Balkan prolaz
RASPLET
Raspletu političke krize u Bosni i Hercegovini koja, sa više ili manje intenziteta, traje još od posljednjih općih izbora u toj zemlji, održanih u oktobru 2010, ne nazire se kraj. Ustvari, izvjesno je da će zategnuti odnosi među liderima političkih partija u narednom periodu biti još i gori. Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika (SNSD), koji je u državnom parlamentu pokrenuo inicijativu za smjenu lidera Socijaldemokratske partije Zlatka Lagumdžije sa mjesta ministra vanjskih poslova, povučen je u posljednji čas, nakon što su Dodik i Lagumdžija postigli sporazum, za sada nepoznatog karaktera i sadržine. Lagumdžija je pošteđen, ali je smijenjen njegov stranački kolega Denis Bećirović sa mjesta potpredsjednika parlamenta. Dan ranije su u Domu naroda iste skupštine potvrđene smjene kadrova Stranke demokratske akcije (SDA), koja će političko djelovanje na državnoj razini nastaviti iz oporbe, prvi put nakon deset godina. Analitičari ocjenjuju da su na pomolu nove koalicije na državnom nivou, te da su bh. političari još jednom pokazali kako su im vlastiti interesi ipak na prvom mjestu. U ovom trenutku, nikom nije jasno kako bi buduća parlamentarna većina mogla izgledati, budući da je upravo razorena imala male šanse za opstanak, pošto je sklepana uz jedvite jade i nakon skoro godinu i pol jalovih natezanja. Milorad Živković iz Dodikovog SNSD-a, koji je mjesecima insistirao na Lagumdžijinoj smjeni, ovako je objasnio iznenadni potez svoje partije: “Ponude koje smo imali na stolu opredijelile su naš stav da povučemo tačku dnevnog reda o smjeni ministra inostranih poslova BiH Zlatka Lagumdžije, što ne znači da bilo kakvo partnerstvo u BiH postoji.” Živković je objasnio kako Lagumdžijina ponuda bolje štiti “ekonomski i nacionalni interes Republike Srpske”. Asim Sarajlić iz SDA tvrdi da će se vrlo brzo objelodaniti prava pozadina ovog političkog salto mortalea: “Iza toga sigurno stoje neki krupni razlozi, i finansijski i ekonomski, a bojim se i po državu neki puno opasniji.”
VETËVENDOSJE
Ono što pripadnici pokreta Vetëvendosje (Samoopredjeljenje) ne mogu ostvariti u parlamentu Kosova, traže na ulici, i to vrlo često metodama koje uključuju nasilje. Briselski susret premijera Kosova i Srbije, Hašima Tačija i Ivice Dačića, izazvao je pravu buru negodovanja na Kosovu među pripadnicima radikala, koja je završila masovnim okupljanjem na trgu Majke Tereze u Prištini. Samoopredjeljenje se protivi nastavku dijaloga Kosova sa Srbijom. Bilanca prvog dana protesta je, kako javlja agencija Anadolija, 80 povrijeđenih osoba, među kojima je i 34 policajca, te privođenje i pritvaranje 74 izgrednika. Demonstranti su paradajzom i kamenjem gađali policijski kordon, a policajci su odgovorili suzavcima, što je samo nakratko umirilo nezadovoljnike, koji su se nedugo potom ponovno okupili i uputili se prema zgradi Vlade Kosova gdje je sukob sa policijom nastavljen. Kosovska policija je saopćila da se radilo o nenajavljenom protestu koji vode pojedini poslanici u parlamentu Kosova, inače članovi Pokreta Samoopredjeljenje. Kako prenose prištinski mediji, premijer Tači, “užasnut nasiljem na protestima”, pozvao je lidera Samoopredjeljenja Albina Kurtija da ne manipuliše javnošću i osjećanjima ljudi tako što raspravu iz Skupštine Kosova prenosi na ulicu.
