Brže od brzine svjetlosti

Poznata Einsteinova tvrdnja da ništa ne može biti brže od brzine svjetlosti, koja je vrijedila dugi niz godina, dovedena je u pitanje zahvaljujući novom istraživanju dr. Lijuna Wanga i njegovih kolega s Instituta NEC u Princetonu. Oni tvrde da su uspjeli ubrzati svjetlosne impulse na brzinu koja je tristo puta veća od one koja se dosad smatrala najvećom mogućom (300.000 kilometara u sekundi).

Sve je započelo s eksperimentima u Italiji. Tamošnja grupa fizičara objavila je znanstveni rad u kojem opisuje kako su dobili mikrovalove čija je brzina 25 posto iznad normalne brzine svjetlosti. Time je konačno potvrđena pretpostavka da su moguće brzine veće od brzine svjetlosti. To je bio samo uvod u istraživanje dr. Wanga i kolega koje je izgleda pokazalo da se i sama svjetlost može kretati daleko većim brzinama nego što se dosad mislilo. Svi detalji njihovih pokusa još nisu dostupni javnosti, no već i po onome što je kao najava objavljeno u međunarodnom znanstvenom časopisu “Nature” možemo zaključiti da se radi o pravoj revoluciji u sklopu uvriježenih pogleda na svijet u kojem živimo.

Kopernikanski obrat

Što se ustvari dogodilo? Dr. Wang je u komoru s posebno pripremljenim cezijem u plinovitom stanju emitirao svjetlosni impuls. Prije nego što je taj impuls potpuno ušao u komoru, on je već prošao kroz nju i putovao još dodatnih 60 stopa po laboratoriju. Ustvari, on je postojao istovremeno na dva mjesta, što dr. Wang objašnjava tvrdnjom da je postignuta brzina 300 puta veća od one koja se dosad pripisivala svjetlosti.

Taj je eksperiment izazvao oprečna reagiranja brojnih fizičara širom svijeta jer su pod znak pitanja dovedene osnovne pretpostavke o strukturi svijeta u kojem živimo. Einsteinova teorija relativnosti time prestaje važiti. No, glavni problem ipak stvara činjenica da ukoliko svjetlost može praviti vremenske skokove, to znači da ona može nositi i informacije. To ruši jedan od najvažnijih principa fizike – kauzalnost. Dobro znanom pravilu da uzrok obavezno prethodi posljedici sada su dobrano uzdrmani temelji. Sada je u nekim slučajevima moguće da posljedica egzistira prije uzroka, što razne ezoterijske škole spominju već tisućama godina.

Kada smo već kod ezoterije i njezinih zakonitosti, prisjetimo se da ona odavno ravnopravno tretira prostor i vrijeme. Ono što egzistira kao vrijeme u prostoru niže dimenzije, postaje nova prostorna dimenzija kada se iskorači u prostor više dimenzije. U našem trodimenzionalnom prostoru vrijeme je zametak četvrte dimenzije. Novi svijet koji počinje uobličivati moderna znanost polako se približava ovakvom razmišljanju. Subatomske čestice mogu bez problema istovremeno postojati na dva mjesta, što upravo dovodi do spomenutog izjednačavanja prostora i vremena. Jesmo li na pragu novog kopernikanskog obrata i počinje li se pisati jedna drukčija povijest čovječanstva?

Korak u nepoznato

– Naši su svjetlosni impulsi putovali brže od dosad prihvaćene brzine svjetlosti. Nadam se da će nas to dovesti do boljeg razumijevanja prirode svjetlosti i njezinog izražavanja – rekao je dr. Wang, izbjegavajući otkriti ostale detalje.

Dr. Raymond Chiao, profesor fizike na Sveučilištu Berkeley, upoznat je s radom dr. Wanga i impresioniran rezultatima. On smatra da se radi o veličanstvenom eksperimentu. S njime se slaže i dr. Günter Nimtz sa Sveučilišta u Kölnu. On ističe da se informacija definitivno može poslati brzinom većom od brzine svjetlosti, ali se nada da time neće biti ugrožen princip kauzalnosti, jer će vrijeme potrebno da se protumači signal poništiti sve ono sto se do tada uštedjelo.

– Najvjerojatnije posljedice ovih otkrića ipak neće biti pojava vremeplova, nego konstrukcija novih, još bržih kompjutera – smatra dr. Nimtz.

Usprkos ovakvim dobronamjernim reakcijama, za očekivati je da će eksperimenti dr. Wanga i kolega potaknuti žestoke rasprave. Većina nas prihvaća ovaj materijalni svijet kao jedinu dimenziju postojanja, a sada nas netko gura da iskoračimo u nešto potpuno nepoznato.

– Sa zanimanjem čekam detaljnije rezultate eksperimenta dr. Wanga, no sumnjam da će oni važnije promijeniti osnovne zakone fizike – samouvjereno je konstatirao Neil Turok, profesor matematičke fizike na Sveučilištu Cambridge.

S druge strane, dr. Wang mirno ističe kako je postizanje ovako velikih brzina moguće jedino za svjetlost. No, vratimo se ipak malo u djetinjstvo i prisjetimo se priča o međuzvjezdanim putovanjima. Znanstvena fantastika sasvim je lako prigrlila brzine daleko veće od brzine svjetlosti i praktično ih primijenila. Ide li znanost njezinim stopama?