Radijem protiv autizma

Početkom oktobra na Trećem programu Hrvatskog radija krenula je emisija “Lica okolice”, koja obrađuje teme iz kulture zemalja bivše Jugoslavije i koja će se emitirati triput mjesečno, petkom od 22 sata. Razgovarali smo s njenim autorima, izvršnim urednikom Dinkom Telećanom i urednicom Gordanom Crnković.

O čemu će u “Licima okolice” biti riječ?

Teleća Emisija će govoriti o aktualnostima u kulturi na području bivše Jugoslavije, dakle u šest zemalja na prostoru koji se danas naziva regijom, regionom, Balkanom, zapadnim Balkanom, državama nastalima raspadom bivše države i još svakako. Predstavljat ćemo autore, događaje i novosti u svim žanrovima. Donosit ćemo autorske priloge u obliku kritika, prikaza, recenzija, eseja, razgovora/intervjua, kao i ulomke iz književnih tekstova koje će čitati glumci i glumice. U prvih nekoliko već snimljenih emisija naglasak je spontano pao na književnost, ali svakako ćemo pokrivati i druge vidove kulture, dakle film, glazbu, kazalište…

Crnković: Istina je da zasad imamo najviše ideja i suradnika vezanih uz književnost, ali nastojat ćemo tematizirati i druge umjetnosti. Nadamo se da će emisija biti dugog vijeka, tako da ne moramo potrošiti sve važne teme u prvoj sezoni.

Objektivnija perspektiva

Zašto ste se odlučili za upravo takav naslov?

Teleća Radni je naslov, pomalo predoslovan i suhoparan, bio “Kultura u susjedstvu”, a sada je to podnaslov, s time da je “susjedstvo” postalo “regija”. Konačni naslov upućuje na lica koja se, s obzirom na međusobnu blizinu, premalo okreću jedna drugima. Drugim riječima, ukazuje na pluralnost u prostoru koji, mimo bilo kakvih nostalgičnih primisli, i dalje nosi važna zajednička obilježja – jezična, kulturna i tako dalje.

Koja je svrha emisije – postići bolju kulturnu komunikaciju?

Teleća Cilj je bio naprosto poboljšati kulturnu komunikaciju na spomenutom prostoru, pridonijeti proširivanju kanala koji su, bar kad je radijski medij posrijedi, još uvijek preuski. Na televiziji, u tisku i, dakako, na internetu u tom se smjeru ipak ponešto čini, drugo je pitanje kako, a radio iz nekog razloga kaska. Pokušat ćemo to ispraviti na programu koji je za takvo što i najadekvatniji. Kako? Kvalitetom, dinamičnošću, ažurnošću…

Crnković: Osnovna je svrha emisije kontinuirano tematizirati kulturu u regiji, istraživati, ne zadovoljiti se poznavanjem pojedinih eksponiranih autora koji ionako sudjeluju u mnogim projektima u Hrvatskoj. Treba li reći da upoznati kontekst uvijek znači i vidjeti sebe drugim očima? Upoznati književnost u regiji donosi drukčiji pogled na kreativne domete vlastite sredine, a sigurno i objektivniju perspektivu. U proteklih dvadeset i nešto godina nije u našim medijima bilo čak ni osnovnih informacija o kulturi u regiji. Sada mnogi kritičari, osobito mlađi, insistiraju na tematiziranju domaće kulture u kontekstu regije, to je područje i pristup koji će i ubuduće biti inspirativni i kritičarima i teoretičarima. Uspoređivati struje i strujanja u kulturi i umjetnosti, zajedničke teme. Naša su znanja o tome površna.

Koga ćete nam sve predstaviti, što će novoga slušatelji imati priliku čuti?

Teleća Predstavljat ćemo događaje i autore koje smatramo relevantnima i važnima, a o kojima se ovdje premalo govori i piše. Prva emisija, primjerice, govorila je o festivalu “Na pola puta”, koji se svake godine održava u užičkoj Gimnaziji i na kojem je već gostovalo puno hrvatskih književnika, iako o tome nećete gotovo ništa doznati iz ono malo preostalih kulturnih rubrika. Ta je tema odabrana za inauguraciju “Lica okolice” upravo stoga što je užički festival nošen istim motivom kao i naša emisija, potrebom da se obnove veze i razbiju barijere, barem u kulturnoj sferi, da se suzbije autizam u koji upadaju u sebe zatvorene zajednice, naročito kod generacija koje su stasale u takvoj atmosferi, odsječene od okolice, osim eventualne povezanosti internetom.

Prisluškujemo, propitujemo…

Čime ćete se baviti u prvoj sezoni? Koja nova područja planirate predstaviti?

Teleća Emisija se još uhodava, snimljeno je već nekoliko zanimljivih razgovora i priloga o važnim autorima iz Srbije, BIH-a, Crne Gore… Među njima su Semezdin Mehmedinović, Kolja Mićević, Uglješa Šajtinac, dakle ljudi koje ne treba posebno predstavljati. Planiramo proširiti krug suradnika i postati neka vrst radijskog portala, na kojemu će se na dinamičan način moći saznati što se uistinu važno zbiva u toj našoj okolici, o čemu dosad nismo uspjeli dovoljno čuti.

Kako dolazite do vijesti? Surađujete li s drugim postajama?

Teleća Čitamo, pratimo, osluškujemo, prisluškujemo, raspitujemo se i propitujemo. U regiji, konkretno u radijskom mediju, postoje analogna nastojanja, primjerice emisija “Oko Balkana” na Drugom programu Radio Beograda, koju uređuje Saša Ćirić i koja često, među ostalima, ugošćuje hrvatske pisce. I s njima bismo uspostavili suradnju, kako da ne…

Crnković: Dinko se neki dan vratio iz Crne Gore, a uskoro putuje na Sajam knjiga u Beograd, tako da nam neće nedostajati informacija (i snimanih razgovora) s terena, bez kojih je ovakva emisija nezamisliva. Mi koji ne putujemo tako često nalazimo druge načine da utažimo svoju znatiželju. Ne treba podcijeniti činjenicu da je u proteklih dvadesetak godina institucionalno forsiranje izolacionizma, zatvaranja u nacionalni kontekst, čitavo vrijeme bilo poticaj znatiželji, interesu za regiju, poticaj da ojačaju sporedni, privatni, marginalni načini da se nabave, primjerice, knjige pisaca iz regije. Tako da računamo s nizom suradnika koji s entuzijazmom istražuju područje kojim se bavi naša emisija. Danas mnogi važni pisci iz regije objavljuju knjige, neki čak i premijerno, u Zagrebu, ali mnogo je vrlo zanimljivih autora iz regije koji su ovdje posve nepoznati.

Koliko će emisija pridonijeti kulturnoj protočnosti na prostoru Balkana?

Teleća Onoliko koliko ćemo imati uspjeha u privlačenju slušatelja. Već i prije pokretanja emisije, puno ljudi iz kulturnog miljea izuzetno je pozitivno reagiralo na takvu zamisao. Nadamo se da će se širiti krugovi onih koji će petkom nakon 22 sata biti uz radio namješten na frekvenciju Trećeg programa.