Želimo red u terminologiji

Struna, terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja od veljače se može pretraživati na internetu (struna.ihjj.hr). Projekt koji koordinira Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje na jednom mjestu okuplja, usklađuje i normira nazive raznih struka, a o svemu smo razgovarali s koordinatoricom Strune Majom Bratanić.

Zašto je bitno imati strukovnu terminološku bazu?

Već nam dugo nedostaje organizirana i koordinirana terminološka djelatnost, koja bi nazivlja različitih struka sustavno okupila i uredila prema ujednačenim kriterijima. Mnogi su stručnjaci to radili unutar svojih disciplina, ali nije bilo inicijative da se to obavi dosljedno i ujednačeno, za što je potrebna suvremena baza podataka. Za svaki je jezik važno da nazivlje bude sređeno, ono je ključ znanstvene i stručne komunikacije, i unutarjezične i višejezične. Bitno je da se unutar svake struke i među strukama termini jednoznačno razumiju i upotrebljavaju. S obzirom na to da je hrvatsko strukovno nazivlje kroz razne faze razvoja jezika doživljavalo različitu sudbinu, važno je da se konačno nađe adekvatan odgovor. Danas je to posebno važno zbog nekontroliranoga prodora anglizama u hrvatski jezik i često nekritičnog preuzimanja engleskih naziva. Impuls da se pristupi sustavnom terminološkom radu dalo je i pristupanje Europskoj uniji, tijekom čega valja prevesti “pravnu stečevinu

EU-a”, tj. cjelokupno europsko zakonodavstvo, već sada više od 100.000 stranica.

Napredna i suvremena zbirka

Radi čega je tako važno normirati i uskladiti stručne nazive?

Usklađivanje je važno osobito onda kada dvije struke za isti pojam rabe dva različita naziva. Uvijek nastojimo dogovoriti kojem ćemo nazivu dati prednost, s obzirom na terminografske kriterije i dobru normativnu praksu, što podrazumijeva izbjegavanje nepotrebnih tuđica, ali i pretjerani purizam. Želimo uspostaviti red u terminologiji, a ne održavati kaos koji razgrađuje standardni jezik. Struna je jednojezično i višejezično usmjerena, pa nudi i istoznačnice na stranim jezicima, redovito na engleskom, a na drugima po potrebi. Svi nazivi popraćeni su ne samo definicijama nego i drugim terminološkim kategorijama, po čemu je Struna vrlo napredna i suvremena zbirka podataka.

Koja sve područja Struna obuhvaća?

Krenuli smo s nazivljem iz deset područja – brodostrojarstva, fizike, građevinarstva, kartografije i geoinformatike, kemije, korozije i zaštite materijala, polimerstve, stomatologije, strojnih elemenata i zrakoplovstva. Sada završavamo antropologiju, pomorstvo i prava EU-a. Nedavno je započeo rad na nazivlju hidraulike i pneumatike te velikoga područja medicine, anatomije i fiziologije, kao i fitomedicinskoga nazivlja. Kreće i rad na matematičkom i arheološkom nazivlju. U bazi Strune je oko 35.000 naziva, tj. oko 24.000 preporučenih naziva i njihovih sinonima.

Kako je počeo cijeli projekt i tko je sve u njega uključen?

Razgovor je počeo 2007. na poticaj Vijeća za normu i uz zalaganje tadašnje ravnateljice Instituta Dunje Brozović Rončević, nakon čega je Hrvatska zaklada za znanost odlučila financijski poduprijeti Strunu. Temelji Strune postavljeni su 2008. projektom koordinacije koji je vodila dr. Milica Mihaljević, kada je izrađen terminološki priručnik i izrađena prva verzija baze podataka, a godinu kasnije počeo je i rad na konkretnim nazivljima. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje otada je zadužen za provođenje ovog ambicioznog pothvata, u koji je uključen velik broj suradnika. Projekti za određene struke, koji prođu na natječaju Zaklade, imaju svoje stručnjake, a mi u Institutu nastavljamo terminološku, terminografsku i jezičnu obradu predloženog nazivlja: na tome radi deset terminologa iz Odjela za opće, poredbeno i računalno jezikoslovlje te jezični savjetnici iz Odjela za hrvatski standardni jezik i iz nekih drugih odjela.

Projekt dostupan svima

Koliko je potrebno raditi na terminima jedne struke da bi se mogli unijeti u bazu?

Posao je veoma zahtjevan, obrada zna potrajati i dulje od predviđene godine; ona zapravo nikada ne bi smjela završiti, jer se zabilježeno s vremenom može promijeniti, a neprestano pritječu i novi nazivi. Konkretan smo primjer za to imali pri obradi nazivlja za pravne pojmove Europske Unije, tijekom čega je stupio na snagu Lisabonski ugovor, koji je promijenio značenja nekih postojećih naziva i uveo nove pojmove. Projekt Strune ima smisla jedino ako se trajno nastavi, i to ne samo pridruživanjem nazivlja novih struka nego i praćenjem nazivlja onih već uključenih.

Koliko je Struna pristupačna korisnicima?

Struna je otvorena svima i vrlo je lako pretraživa. Nastojimo u njoj ujednačiti i jezik definicija, kako nikome ne bi bila teška za korištenje. I u grafičkom je smislu internetska tražilica Strune pregledna, a i otvorena je za pitanja, primjedbe i prijedloge korisnika. Struna još nije dovoljno poznata svima kojima bi mogla biti korisna – među njima su i prevoditelji! – pa je valja upornije promicati u javnosti. Uz obradu novog nazivlja i razradu terminoloških kategorija, kontinuirano razvijamo i tehničke značajke same baze.

Što korisnici Strune najčešće pretražuju?

Dosad najčešće tražen naziv je “implantološka protetika”, ni sama ne znam zašto. Generalno, najčešće se pretražuju područja fizike i građevine, dakle prirodne i tehničke struke, koje su nam zasad i najzastupljenije. Još nemamo puno humanističkih disciplina, no želja nam je da se uskoro pokrene i projekt jezikoslovnog nazivlja, važan upravo za našu struku. Isto tako, potrebno je pokrenuti rad na računalnom nazivlju, jer je riječ je o području u kojem svakodnevno nastaje najviše novih naziva. To vodi do problema olakog i nekritičnog preuzimanje stranih, najčešće engleskih naziva, što, kako sam već spomenula, ugrožava standardni jezik i može se neutralizirati samo upornim pronalaženjem odgovarajućih domaćih zamjena. Ako se nešto dugo rabi, postaje uvriježeno, a u tom je slučaju teže uspješno terminološki intervenirati. No, u računalnom je području vrlo brzo zaživjelo mnogo novih predloženih naziva, što potvrđuje da su korisnici skloni prihvatiti termine na hrvatskom jeziku, koje će lakše i nedvosmislenije razumjeti, pa je vrlo bitno da im ih pravodobno i ponudimo.