Intrigator

Ministar Predrag Matić uvodi nova prava

Braniteljski status i dezerterima

Već je HDZ dao braniteljima velika materijalna i druga prava, a Matić sada dokazuje da SDP čak i to može bolje od HDZ-a

Ako je itko mislio da je HDZ pretvorio braniteljsku populaciju u svoje biračko tijelo tako što joj je dao velika materijalna i druga prava, ministar branitelja Predrag Matić Fred smatra da to nije bilo dovoljno, a premijer Zoran Milanović očigledno vjeruje da će nadmašivanjem HDZ-a uspjeti barem dio braniteljske populacije vezati uz SDP.

Vlada je u srijedu prihvatila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojima će se urediti objava registra branitelja, što je mišljeno kao udarna vijest, ali će se usput uvesti i dodatna materijalna prava za niz kategorija korisnika.

“Tijekom dosadašnje provedbe Zakona uočeno je da pojedine skupine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji do sada nisu bile prepoznate u smislu priznavanja pojedinih prava”, navodi u obrazloženju svojeg prijedloga Matić, što u prijevodu znači da HDZ jest skrbio o braniteljima, ali ne o svima, i da SDP i to može bolje od HDZ-a.

Matić smatra da dosadašnjim propisima nisu, primjerice, bili prepoznati branitelji koji su morali sami rješavati svoje stambeno pitanje bez ijedne kune državnih poticaja, za razliku od onih koji su ostvarili status vojnih invalida. Ta će se nepravda ispraviti tako što će od sada svaki branitelj koji je u ratu sudjelovao dulje od dvije godine dobiti stambena prava 20-postotnog invalida, a onaj koji je sudjelovao dulje od tri godine prava 30-postotnog vojnog invalida.

Druga su kategorija udovice vojnih invalida koje nisu mogle preuzimati mirovine svojih bračnih drugova ako u trenutku njihove smrti nisu napunile 50 godina života, pa će se ta granica smanjiti na 45 godina. Udovicama će se omogućiti i sklapanje novog braka bez gubitka prava stečenih zbog poginulih muževa.

Prava će se poboljšati i djeci stradalih, zatočenih i nestalih branitelja koja su ostala bez roditeljske skrbi, a postrožit će se i propisi koji braniteljima i članovima njihovih obitelji daju prednost pri zapošljavanju u javnom sektoru.

Određeno je da će se na Ministarstvo prenijeti stanovi u vlasništvu državnih tijela i poduzeća koje kao najmoprimci koriste branitelji, kako bi im se mogli dodijeliti prema listi prvenstva Ministarstva, što obuhvaća stanove Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, HŽ-a, HEP-a, HZMO-a i HZZO-a.

Status branitelja sada će moći steći čak i oni kojima je pravomoćno presuđeno zato što su samovoljno napustili postrojbe bez dopuštenja zapovjednika, za ono razdoblje koje nije obuhvaćeno presudom. Mjera se opravdava činjenicom da su to ionako uspješno postizali u postupcima na upravnim sudovima.

Nikola Bajto

Pet sindikalnih centrala dijelilo letke zastupnicima

Nedostižni referendum

Pet sindikalnih centrala u utorak, 20. studenog saborskim je zastupnicama dijelilo letak kojim ih se poziva da prihvate izmjenu članka 132. Kaznenog zakona i članka 87. Ustava. Prvi se zahtjev temelji na činjenici da obračun neisplaćene plaće služi kao neophodna ovršna isprava, kojom se oštećeni radnik može domoći svoje zarade. Ali dokle god poslodavac nije sankcioniran u slučaju neizdavanja obračuna, radnik ne može pokrenuti ovršni postupak, pa ispada da je zakonodavac tu nedavnu mjeru donio s već ugrađenim mehanizmom za njeno faktično obezvređenje.

Drugi zahtjev odnosi se na podjednako polovičnu mjeru produljenja roka za skupljanje potrebnih 400.000 potpisa za sazivanje referenduma, sa 15 na 30 dana. Sindikalisti upozoravaju da je i dalje posrijedi prevelik broj neophodnih peticijskih potpisa ili prekratak rok za njihovo prikupljanje. Podsjećaju da se i sam premijer Zoran Milanović prije dvije godine zalagao da se količina potpisa prepolovi.

U letku se ističe da aktualni stav političke elite odražava njezino nepovjerenje u vlastiti narod i da demokracija nije tek mogućnost smjenjivanja vlasti svake četiri godine.

