Balkan prolaz

RASIZAM

Ispoljavanje rasizma, šovinizma i svakojakih drugih oblika divljaštva na sportskim terenima zajednička je karakteristika za sve balkanoidne državice, što potvrđuje premlaćivanje petorice navijača u Skoplju neposredno prije početka utakmice Makedonija – Hrvatska, kao i incident koji se dogodio nakon uzvrata u kvalifikacijama za Europsko nogometno prvenstvo za igrače do 21 godine između Srbije i Engleske u Kruševcu. Utakmica za mlade nogometaše je, ipak, specifična i po tome što su u incidentu sudjelovali domaći sportisti – od igrača, pa do trenera. Naime, prema medijskim izvještajima, gosti iz Engleske ispraćeni su pesnicama i rasističkim uvredama upućenim tamnoputim engleskim nogometašima. Spomenuti izvještaji navode kako je do incidenta došlo nakon utakmice u kojoj su Englezi pogotkom u sudačkoj nadoknadi potvrdili prolaz na EP, nakon čega su na njih nasrnuli igrači Srbije, razočarani ispadanjem. Sukob se nastavio i u tunelu, gdje su domaćini fizički napali i vodstvo reprezentacije i dužnosnike Engleskog nogometnog saveza. Svemu se priključila i navijačka horda sa tribina, koja je engleske nogometaše vrijeđala na rasnoj osnovi. Da stvar bude gora, domaćini su za belaj optužili – goste! Zato se izbornik mlade srbijanske reprezentacije Aleksandar Janković odbio ispričati, koristeći se dobro oprobanim frazama iz devedesetih: “Zašto da se ispričam? Za tučnjavu su potrebne dvije strane.”

KRUGOVI

Film o Srđanu Aleksiću, vojniku Vojske Republike Srpske i ratnom heroju iz Trebinja, koji je 21. januara 1993. nasmrt pretučen jer je branio svoga sugrađanina Alena Glavovića od grupe srpskih rezervista, bit će prikazan u januaru 2013, izjavio je beogradski reditelj i autor filma Srđan Golubović. Film “Krugovi”, kojim se obilježava dvadeseta obljetnica Aleksićeve pogibije, finasirali su filmski fondovi iz Njemačke, Francuske, Slovenije, Hrvatske i Srbije, Evropski fond za razvoj filma Euroimage, kao i Atelje pri Kanskom festivalu, objasnio je autor. Film se bavi posljedicama herojskog čina i prati živote ljudi koji su učestvovali u tom događaju koji im je promijenio živote, a radnja se odvija u Trebinju, Beogradu i Njemačkoj, 12 godina poslije Aleksićevog ubistva. U filmu igraju Vuk Kostić, Leon Lučev, Aleksandar Berček, Nebojša Glogovac, Nikola Rakočević, Hristina Popović i drugi, a scenarij potpisuju Srđan Koljević i Melina Pota Koljević.

SKROMNO

Ja sam lekar, psihijatar, psihoterapeut, grupni analitičar i književnik. Umjesto što sam optužen zbog zbivanja u našem građanskom ratu, trebalo je da budem nagrađen – tim je skromnim riječima započeo svoju odbranu pred Tribunalom u Haagu Radovan Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske, optužen za genocid i zločine protiv čovječnosti, počinjene nad Bošnjacima i Hrvatima širom BiH. “Učinio sam sve što je bilo u mojoj moći da izbjegnem rat i umanjim ljudsku patnju”, još je kazao Karadžić, dodavši kako je on “blag i tolerantan čovjek koji ima razumijevanja za druge”. Optuženik je za odbranu na raspolaganje dobio 300 sati tokom kojih će, kao što je to uradio prezentirajući prvog svjedoka, ruskog pukovnika i bivšeg pripadnika UNPROFOR-a Andreja Demurenka, negirati sve zločine vojske čiji je bio vrhovni komandant. Treba biti cinik posebne vrste, ali i potpuno razveden od svih moralnih skrupula, pa izjaviti kako “apsolutno nije istina da su Srbi granatirali Sarajevo bez razloga 44 mjeseca”, opravdavajući granatiranje “grada sa preko 2.000 legitimnih vojnih ciljeva”. No, od svega toga, Karadžić priznaje samo vlastitu glupost. “Treba mi suditi za političku glupost, jer sam imao previše povjerenja u ljude u koje nisam trebao imati”, objasnio je. Radovan Karadžić je optužen za genocid nad više od 7.000 Bošnjaka u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, u periodu od 1992. do 1995.

