Kult ličnosti

MILJENKO JERGOVIĆ dobitnik je prestižne književne nagrade “Angelus”, koja mu je nedavno uručena u Wroclawu za roman “Srda pjeva, u sumrak, na Duhove”. Dosadašnji laureati ove nagrade, koja se dodjeljuje piscima koji “u svojim tekstovima obrađuju relevantne teme naše suvremenosti te produbljuju razumijevanje drugih kultura”, bili su Peter Esterhazy, Josef Škvorecky, Jurij Andruhovič i drugi. Kritičarka poljskog magazina “Polityka” prijevod Jergovićeve knjige uvrstila je u izbor deset najvažnijih knjiga objavljenih u Poljskoj prošle godine, napisavši da “Jergović nije samo velikan suvremene hrvatske književnosti, on je jedan od najboljih evropskih pisaca svoje generacije”.

JOSIP MLAKIĆ jedan je od desetero pisaca čije je romane Ministarstvo kulture proglasilo najboljima u 2011. godini. Ostalih devetero su Goran Ferčec, Zoran Ferić, Franjo Janeš, Robert Međurečan, Luko Paljetak, Sibila Petlevski, Zoran Pilić, Tea Tulić i Ivica Đikić. Svi oni dobit će po 15.000 kuna na ime stimulacije za romaneskno stvaralaštvo, koju je ustanovilo Ministarstvo kulture na čelu s Andreom Zlatar Violić. U odluci povjerenstva za odabir najboljih romana stoji da se “elementi medijske prisutnosti autora/ice te nagrađivanost i broj prodanih primjeraka romana nisu uzimali u obzir pri valorizaciji, s obzirom na to da oni ne odražavaju nužno književnu vrijednost djela”, već da se povjerenstvo fokusiralo na određeni roman, razmatrajući jednako djela početnika i ona iskusnih pisaca.

VLADIMIR STOJSAVLJEVIĆ, pisac i dramatičar, autor je romana “Ljetni dnevnik rata” koji je ovih dana, u svom drugom izdanju, promoviran u Zagrebu. Roman nazivaju prvim ratnim romanom u Hrvatskoj, o čemu autor kaže: “Roman je tiskan krajem listopada 1991. i možda bi najtočnije bilo smatrati taj rukopis literarnom konstatacijom o ‘uvodu u rat’. Prvi izdavač je bila Karmela Krajina i mislim da je to bio hrabar potez. Mogu joj samo zahvaliti jer kao rukopis možda taj roman ne bi opstao da nije bilo nje. Knjiga je kod publike prošla dobro i znam da su je djeca u srednjoj školi koristila kao dodatak lektiri i raspravljala o njoj. Broj napisa u novinama bio je više nego solidan u trenutku kada smo sve više tonuli u pravi rat…”

SABINA SABOLOVIĆ, ANA DEVIĆ, IVET ĆURLIN I NATAŠA ILIĆ, zagrebačke društveno angažirane kustosice, okupljene pod zajedničkim nazivom WHW, pohvaljene su u “The New York Timesu”. Njujorški kustos Nato Thompson objašnjava važnost WHW-a: “Ovaj kolektiv je duboko utjecajan jer je svijet upoznao s mnogo umjetnika i mislilaca za koje nitko prije nije znao. Ali i više od toga, posjeduje snažnu radnu etiku, nivo predanosti poslu – i to s majušnim budžetom – te snagu volje, što je omogućilo da značajno doprinese intelektualnim vještinama i razgovorima koji se danas o umjetnosti vode u svijetu.”

Kustosice ove jeseni u Nizozemskoj i Belgiji predstavljaju izložbu “Koliko fašizma?”, dok u Muzeju suvremene umjetnosti u Ljubljani slijedi njihova izložba “Dear Art”, koja će se baviti odnosom umjetnosti i suvremenog društva.

FEĐA VUKIĆ, profesor na Studiju dizajna u Zagrebu, autor je prvog našeg udžbenika iz teorije i povijesti dizajna, a nedavno je objavljen u izdanju Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu. O udžbeniku koji nosi jednostavan naslov “Teorija i povijest dizajna” autor kaže: “Iako pojam i praksa dizajna u Hrvatskoj postoje već skoro šezdeset godina, te iako imamo tristotinjak diplomiranih dizajnera, rijetko je taj pojam sustavno, na razini kulturnog fenomena i intelektualnog diskursa, razmatran, do razine koja može kvalitetno argumentirati potrebu, metode, razloge i dostupnost smisla dizajna. Zato ova antologija nije samo udžbenik za studente: ona tematizira globalno značenje materijalne kulture industrijskog predmeta i vizualne komunikacije tijekom posljednjih dvjestotinjak godina.”

LAWRENCE FERLINGHETTI, američki pjesnik, odbio je primiti književnu nagradu “Janus Pannonius”, vrijednu 50.000 eura, koju financira mađarska vlada, zbog zabrinutosti da se u toj zemlji krše ljudska prava. “Politika tog desničarskog režima teži autoritarnoj vlasti, sužavanju slobode izražavanja i građanskih sloboda”, kazao je Ferlinghetti u svojoj poruci mađarskom PEN klubu.

Ferlinghettijevo odbijanje nagrade uslijedilo je nakon odluke pisca i Nobelovca Eliea Wiesela da u lipnju vrati Mađarskoj najviše državno priznanje u znak protesta zbog revizije mračne nacionalne ratne prošlosti koju provodi Orbanov režim. Među protivnicima režima je i Akos Kertesz, 80-godišnji mađarski pisac židovskog porijekla, koji je prošlog ožujka zatražio politički azil u Kanadi.

SYLVIA KRISTEL, nizozemska glumica, nekadašnja zvijezda erotskih filmova “Emanuela”, preminula je u 61. godini poslije duge i teške bolesti. Serijal filmova “Emanuela” o seksualno promiskuitetnoj domaćici u pariškim je kinima prikazivan punih 11 godina i bio je prvi erotski film koji je našao mjesto u kinima s umjetničkim repertoarom. U pojedinim zemljama film je bio cenzuriran, pa je tako u Velikoj Britaniji dobio oznaku “X”, uz bitno skraćenje. Originalna verzija pojavila se pred britanskim gledaocima tek 2007. Vrhunac uspjeha koji je dostignula filmom “Sati privatnog podučavanja” (1981), holivudskom erotsko-tinejdžerskom komedijom koja je širom svijeta prestigla rekorde “Emanuele”, bio je i početak kraja glumačke karijere Sylvije Kristel u svijetu erotskog filma, u koji su pristizale sve mlađe heroine.