Kult ličnosti

MERSAD BERBER, bosanskohercegovački slikar, preminuo je u Zagrebu u 72. godini. Berber je jedan od najpriznatijih grafičara u svijetu, dobitnik je preko 50 nagrada i priznanja, a njegovo je djelo 1984. godine uvršteno u kolekciju Galerije Tate u Londonu. Likovni kritičar Milan Bešlić povodom smrti slikara izjavio je kako je Berbera doživljavao kao velikog pjesnika Bosne, prožetog podjednako islamskim i kršćanskim multikulturnim komponentama i bosanskohercegovačkim humanističkim i etičkim bogatstvom. U tome je Berber našao poticaje za svoje likovno stvaralaštvo, koje je bilo predstavljeno tisućama posjetilaca njegovih izložbi u Barceloni, Madridu, Istanbulu, Berlinu, Moskvi, Krakovu i na mnogim drugim mjestima, kazao je Bešlić.

ZORAN FERIĆ, EDO POPOVIĆ I IVANA SAJKO bit će predstavljeni na hrvatskom štandu na Međunarodnom sajmu knjiga u Frankfurtu, koji je upravo započeo. Na sajmu sudjeluju s prijevodima svojih novih knjiga, a pridružit će im se Marica Bodrožić, Franjo Janeš i Dubravka Ugrešić (izvan nacionalnog programa), ovogodišnja dobitnica nagrade “Jean Améry”. Pred odlazak u Frankfurt, u Ministarstvu kulture održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen ovogodišnji nastup Hrvatske. On, po riječima organizatora, nije spektakularan, ali je konkretan i pristojan. “U materijalnoj smo stisci, kriza je, novca nema”, rekao je povodom hrvatskog nastupa na frankfurtskom Sajmu knjiga pomoćnik ministrice kulture Vladimir Stojsavljević.

IVOR MARTINIĆ, dramski pisac, dobio je Zlatni lovorov vijenac za najbolji tekst u selekciji Balkan (Con)Text na upravo završenom kazališnom festivalu MESS u Sarajevu. Martinićevu dramu “Moj sin samo malo sporije hoda” na scenu je postavio zagrebački ZeKaeM. Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji Mitteleuropa dobila je predstava “Mrzim istinu” u režiji Olivera Frljića, a u produkciji teatra &TD. Ivana Roščić za ulogu u toj predstavi dobila je nagradu za najbolje glumačko ostvarenje, a “Mrzim istinu” ujedno je najbolja predstava ovogodišnjeg MESS-a po glasovima publike. U konkurenciji 33 predstave iz 20 zemalja, Grand Prix pripao je predstavi “Max Black” u režiji Heinera Goebbelsa.

RAJKO ĐURIĆ I ZLATKO PAKOVIĆ autori su predstave “Ubiti Zorana Đinđića”, koja je premijerno izvedena 5. oktobra u klubu “Fabrika” Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu. Na pitanje zašto je premijera zakazana baš za 5. oktobra, Paković kaže: “Zato što je to granični datum. Neposredno posle 5. oktobra Zoran Đinđić je govorio da prvi put posle skoro 60 godina imamo priliku da suštinu političkih odnosa uobličimo demokratski, te da su 5. oktobra za samo četiri sata sa historijske scene pometene snage Miloševićevog režima, da na nju više nikad ne stupe. Osvrnemo li se danas oko sebe, što vidimo? To da se nalazimo s onu stranu historijske scene, zajedno sa onima koji su sa nje pometeni pre 12 godina.”

LASLO BLAŠKOVIĆ, književnik iz Novog Sada, u postupku je smjene s mjesta direktora Kulturnog centra Novog Sada, na kojem je bio četiri godine, a prema prijedlogu Upravnog odbora ove institucije. Smjena je uzburkala novosadsku javnost, a na pitanje koji su razlozi za nju, neidentificirani član UO-a naveo je da su to “isticanje zvanične table sa nazivom Kulturnog centra Novog Sada na prostorije te institucije na latiničnom pismu, što je protivno zakonu. Pored toga, nije donijet Pravilnik o fizičkom i tehničkom osiguranju, a ne postoji ni Pravilnik o kancelarijskom i arhivskom poslovanju”. Za vrijeme Blaškovićeva mandata potpuno je rekonstruiran Kulturni centar, u njemu je prvi put u Srbiji zasjedao Međunarodni PEN centar i ponovno je pokrenuta vlastita kazališna produkcija.

ADNAN BUSULADŽIĆ, direktor Zemaljskog muzeja BiH, objavio je da je ovaj muzej i formalno prestao s radom zbog nedostatka osnovnih financijskih uvjeta te da su predstavnici vlasti i policije pismeno pozvani da preuzmu ključeve i brigu o ovoj zgradi i blagu koje čuva. “Dobili smo pismene potvrde iz policije i federalnog i državnog resornog ministarstva da su primili obavijest. Ako hoće, neka dođu, ako neće, ne moraju. Mogu donijeti i kantu benzina, politi ovaj muzej i sve zapaliti”, izjavio je za “Nezavisne novine” Busuladžić. Ništa bolja sudbina ne čeka ni Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku BiH, kojoj su zbog velikih dugovanja isključeni grijanje i struja, a u istoj su situaciji i Historijski muzej, Umjetnička galerija, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti te Kinoteka.

HANNAH ARENDT, fascinantna i utjecajna filozofkinja i politička teoretičarka, čije je izvještavanje sa suđenja nacističkom zločincu Adolfu Eichmannu uzburkalo svjetsku javnost, inspirirala je njemačku redateljicu Margarethe von Trotta za film “Hannah Arendt”, koji će biti prikazan na ovogodišnjem filmskom festivalu Slobodna zona u studenom u Beogradu. Radnja filma opisuje put Hannah Arendt u Jeruzalem, slavno suđenje nacističkom zločincu Eichmannu, kao i njeno izvještavanje o tom suđenju za američki magazin “New Yorker”. Očekujući da će na optuženičkoj klupi pronaći čudovište, Hannah Arendt je bila iznenađena ravnodušnošću kojom je Eichmann odisao, pa je tako kreirala svoju čuvenu tezu o “banalnosti zla” i napisala članak koji u javnosti izazvao pravi skandal. Uloga slavne filozofkinje povjerena je Fassbinderovoj divi Barbari Sukowoj.