KANDIDATI

Službena predizborna kampanja u Sloveniji spremna je za početak, a kandidature za predsjedničku fotelju su već ranije istakli aktualni predsjednik Danilo Türk i bivši ministar obrazovanja, a današnji zastupnik u Evropskom parlamentu Milan Zver. Bivši slovenski premijer Borut Pahor također je ozvaničio svoju kandidaturu za mjesto predsjednika države na izborima zakazanim za 11. novembar. Članovi njegovog izbornog štaba krajem prošle sedmice dostavili su 4.500 potpisa građana potrebnih za kandidaturu, a podršku mu je pružila i stranka Socijalnih demokrata (SD) koju je donedavno vodio 15 godina. Kako navode slovenski mediji, male su šanse da se u utrku za mjesto predsjednika još neko ozbiljnije uključi u ovo malo vremena koliko je ostalo do isteka roka za ponošenje kandidatura. Sva trojica kandidata najavili su skromne i štedljive kampanje, sa manje skupova, plakata i plaćenih oglasa, fokusirajući se uglavnom na zakonom zagarantirane nastupe u medijima. Analitičari predviđaju da će se glavna borba za petogodišnji predsjednički mandat voditi upravo između Türka i Pahora, mada pojedini ne isključuju ni Zvera, za kojega pišu da je dušom i tijelom odan vladi Janeza Janše, te koji bi u borbi između “mlade” i “stare” ljevice mogao tražiti ključ vlastitog uspjeha. Iako je Pahor izjavio da ne bi bilo dobro da se predizborna kampanja pretvori u pitanje “za i protiv vlade”, sva je prilika da će se na tom terenu voditi najžešće bitke.

BANDA

Sigurnosne službe Srbije, Uprava kriminalističke policije i policija Španjolske su, kako navode srbijanske agencije, prošle sedmice u zajedničkoj akciji u nekoliko gradova u Španjolskoj uhapsili najmanje 15 osoba koje se dovode u vezu s kriminalnom skupinom Luke Bojovića, jednog od vođa tzv. zemunskog klana. Kako je potvrdio Milorad Veljović, direktor srbijanske policije, među uhapšenicima su državljani Srbije, Hrvatske, BiH i Crne Gore. Prema medijskim izvješćima, pretraženo je 20 stanova i privatnih tvrtki u Las Palmasu, Alicanteu i još nekoliko španjolskih gradova. Uhićeni su, među ostalim, Bojovićev brat Nikola i supruga Barbara. Svi oni se sumnjiče da su dio kriminalne bande odgovorne za likvidacije, pranje novca i krijumčarenje kokaina iz Južne Amerike prema Španjolskoj i zemljama Europske unije, navode beogradski mediji, koji podsjećaju kako je Bojović prepoznat kao vođa “zemunaca” još 2003; nakon što je klan sudjelovao u atentatu na srbijanskog premijera Zorana Đinđića te policijske akcije “Sablja”, u kojoj su likvidirani prethodni šefovi klana Dušan Spasojević Šiptar i Mile Luković Kum. Samog Bojovića je španjolska policija uhapsila u februaru u Valenciji, zajedno sa Vladimirom Milisavljevićem, Sinišom Petrićem i Vladimirom Mijanovićem, a procedura za njegovo izručenje je u tijeku. On je iz Srbije pobjegao 2010. nakon što su uhićeni Sretko Kalinić i Miloš Simović, čemu je prethodio njihov obračun u Zagrebu. Bojoviću se u odsustvu sudi zbog tri ubistva i dva pokušaja ubistva, dok je Milisavljević pravosnažno osuđen na 40 godina zatvora zbog krivičnih djela koje je izvršio kao pripadnik “zemunskog klana”, na 35 godina zatvora zbog učešća u ubistvu premijera Đinđića, a za otmicu vlasnika “Delte” Miroslava Miškovića na sedam godina zatvora.