Reanimacija unesrećenih

Vlada je već najavila da će od početka sljedeće godine doći do izmjena stopa PDV-a za određene grupe proizvoda, a među tim izmjenama, kako se može doznati iz Vladinih krugova, ozbiljno se razmišlja i o smanjenju stope PDV-a na novine sa sadašnjih deset na pet posto, što je najniža stopa dopuštena u Evropskoj uniji.

Time bi se olakšao položaj novinske industrije koja spada u sektore privrede ozbiljno pogođene krizom, bilježeći od 2008. godine kontinuiran pad broja prodanih primjeraka i prihoda od oglašavanja, pri čemu su svi vodeći izdavači posegli za rezanjem rashoda koje je uključivalo smanjenje plaća i broja zaposlenih. Prema gruboj procjeni “Novosti”, smanjenje stope PDV-a ostavilo bi najvećim dnevnim listovima između pet i deset milijuna kuna prihoda, što nije značajan iznos u odnosu na gubitke koje su bilježili posljednjih godina, no takva bi mjera mnogima omogućila da ožive poslovanje.

Udruga novinskih izdavača tražila je smanjenje stope odmah nakon izbijanja krize 2009. godine, no HDZ-ova vlada za to nije imala sluha. Od vodećih dnevnih listova kroz krizu je unatoč padu tiraže i oglašavanja uspješno prolazio jedino “24 sata”, bilježeći svake godine na desetke milijuna kuna čiste dobiti. S obzirom na to da je riječ o listu koji čitatelje pridobiva malom cijenom, zabavnim sadržajem i krajnje simplificiranim izvještavanjem, to svakako nije dobra poruka o smjeru u kojem bi trebalo razvijati ionako trivijaliziranu medijsku scenu.

Ugroženi i najveći

Stopa PDV-a nametnuta novinama u Hrvatskoj izravno je poticala takav razvoj medijske scene. Iako je u Evropi uobičajeno nisko oporezivanje medija, hrvatskim je novinama odmah s uvođenjem poreza na dodanu vrijednost, 1. siječnja 1998., nametnuta opća porezna stopa koja je tek sredinom 2007. godine smanjena s tadašnjih 22 na sadašnjih deset posto. Moglo bi se čak reći da je u tom desetogodišnjem periodu primjene visoka stopa PDV-a pomogla najvećim izdavačima, koje se sada želi spasiti, da poharaju i monopoliziraju medijsko tržište, na kojem nije moglo opstati ništa što nije ušlo u tijesan savez s politikom i oglašivačima. Prva žrtva takve porezne politike bio je tjednik “Feral Tribune”, za kojeg je smanjenje porezne stope došlo prekasno da bi mogao biti spašen, a sada su se prilike pogoršale do te mjere da su zaprijetile opstanku onih koji su se u tom periodu širili i gomilali profite.

Iako je u Uniji propisana minimalna stopa PDV-a od pet posto, neke “stare” članice izborile su određene izuzetke, pa dio njih primjenjuje i nižu ili čak nultu stopu na novine, koju prema poreznoj tablici Evropske komisije imaju Danska, Belgija i Velika Britanija. Francuska ima stopu od 2,1 posto, Luksemburg tri posto, Grčka i Italija četiri posto, Cipar, Malta i Mađarska pet posto, a Nizozemska, Portugal i Švedska šesto posto. Polovica članica ima stopu nižu od šest posto ili nižu, a samo ih pet ima višu od hrvatskih deset posto, pri čemu prednjače Litva sa 21 posto te Bugarska i Slovačka sa 20 posto.

Ukoliko se Vlada Zorana Milanovića doista odluči za rezanje PDV-a na novine time bi se približila dobroj evropskoj praksi, a gubici za proračun ne bi bili toliko značajni koliko bi se pomoglo izdavačima da opstanu i da zadrže zaposlenost. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na kraju kolovoza ove godine bila su registrirana 563 nezaposlena novinara, a samo od početka ove godine prijavljeno ih je 334, dok ih je odjavljeno 172, odnosno dvostruko manje. Od početka ove godine ugašeni su tjednici “Nacional” i “Forum” te državni dnevnik “Vjesnik”, no još su deseci novinara otpremljeni iz drugih redakcija ili poslani u mirovine.