SUSRETI
Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga prihvatit će poziv za učešće na samitu šefova država regije u Crnoj Gori i spremna je da razgovara sa srpskim kolegom Tomislavom Nikolićem, javila je TVCG. Njen glasnogovornik Arber Vlahiu kazao je da je ona spremna da se sastane “gdje god, kad god i sa bilo kim” da bi predstavila, kako je rekao, državne i interese naroda Kosova, izrazivši nadu da će Nikolić prekinuti praksu ignoriranja kosovskih vlasti. Predsjednica Jahjaga se nada da će Nikolić “smoći snage i učiniti ono što nisu mogli njegovi prethodnici”, misleći na sve sastanke koje je do sada Srbija bojkotirala zbog učešća Kosova, rekao je Vlahiu. Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović ranije je najavio da će na samit, koji treba da bude organizovan do kraja godine, pozvati Atifetu Jahjaga i Tomislava Nikolića, što bi bio prvi skup na kojem će zajedno učestvovati predsjednici i Srbije i Kosova.
CLINTON
Pozivajući se na svoje izvore u State Departmentu, agencija Tanjug je objavila da će američka državna tajnica Hillary Clinton posjetiti Beograd i Prištinu 30. i 31. oktobra u okviru svoje turneje po regiji. Za sada nije poznato više detalja o (ne)najavljenoj posjeti Hillary Clinton, kojoj bi ovo trebala biti oproštajna posjeta regiji, budući da je najavila da nakon američkih predsjedničkih izbora više neće biti na funkciji državne tajnice. Predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić ranije je najavio “skoru posjetu” američkih zvaničnika Beogradu, ne precizirajući o kome je riječ, potvrdivši da će sljedeće sedmice Beograd posjetiti i šef Foreign Officea William Hague. Hagueov dolazak Dačić je ocijenio “izuzetno pozitivnim za Srbiju”. “Sve je to rezultat i posljedica poteza koje Vlada povlači na planu evropskih integracija. Oni koji govore da su odnosi sa EU u krizi, zaboravljaju da odnosi Srbije i Unije nikada nisu bili bolji”, prokomentirao je samouvjereno Dačić.
NAVIJAČI
Nakon brutalnih scena iz Skolja i Kruševca, i prošla je sedmica zabilježila nova navijačka divljanja u regiji, ovoga puta u Podgorici. Šesnaest osoba je povrijeđeno u neredima uoči početka košarkaške utakmice između Budućnosti i Partizana u dvorani Morača u Podgorici. Iz Urgentnog kliničkog centra u Podgorici je saopćeno kako su šestero navijača i trojica policajaca zadobili lakše povrede. Prema izvješćima crnogorskih medija, incident u dvorani Morača počeo je kada su navijači Budućnosti, isprovocirani skandiranjem pristalica Partizana, upali na teren i krenuli da se obračunaju sa njima, bacajući inventar i baklje na njih, što je dovelo do opće tučnjave prije samog početka utakmice. Uslijedila je intervencija policije, koja je ispraznila obje tribine na kojima su se nalazile navijačke grupe dva kluba. No, neredi su nastavljeni i van dvorane, gdje su polomljena stakla na policijskom i na još nekoliko vozila na obližnjem parkingu.
KRIZA
Prvo radijsko sučeljavanje kandidata za predsjednika Slovenije Danila Türka, Boruta Pahora i Milana Zvera pokazalo je da će centralna tema ostatka kampanje biti odnos prema reformama što ih kao odgovor na krizu predlaže slovenska vlada. Türk, koji se na izborima zakazanim za 11. novembra, natječe za svoj drugi mandat, branio se tijekom sučeljavanja s Pahorom i Zverom od njihovih opaski da pet godina na tom položaju nije iskoristio za pokretanje dijaloga između političkih stranaka i da je ponekad djelovao oportunistički, javila je agencija Hina. Zver, kandidat dviju vladajućih stranaka desnog centra, optužio je Turka da pokazuje nesklonost predloženim strukturnim reformama i mjerama štednje, te da će spomenute mjere biti teško provesti ako ih ne podrži šira politika. Kandidat Socijalnih demokrata Borut Pahor izrazio je razočarenje dosadašnjim predsjednikom od kojeg je, kako je rekao, očekivao više potpore tijekom kampanje kojom je 2011. tražio da birači na referendumu podrže njegovu mirovinsku reformu. Pahor smatra da je Turk potajno simpatizirao s onima koji su mislili da je ta vlada nekompetentna. Turk, kojem dosadašnja istraživanja daju prednost, odbio je primjedbe da je oportunist.