutske skandinavke na glavnom kikindskom Trgu, jedne od najdužih ukrštenica na svijetu, duge čak 160 metara, koju su sastavila 122 autora iz desetak zemalja i na petnaestak jezika. Ta se ukrštenica sastoji od 382 dijela, inspirisana je popularnom mamuticom Kikom, fosilom otkrivenim 1996. godine u okolini Kikinde, a objavljena je i u knjizi “Mamutska skandinavka”, štampanoj u 300 primjeraka, koju će besplatno dobiti svaki od autora.

Među autorima mamutske skandinavke su mnogi poznati enigmati s prostora bivše Jugoslavije, pa i Borivoj Dovniković, ali i neki amateri kojima su to prvi (ali dobri) sastavi.

Kikinda protiv svijeta

Za gledaoce je bio atraktivan i kviz-susret Kikinda protiv ostatka svijeta. Za Kikindu se takmičila pobjednička ekipa TV-kviza “Srbija open” (Branislav Čolak, Vanja Tomašev, Branko Ljuboja, Slavko Bovan), a za ostatak svijeta tri srpska kvizomana: Slaviša Golović iz Novog Sada, Radomir Jocić i Milica Jokanović iz Beograda te Boris Nazanski iz Zagreba, šampion nekad popularne zagrebačke “Kviskoteke”.

Pobijedila je ekipa Kikinde. Dvanaesti SES u Kikindi bio je tako bogat događanjima i dobrom atmosferom da se sve ne može opisati ni u podužem članku. Sigurno je da će svim učesnicima ostati u prijatnom sjećanju, a oni enigmatičari koji iz opravdanih razloga nisu mogli doći vjerovatno će žaliti što su propustili jedno lijepo druženje.

Retrospektiva Bordinih crtanih filmova

Usprkos dugom i napornom putu te velikim vrućinama, na 12. SES iz Zagreba se s velikim elanom uputio i čuveni Borivoj Dovniković, ali ne samo kao enigmatičar (sastavljač rebusa i ukrštenica) i jedan od autora “mamutske skandinavke”, nego i kao autor crtanih filmova, strip-crtač i karikaturist. Naime, za vrijeme Susreta enigmata, u kikindskom Kulturnom centru prikazana je retrospektiva njegovih najpoznatijih crtanih filmova, a u Narodnom muzeju Kikinda otvorena je izložba njegovih karikatura, stripova i crteža, koja traje do 5. septembra. Dovniković je vrlo zadovoljan što je bio u Kikindi, prvi put u životu, što je upoznao mnoge enigmatičare iz bivše Jugoslavije, a posebno što je upoznao Jovana Ćirilova i s njim se družio tri dana te što je Ćirilov govorio na otvaranju njegove izložbe.

Jovan Nedić

Novi eksponat u daljskom muzeju slavnog astronoma

Nastaje Milankovićeva “svemirska soba”

Integrisani elektromehanički model precesije Zemlje, koji objašnjava suštinu Milankovićeve priče o matematičkoj teoriji klime, deo je buduće “svemirske sobe”

Kulturno-naučni centar “Milutin Milanković” u Dalju od letos je bogatiji za još jedan eksponat koji govori o naučnim dostignućima slavnog matematičara, fizičara, astronoma i klimatologa koga je NASA uvrstila među desetero najvećih naučnika svih vremena. Reč je o integrisanom elektromehaničkom modelu precesije Zemlje koji će biti deo buduće “svemirske sobe”. Prema rečima direktora ove ustanove Đorđa Nešića, biće to svojevrsni simulator svemira koji će objasniti suštinu Milankovićeve priče o matematičkoj teoriji klime.

– Novi eksponat urađen je kao unikatni model, gde jedan elektromotor pomoću dve redukcije vrši četiri nezavisne radnje, a laserski zrak koji prolazi kroz središte Zemlje ispisuje na severnom i južnom nebu tri stepena precesije koji se menjaju u periodu od 20.000 godina i zbog kojih u skladu sa još dva Milankovićeva ciklusa dolazi do klimatskih promena na Zemlji i ledenih doba – objašnjava Nešić.

Autor modela je profesor Aleksandar Petrović iz Beograda, a izradila ga je, tokom devet meseci, grupa elektroinženjera i mašinskih inženjera na čelu sa Radomirom Putnikom koja radi eksponate za Muzej Nikole Tesle u Beogradu.

Zamisao je da “svemirska soba” bude podeljena na tri nivoa: na plafonu zvezdano nebo koje će biti dočarano pomoću dioda, srednji deo koji će osim pristiglog eksponata sadržavati još neke poput modela globalnog zatopljenja, dok bi pod te prostorije predstavljao samu Zemljinu kuglu sa prikazanim promenama godišnjih doba.

Direktor Kulturno-naučnog centra dodaje da će za kompletno uređenje svemirske sobe trebati oko700.000 kuna i još dve-tri godine vremena budući da je do sredstava teško doći. Novac se očekuje iz resornog ministarstva, a zanimljivo je da je kupovinu prvog eksponata sa 30.000 kuna pomoglo i Ministarstvo turizma kao novi turistički proizvod.

Dragana Bošnjak

Nastava na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu na istoku Hrvatske

Devedeset odsto đaka u A modelu

Kvalitetu nastave doprinose udžbenici prevedeni na srpski jezik te olakšana nabavka i distribucija. Roditelji su ranije naručili udžbenike i radne sveske za narednu školsku godinu, koji su osnovce dočekali na klupama

Nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u 18 osnovnih i šest srednjih škola na području Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije i ove školske godine pohađa oko 3.000 učenika. Najviše ih je odabralo model A koji podrazumeva kompletno izvođenje nastave na srpskom jeziku i ćirilici uz obavezno učenje hrvatskog jezika u jednakom broju časova kao i srpskog.

