Prijetnja mirom

Predsjednički kandidat Demokratske stranke Barack Hussein Obama osvojio je drugi mandat i još četiri godine ostat će na dužnosti predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Nakon zbrojenih glasova u gotovo svim američkim državama, republikanski kandidat Willard Mitt Romney priznao je poraz i telefonom čestitao svom protivniku. Za pobjedu je Obami trebalo 270 od ukupno 538 elektorskih glasova. Do zaključenja ovog teksta osvojio ih je najmanje 303, a na koncu će, po svemu sudeći, imati 332 elektorska glasa. Većinu je Obama osvojio i kad je u pitanju ukupan procent glasova, što zapravo ne znači ništa, ali doprinosi dojmu. Nakon 92 posto prebrojanih listića, ispostavilo se da je Obami povjerenje ukazalo 57,5 milijuna Amerikanaca (oko 50 posto), dok je za Romneyja glasalo njih 56 milijuna (oko 48 posto).

– Još četiri godine! – objavio je reizabrani američki predsjednik na društvenoj mreži Twitter kad je napokon bilo jasno da je njegova prednost nedostižna.

Ispod kratke poruke objavljena je i fotografija predsjednika u zagrljaju s prvom damom.

Sedam od osam neodlučnih

U stožeru Obaminog protukandidata poraz su priznali tek sat i pol kasnije.

– Upravo sam nazvao predsjednika Obamu i čestitao na pobjedi njemu, njegovim biračima i suradnicima u kampanji. Svima im želim dobro, a posebno predsjedniku, prvoj dami i njihovim kćerima. Ovo je za Ameriku vrijeme velikih izazova i molim se da predsjednik bude uspješan u vođenju naše nacije – poručio je Romney s govornice pred svojim simpatizerima u Bostonu.

Time je okončana najskuplja politička kampanja u povijesti svijeta. Prema ocjeni nezavisne američke organizacije “Centar za odgovornu politiku”, kampanja koja je prethodila izborima za Senat, Kongres, guvernere saveznih država i predsjednika SAD-a koštala je šest milijardi dolara. Na utrku za predsjednika potrošeno je oko četiri milijarde.

Na američkim izborima unaprijed je poznato da predsjednički kandidat koji želi pobijediti mora osvojiti što veći broj takozvanih neodlučnih država (swing states), gdje izrazitu premoć nemaju ni demokrati ni republikanci. Tradicionalnu premoć republikanci imaju u tzv. konzervativnim i religioznim državama, kao što su Utah, Teksas, Mississippi, Alabama, Južna Karolina… Demokrati se, pak, uvijek mogu osloniti na takozvane liberalne države – Kaliforniju, Illinois, New York, Connecticut, Massachusetts, Oregon…

Oštrica političke kampanje stoga je usmjerena na “neodlučne države”, a u takve su ubrojene Ohio, Florida, Iowa, New Hampshire, Wisconsin, Virginija, Colorado i Pennsylvanija. Do zaključenja ovog teksta, Obama je odnio pobjedu u sedam od osam “neodlučnih država”. Za posljednju, osmu, mediji su javljali: “Obama je dobio rat, ali bitka u Floridi se nastavlja.” Od te bitke, međutim, republikanski kandidat neće imati nikakve koristi. Njegov poraz zapečatio je Ohio. Rezultati iz ove savezne države, pak, unaprijed su bili procijenjeni za prijelomni trenutak izbora. Tamo je zato potrošeno najviše novca, tamo su dvojica kandidata najčešće gostovali.

Presudila je politika federalnog bail-outa za autoindustriju, koja je u Ohiju spasila velik broj radnih mjesta. Mitt Romney protivio se takvom potezu, a u kampanji nije dovoljno uvjerljivo znao obrazložiti svoje protivljenje. Obamina pobjeda proglašena je upravo nakon prebrojavanja glasova u Ohiju, iako je u stožeru republikanskog kandidata nisu odmah htjeli priznati. Dotad je Obama skupio 257 elektorskih glasova, a Ohio ih nosi još 18. Rezultati iz ove savezne države Obami su bili signal da se pripremi za pobjednički govor.

