Kraj izbornih manipulacija

Ako, a to je više nego izvjesno, poslanici u Saboru usvoje prijedlog Zakona o registru birača, to će značiti kraj brojnim manipulacijama oko glasanja na izborima i pružiti realnu sliku stanja popisa birača, koja bi se mogla pokazati već na lokalnim izborima u maju 2013.

– Svi smo svjesni potrebe za popisom birača koji se temelji na stvarnom stanju biračkog tijela, jer po evidenciji MUP-a prebivalište u Hrvatskoj ima oko 5.000.000 građana, a u isto vrijeme je oko 4,4 miliona osoba u popisu stanovništva, odnosno oko 600.000 ljudi manje nego u policijskoj evidenciji – naglasio je ministar uprave Arsen Bauk na javnom predstavljanju zakonskog prijedloga.

U mnogim je biračkim popisima stanje nesređeno, pogotovo u nekadašnjim ratnim područjima i u pograničnim općinama s BiH-om, gdje su prebivalište prijavili mnogi Hrvati iz BiH-a, što naročito u ovom drugom slučaju, zbog njihove brojnosti, utiče na rezultate izbora, od lokalnih do parlamentarnih.

Baza podataka

Zbog toga bi se uspostavio registar birača kao jedinstvena elektronska baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije – registar birača i popis birača. U popis birača iz registra bi ušlo 3.750.000 građana koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i važeće osobne iskaznice.

– Preostalih 339.650 osoba biračko bi pravo mogle ostvariti ako svoje osobne dokumente usklade sa zakonom, odnosno dobiju važeću osobnu iskaznicu, što je minimum koji bi država trebala zahtijevati od pojedinca, ili da na dan izbora od nadležnog ureda državne uprave dobiju potvrdu na osnovu koje se iz registra mogu upisati u popis birača – kaže ministar Bauk.

– Oni državljani koji nisu regulirali svoj status i dokumente, dobit će razlog više da to naprave, da ne budu u prekršaju – dodao je ministar, aludirajući na one koji iz brojnih razloga nisu produžili svoje osobne iskaznice.

Popis birača sastavljao bi se nakon zatvaranja registra, a zaključivao bi se najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje izbora, odnosno referenduma.

Za hrvatske državljane bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, koji žele glasati na izborima ili na državnom referendumu, uvodi se aktivna registracija za svake izbore. Samo će aktivno registrirani birači ući u popis birača, pri čemu će to u drugim zemljama vršiti diplomatsko-konzularna predstavništva, a u Hrvatskoj nadležni uredi prema mjestu gdje će se birači zateći na dan izbora.

– Tim rješenjem smanjit će se broj birača bez trajnog boravišta u Hrvatskoj, odnosno onih koji žive u dijaspori, a odredit će se točna brojka onih koji se registriraju pred svake izbore, čime će se otkloniti svaka mogućnost da se na popisu birača nađu umrli – kaže Bauk.

Kada se ustanovi realniji broj birača zainteresiranih za glasanje u Hrvatskoj, u nekom od sljedećih izbornih ciklusa uveli bi se neki drugi instrumenti za ostvarivanje biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, planira Bauk.

Važnost prebivališta

Zakon predviđa i da će svi hrvatski državljani biti upisani na općem biračkom popisu prema mjestu prebivališta, a pripadnici nacionalnih manjina i na dodatnom biračkom popisu, čime se želi ukinuti dosadašnja segregacija, odnosno da se pripadnici manjina moraju na samom biračkom mjestu nacionalno izjašnjavati.

Najveća manjinska stranka SDSS podržava ideju i namjere zakona jer, po riječima zastupnika Mile Horvata, treba uvesti red u biračke spiskove te izbjeći nesrazmjer između broja stanovnika i broja birača.

– Sređenim biračkim popisom dobila bi se veća vjerodostojnost izbora – kaže Horvat, ističući da u nastavku procesa donošenja zakona neke stvari treba uskladiti, recimo položaj povratnika, pogotovo onih koji se još nisu vratili ili taj proces nisu dovršili jer se za to nisu stekli uslovi.

– Baš zbog povratnika u zakonu se treba decidirano reći koji su uslovi potrebni za brisanje birača iz trajnog boravišta i upućivanje na aktivnu registraciju i evidenciju – kaže Horvat, podsjećajući na primjere “entuzijazma” policije koja bi nakon jednog obilaska, ako ih nije zatekla u kući, povratnike brisala iz evidencije.

Problem je izražen i kod onih koji neće imati trajno boravište, a neće podizati potvrde, jer će se morati prije svakih izbora evidentirati u konzularno-diplomatskim predstavništvima, kojih je tek pet što se tiče glasanja Srba u Srbiji i BiH-u.

– Ako su ta konzularna predstavništva bila usko grlo u danima izbora, kako će se tek snaći u situaciji kada u kratkom roku poslije raspisivanja pa do održavanja izbora moraju riješiti pitanje onih koji se žele registrirati. A oni koji to trebaju, morat će preći 300-400 kilometara da to učine, što je otežavajuće jer se radi o osobama slabije imovne moći – kaže Horvat, koji odbacuje općeprihvaćene teze o velikom broju Srba iz Srbije koji utiču na rezultate izbora.

Stop glasovima mrtvih

– Na zadnjim parlamentarnim izborima u konzularnim predstavništvima u Srbiji za manjinske je predstavnike glasalo svega 400 ljudi, što je vrlo mali broj onih koji žive u Srbiji i koji bi htjeli glasati, ali odustanu kada vide sve prepreke – dodaje Horvat.

Zakon pozdravlja i nevladino udruženje GONG čiji izvršni direktor Dragan Zelić ističe da će na popisima biti samo oni koji žive u Hrvatskoj, a da na popisima birača za dijasporu više neće biti umrlih. Naglašava da se više ne smije dešavati diskriminacija.

– Ako se nekog i izbriše iz evidencije, dotični ne gubi hrvatsko državljanstvo, nego će glasati u izbornoj jedinici za dijasporu. Ako netko već duže živi u Srbiji i ne namjerava se vratiti, bit će izbrisan iz evidencije u Hrvatskoj, ali se uvijek može vratiti i ponovno prijaviti prebivalište – objašnjava Zelić.

HDZ očekivano protiv

Za razliku od ostalih zastupničkih klubova, HDZ se usprotivio prijedlogu Zakona o registru birača, tvrdeći da se tim rješenjem želi ograničiti biračko pravo hrvatskim državljanima koji žive izvan Hrvatske, prije svega Hrvatima iz BiH-a. Aktivnim registracijama Vlada zapravo želi smanjiti broj birača, posebno u dijaspori, tvrde HDZ-ovci.

– Ne može se biračko pravo oduzeti osobama kojima je to pravo dao Ustav – rekao je Baukov prethodnik Davorin Mlakar, zaboravljajući dugogodišnje toleriranje slučajeva u kojima je na stotine Hrvata iz BiH-a znalo biti upisano samo na jednom kućnom broju u pograničnim naseljima.

Stav HDZ-a je očekivan s obzirom na to da su Hrvati iz BiH-a koji su na dan izbora dolazili na glasanje u Hrvatsku, a usput glasali i u BiH-u, bili rezervoar glasova za tu stranku, počevši od 1990. kada je HDZ i pobijedio zahvaljujući “glasanju uz potvrdu”, pa sve do današnjih dana.