Ove značajne poruke sindikalnih vođa donekle kvari saznanje da ih upućuju isti oni koji su prije dvije godine upropastili najzreliju šansu za iznimno bitan referendum o izmjenama radnog zakonodavstva. No ohrabrujuće djeluje neslužbena informacija da su sindikalne centrale na ovu inicijativu ustvari nagnali određeni aktivniji i dosljedniji sindikati.

Igor Lasić

Kratko & jasno

Ivan Šuker, bivši ministar financija

Vladin spin je smiješan

Smatrate li da stoji izjava ministra Slavka Linića da je demagoški govoriti o smanjenju plaća ministara?

Smiješno je govoriti o rezanju plaća ministrima, odnosno izdvajati nekog posebno ukoliko se radi o smanjivanju osnovica na plaću svima. Svakako je zanimljivo da se spin koji je prije desetak dana valjda i lansiran od strane Vladi bliskih medija danas opovrgava baš na tako visokoj razini.

Kakav je proračun koji je ovog tjedna usvojila Vlada?

Dok sam bio ministar financija govorio sam da je čak 80 posto proračuna zadano i bio sam u pravu. Proračun se više od toga ne može rezati ako se ne režu materijalna prava korisnika. Tada sam proživljavao velike napade medija, svi su htjeli manji proračun, ali nitko nije pristajao na rezanje prava. Glede proračuna, pokazuje se kako ova Vlada nije u stanju provesti strukturne reforme nužne za poboljšanje efikasnosti institucija, od državne uprave nadalje. Strukturne reforme nisu rezanje plaća. Kada su se prošle godine hvalili nominalno prvi put u povijesti manjim proračunom, rekli smo im kako neće imati dovoljno novca, što potvrđuje i napravljeni rebalans. Vlada je odlučila povećati poreznu presiju i tako držati proračun pod kontrolom, a nije smislila ništa da amortizira rezove, poput smanjenja subvencija u poljoprivredi.

Ni vlada u kojoj ste bili nije bila uspješna u predviđanjima kretanja BDP-a na temelju kojih ste donosili proračune.

Kada smo 2008. godine radili projekcije, nismo uopće očekivali udar globalne krize koja je nastupila 2009. I onda smo uz rebalans uspjeli održati stabilnost sustava, a deficit je 2008. iznosio tek nešto više od dvije milijarde kuna.

Što je vašu vladu spriječilo u provedbi strukturnih reformi?

Kada smo u travnju 2009. krenuli raditi rebalans, tražio sam povratak potrošnje na razinu 2008. Imali smo čak i neku podršku sindikata, ali su od podrške štednji svi jako brzo odustali.

Josip Jagić

Stari partizan ne pristaje na nepravdu

U 92-oj se borim za svoje pravo

Nikoli Dmitroviću, ranjavanom na Dinari i Sutjesci, status invalida oduzet je još 1993., no on se i danas bori da mu se to pravo vrati

Učesnik NOB-a Nikola Dmitrović stanar je jednog zagrebačkog doma umirovljenika. Umjesto da u njemu mirno provodi dane, ovaj 92-godišnji pjesnik i pisac bori se da ostvari svoje pravo na 20-postotni invaliditet, stečen nakon što je prošao svih sedam ofenziva.

Kao borac Drugog bataljuna druge čete Druge dalmatinske brigade prošao je Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru, a dvaput je bio teško ranjavan, na Dinari i Sutjesci. Čovjeku koji se borio za slobodu, na čijim je temeljima izgrađena i sadašnja hrvatska država, pravo na invalidninu osporava zagrebački Ured za zdravstvo i branitelje.

“Obrazloženje Ureda za zdravstvo i branitelje na moju žalbu identično je onome kojim mi je devedesetih godina invalidninu ukinula HDZ-ova vlast. Žalbu sam prvo poslao ministru Predragu Matiću, no on ju je proslijedio pročelniku Zvonimiru Šostaru u Gradski ured, od kojeg sam dobio odbijenicu vezanu uz ostvarivanje prava na osobnu invalidninu”, kaže nam Dmitrović.