– Prema podacima iz predupisa i iz kontakta s direktorima škola, imamo informaciju da se taj broj kreće u granicama ranijih godina. Preko 90 odsto pripadnika srpske zajednice upisuje svoju decu u osnovne i srednje škole po modelu A i time smo veoma zadovoljni – kaže Slobodan Živković, predsednik Odbora za obrazovanje, kulturu i sport Zajedničkog veća opština.

Mišljenja je da, za razliku od modela A, modeli B i C koji omogućavaju nastavu na srpskom jeziku samo iz nacionalne grupe predmeta odnosno negovanje maternjeg jezika, ne zadovoljavaju potrebe srpske zajednice na istoku Hrvatske jer dodatno opterećuju učenike u nastavi. Živković smatra da je za pripadnike srpske zajednice nastava po modelu A najkvalitetnija te je prokomentarisao izjavu Nikole Lazića, predsednika Opštinskog veća Trpinje kojeg je nedavno primio predsednik Ivo Josipović. Lazić je, podsećamo, izjavio da je razdvajanje vrtićke i školske dece po nacionalnoj osnovi bespotrebno i da Srbe ne vodi u bolji život, već ih zatvara u geto. Njegove reči su u srpskoj zajednici odjeknule kao poziv na ukidanje srpskih škola.

– Svako ima pravo na svoje mišljenje, međutim, zakonom je propisano da sve nacionalne manjine u Hrvatskoj imaju pravo da se obrazuju na svom jeziku i pismu. Odgovorno tvrdim da je nastava na srpskom jeziku kvalitetna, da pruža našim učenicima odlično obrazovanje koje se potvrđuje njihovim rezultatima na fakultetima, kako u Republici Srbiji tako i u Hrvatskoj, i smatram da je to oblik obrazovanja koji treba da i dalje ostane u našim školama – ističe Živković.

Kvalitetu nastave po modelu A svakako doprinose udžbenici prevedeni na srpski jezik te olakšana nabavka i distribucija. Roditelji su još početkom juna dobili anketne listiće Izdavačkog preduzeća “Prosvjeta” te naručili udžbenike i radne sveske za narednu školsku godinu, koji su osnovce dočekali na klupama već prvog školskog dana.

– U cilju podizanja kvaliteta nastave i osavremenjivanja udžbenika koji su u nastavi već nekoliko godina, krenuli smo u projekat izrade autorskih udžbenika za srpsku nacionalnu zajednicu. Od prošle godine imamo nove udžbenike za srpski jezik od 1. do 8. razreda, ove godine završavamo geografiju od 5. do 8. razreda i poznavanje prirode i društva. S tim se jako ponosimo budući da su autori udžbenika upravo nastavnici koji rade u nastavi na srpskom jeziku i pismu, što je još jedan pokazatelj kvaliteta nastave po modelu A – naglašava naš sagovornik.

Dragana Bošnjak

Stogodnjak (127)

7. 9. – 14. 9. 1912: “Ko ima više dece neka nekoliko od njih preporuči ‘Privredniku, a ko je siromah neka preko ‘Privrednika’ sve zbrine, jer ‘Privrednik’ prima sve na svoju brigu, što god je zdravo, valjano i za napredak podobno. I najveća imanja i najbogatije porodice brzo propadaju i osiromaše – kao što se to svaki dan i na sve strane vidi – ako se deca iz malena ne spremaju za ozbiljan rad, napredak i mudar život. To se pak najbolje stječe i zadobiva u tuđoj kući u svetu…”, poručuje ovo zagrebačko srpsko društvo.

* Zašto je zabranjen izvoz hrane iz Srbije u Hrvatsku i susjedne zemlje? Beogradski list “Samouprava”, poluslužbeno glasilo srpske vlade, donosi ovaj odgovor na to pitanje: “Već smo javili da je, prema rešenju Ministarskog saveta do prvog novembra ove godine zabranjen izvoz iz zemlje ovih proizvoda: šenice, brašna, kukuruza, ječma, ovasa, mekinja i sena. To je učinjeno jedino iz razloga da ne bi narod ostao bez potrebne količine tih useva za svoju ishranu i ishranu stoke, tako i potrebnog semena za docnije obdelavanje, pošto je ove godine setva strmnina i drugih useva, zbog elementarnih nepogoda (grada, oluje, kiše i dr.) znatno podbacila, a pored toga postoji i bojazan da će, zbog dugotrajnih kiša, moći nastupiti i slučaj da i kukuruz ne sazre. Prema tome, ne bi komplikovanost položaja u spoljnoj politici bio uzrok zabrani!”

* U petak, 7. rujna, Korenica i sva okolna brda osvanula su u bijelom! Gotovo usred ljeta pao je snijeg! Najviše ga je bilo na Plješevici, a novine pišu da je bilo hladno kao oko Božića.

* “Srbin, trgovački poslovođa, 24 godine star, vojničku službu obavio, ozbiljan, vrijedan, iskusan trgovac, dobar gospodar, dobro naobražen, čiste prošlosti, uzornog ponašanja, blage ćudi, radi pomanjkanja poznanstva traži sebi ovim putem ženidbe radi djevojku ne preko 24 godine sa primjernim mirazom, da bi se mogao samostalno etablirati u manjem mjestu – isti imade nešto gotovine što je sam zaštedio. Djevojka Srpkinja, koja reflektira na gornja svojstva, uglavnom mora biti čestita i dobra gospodarica, naobražena, čiste prošlosti, poštene porodice i blage ćudi. Ozbiljne ponude, fotografije uzajamno, slati na šifru ‘Sretna budućnost'”, stoji u ženidbenom oglasu broj 602.

Đorđe Ličina