Pokazatelji o poslovanju svih velikih izdavača govore kako je ono obilježeno daljnjim produbljivanjem krize, a pritisci na otpuštanja i smanjivanja plaća i dalje su prisutni. Velike gubitke bilježe i manji tiskani mediji, no ovdje ćemo navesti samo vodeće. Splitski dnevnik “Slobodna Dalmacija” nedavno je krenuo u ukidanje dopisništava, a doznajemo da je ovih dana započet novi krug pregovora o smanjenju plaća za deset posto, iako su prošle godine već bile rezane u tom postotku.

Redukcija plaća u riječkom “Novom listu” bila je još drastičnija, a iako je trebala biti samo šestomjesečna, sindikati su morali pristati da se nastavi jer se poslovni rezultat još nije popravio. Prošle godine “Novi list” je imao pad prihoda od prodaje za 15,4 posto, sa 128,3 na 108,6 milijuna kuna, bilježeći novih 11 milijuna kuna gubitka, nakon što je 2010. već imao 17,3 milijuna kuna gubitka. Od 2008. godine, kada su mu prihodi prelazili 150 milijuna kuna, pali su za 30 posto.

Srozavanje prihoda

Prihodi “Slobodne Dalmacije”, koja je članica EPH grupe, od početka krize pali su za 35 posto, sa 215 milijuna kuna 2008. na 142 milijuna kuna 2011. Lani je prodaja pala za daljnjih 6,7 posto te oglašavanje za 2,9 posto, a u prvoj polovici ove godine nastavljen je pad prihoda za deset posto. Mala dobit rezultat je stalnog rezanja troškova, pa se osim plaća broj zaposlenih od početka 2011. do sredine ove godine smanjio sa 430 na 377.

Daljnje gubitke bilježi i tvrtka EPH media, koja izdaje dnevnik “Jutarnji list”, tjednik “Globus”, mjesečnik “Forbes” i još nekoliko listova, a čiji su ukupni prihodi pali sa 225,5 milijuna kuna iz 2010. na 206,7 milijuna kuna 2011. Prihodi od prodaje novina pritom su pali za devet posto, sa 131 na 121 milijun kuna, a od oglasa za 12 posto, sa 93 na 82 milijuna kuna. U izvještaju tvrtke stoji da je prodaja “Jutarnjeg lista” lani pala za tri posto, a prihodi od marketinga za 15 posto, no da su novopokrenuti projekti uz “Nedjeljni Jutarnji” počeli davati pozitivne efekte u ovoj godini.

Iako je unutar Styria grupe “24 sata” bilježio pozitivan rezultat, rast prihoda od prodaje novina za dva posto nije temeljen na prodaji ovog dnevnika, već na pokretanju novih izdanja, a oglašavanje je i ovdje palo za dva posto. Prihodi od prodaje novina iznosili su 133,5 milijuna kuna, od oglasa 80 milijuna kuna, a od knjiga, DVD-a i drugih proizvoda 33 milijuna kuna. Lani je ostvarena dobit od 32 milijuna kuna, nešto manja nego 2010. kada je iznosila 42 milijuna kuna. Tvrtka je od početka krize imala pad prihoda od 8,3 posto, što je malo u odnosu na druge izdavače.

Gubitnik Styria grupe i dalje je “Večernji list” koji je 2008. imao 149 milijuna kuna prihoda od prodaje novina, a 2011. pao na 118,6 milijuna kuna, što je 20 posto manje. Oglasi su pali sa 141 milijun kuna iz 2008. na 91 milijun kuna lani, što je 35 posto manje. Samo prošle godine u “Večernjem” je prodaja novina pala za tri posto, a oglasa za devet posto.

Tvrtka je nakon gubitka od 20 milijuna kuna iz 2010. lani ipak došla do dva milijuna kuna dobiti, ali samo zahvaljujući brojnim otpuštanjima i rezanju mase plaća za 14 posto.