Održao ga je pred simpatizerima u rodnom gradu Chicagu. Na pozornicu je stigao praćen suprugom i kćerima. Posljednji čin predstave bio je spektakularan, s ovacijama, tisućama zastavica, bliceva i skandiranjem cijele dvorane Four more years! (Još četiri godine!).

Kongres republikancima

– Demokracija u naciji od 300 milijuna ljudi zna biti bučna, zbrkana i komplicirana.

Imamo svoja mišljenja, svako od nas ima svoja duboka uvjerenja. (…) U srcima, međutim, znamo da ono najbolje za Ameriku tek dolazi. (…) Želimo da naš djeca žive u Americi koja nije opterećena dugom, koja nije oslabljena nejednakošću, kojoj ne prijeti destruktivna snaga globalnog zagrijavanja. (…) Želimo im u naslijeđe ostaviti zemlju koja je sigurna i cijenjena, kojoj se divi cijeli svijet – rekao je Obama.

Govoreći o Americi budućnosti, istaknuo je također da želi zemlju koja će vrijeme rata ostaviti iza sebe, koja će “oblikovati mir izgrađen na slobodi i dostojanstvu svakog ljudskog bića”.

– Mi vjerujemo u velikodušnu Ameriku, samilosnu Ameriku, tolerantnu Ameriku otvorenu za snove imigrantskih kćeri koje studiraju u našim školama, otvorenu za snove… – ustvrdio je.

U optimističnom tonu objavio je da se američka ekonomija oporavlja te da je desetljeće rata iza Sjedinjenih Država.

– Bez obzira na to jesam li zaslužio vaš glas ili nisam, moram vas slušati. Od vas sam učio i vi ste me učinili boljim predsjednikom. Vraćam se u Bijelu kuću odlučniji i inspiriraniji nego ikad prije za posao koji se mora napraviti i za budućnost koja je pred nama – istaknuo je.

Kao prve zadatke najavio je smanjenje deficita, reformu poreznog sustava i popravljanje imigracijskog sustava.

– Večeras, unatoč teškim vremenima kroz koja smo prošli, nikad nisam bio optimističniji u vezi naše budućnosti. Nikad nisam imao više nade u Ameriku. Ne govorim o slijepom optimizmu, o vrsti nade koja ignorira veličinu zadatka ispred sebe i prepreke koje nam stoje na putu – zaključio je reizabrani predsjednik SAD-a.

Republikanski kandidat Romney održao je kratak govor pred svojim pristašama.

– Odlučio sam sudjelovati u ovoj utrci zato što sam zabrinut za Ameriku. Izbori su završeni. Vjerujem da su načela na kojima je ova nacija osnovana jedini siguran vodič za oporavak ekonomije i obnovu veličine ove zemlje. (…) Želio sam dobiti priliku voditi ovu zemlju u drugačijem smjeru, ali narod je izabrao drugog lidera. Moja supruga i ja zato ćemo vam se pridružiti u iskrenoj molitvi za njega i za dobro našeg velikog naroda – rekao je Romney.

Na koncu valja rezimirati: Barack Obama dobio je predsjedničke izbore, a njegovi demokrati zadržali su većinu u Senatu. Kongres ostaje pod kontrolom republikanaca, što je mala utjeha poraženoj strani.

70 posto Afroamerikanaca za Obamu

Najsnažniju podršku Barack Obama imao je među Afroamerikancima. Od ukupnog broja Afroamerikanaca koji su izišli na izbore, oko 70 posto njih glasalo je za Obamu. Njegovog protukandidata Romneyja podržavala je, pak, velika većina takozvanih bijelih birača. Za Obamu su više glasale žene i mladi ljudi, dok su se za Romneyja odlučivali mahom stariji. Baracku Obami značajno su pomogli glasovi Latinoamerikanaca, koje je privukao svojim najavama promjena u imigracijskoj politici. Mitt Romney podržavao je strožu imigracijsku politiku, zbog čega je izgubio glasove Latinoamerikanaca.