U obrazloženju Ureda za zdravstvo i branitelje piše: “Utvrdili smo da je pravo na osobnu invalidninu prestalo u lipnju 1993. godine, budući da je tada liječničko povjerenstvo svojim mišljenjem utvrdilo da invaliditet iznosi manje od 20 posto tjelesnog oštećenja. Ukoliko je došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja vezanog uz ranjavanje, možete podnijeti zahtjev za ponovnim utvrđivanjem postotka oštećenja organizma. Potrebno je uz to priložiti nove nalaze liječnika specijaliste, kako bi se predmet proslijedio Prvostupanjskom liječničkom povjerenstvu.”

“Očito je da ‘odgovorni’ dužnosnici nove vlasti postupaju kao da je odluka koja je donesena devedesetih bogomdana. Tih me godina liječničko povjerenstvo nije ni čulo ni vidjelo, pa me nije ni moglo pitati za zdravlje, no i bez tog mi je njihova ‘ekspertiza’ presudila”, kaže Dmitrović.

U vrijeme kada se na pretrage kod specijalista čeka mjesecima, a na odgovore stručnih povjerenstava još duže, što preostaje partizanu nego da se i dalje bori. Ovaj put za to da mu se olakša muka zbog invaliditeta, da mu se ostvari nešto za što je bio zakinut posljednjih dvadeset godina.

Usprkos svemu, volja za životom nikada ga nije napuštala. Cijelog života pisao je pjesme i priče za djecu i odrasle. Prvu knjigu objavio je 1989., zbirku dječjih šaljivih pjesama “Koncert na gredi”. Dva izdanja doživjela mu je zbirka pjesama za odrasle “Čudnih li ljudi u čudnim vremenima”, s osvrtom na zbivanja u Hrvatskoj od 1990. do 2000., odnosno na širenje nacionalne i vjerske mržnje te sotoniziranje boraca NOR-a. Među njegovim objavljenim djelima je i dječja zbirka pjesama “Četveronošci i oni drugi” te proza za odrasle “Glumljenje bolesti i druge priče iz prošlosti”.

Na kraju, Dmitrović kaže da će, ako treba, pravdu tjerati sve do Međunarodnog suda za ljudska prava, kako bi se vidjelo kako se u Hrvatskoj postupa prema borcima protiv fašizma.

Mirna Jasić

Katran & perje

Od čega boluje šef HDZ-a?

Špijunska gripa

Sezona prehlada polako uzima opaki danak, a započela su i cijepljenja protiv svih vrsta gripe. U isto vrijeme, pojavila se još jedna, posve neobična epidemija. Naime, primijećeno je da se građani Hrvatske, pretežno političari, a osobito oni među njima koji su 2005. obavljali važne dužnosti, učestalo bacaju oko vrata oslobođenom generalu u miru Anti Gotovini te njegovom kolegi Mladenu Markaču.

Neobičnu pojavu masovnog bacanja oko vratova epidemiolozi intenzivno istražuju. Također ispituju sedmogodišnju inkubaciju bolesti te povezanost određenih državnih funkcija iz 2005. s eventualnom izloženošću kobnim virusima ili bakterijama u to vrijeme.

Jedan od prvih službeno zabilježenih pacijenata je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Dotičnog je pokosila toliko visoka temperatura da se kulminacija misteriozne bolesti – bacanje generalima oko vrata – nije ni stigla dogoditi. Karamarko je posljednji put primijećen na sjednici Sabora prošlog petka, nakon čega mu se izgubio svaki trag do utorka, pa ga nije bilo ni na obilježavanju godišnjice stradanja Vukovara.

Glasnogovornica HDZ-a objavila je ovu tužnu činjenicu potresenoj javnosti. Ogranak stranačke mladeži iz Crevarske Strane, u željama i pozdravima Radio Banovine, poželio je omiljenom predsjedniku oporavak uz poznatu pjesmu sastava Disciplina kičme “Čovek sa visokom temperaturom”.

Kako bi utišao maliciozne objede da je Karamarkova bolest izmišljena jer se ovaj skriva zato što je navodno obavljao posao ravnatelja Protuobavještajne agencije 2005. godine, kada je uhapšen Gotovina, oglasio se i Željko Dilber, dežurni najbolji prijatelj generala iz Pakoštana, šef HDZ-ova Odbora za branitelje i ovih dana najveća medijska zvijezda nakon Justina Biebera.

“U HDZ-u je bilo onih koji su maltretirali i proganjali Gotovinu, ali to nije bio predsjednik te stranke Tomislav Karamarko”, izjavio je medijima Dilber. Dodao je kako Karamarka danas prozivaju “ljudi koji su neupućeni”.

Očito se ipak radi o medicinskom slučaju.

Petar Glodić