Rabljena sedmica
REDIZAJN
U rukama su vam, dakle, grafički i donekle koncepcijski redizajnirane “Novosti”. Autorstvo našeg novog grafičkog rješenja pripada Igoru Stanišljeviću (Parabureau), te Damiru Braliću i Nikoli Đureku, dvojcu sa zagrebačkog Studija za dizajn pri Arhitektonskom fakultetu i sa splitske Umjetničke akademije, čiji radovi iz područja tipografije uživaju svjetsku relevantnost i priznatost. Ideja koja nas je spojila bila je ova: sveopćem grafičkom kiču i neredu, koji dominiraju u grafičkom segmentu ovdašnje štampe, suprotstaviti pristup koji se bazira na minimumu iskorištenih grafičkih elemenata, e kako bi se naglasak vratio na tekst i na novinarstvo. Grafička ogoljenost do suštine – izvedena tako da spaja najbolju tradiciju i suvremene trendove – u funkciji je, između ostaloga, skretanja pažnje na profesionalne vrijednosti koje se doimaju staromodnima, baš poput novog izgleda “Novosti”. Mimo estetske i praktične dimenzije, smisao je ovoga dizajna da bude jedan od stupova naše “staromodne” žurnalističke orijentacije koja se oslanja na ozbiljnost, kritičnost i dobro pisanje. U tom smislu, grafičko redizajniranje valja shvatiti kao svojevrsno usklađivanje vanjskog izgleda sa sadržajem novina, koji će biti još posvećeniji dizanju profesionalnih standarda i ispunjavanju svoje javne funkcije. Ovo je samo dodatni korak u tom smjeru.
ČAČIĆ
Radimir Čačić podnio je u srijedu, 14. studenog ostavku na funkcije ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade, u skladu sa svojim ranijim najavama da će postupati po odlukama suda i povući se ukoliko presuda drugostupanjskog suda u Kapošvaru bude bezuvjetna. Čačić je u siječnju 2010. prouzročio u Mađarskoj tešku prometnu nesreću sa smrtnim posljedicama po dvoje ljudi jer nije prilagodio vožnju uvjetima na cesti. Uvjetna kazna od 22 mjeseca zatvora koja mu je u lipnju prvostupanjski bila dosuđena, na drugom je stupnju preinačena u bezuvjetnu, zbog čega će, sukladno praksi mađarskog pravosuđa, morati odslužiti barem polovicu.
Čačić je za neočekivanu preinaku doznao pet minuta prije slijetanja u Zagreb iz Katara, kamo je išao razgovarati o značajnim ulaganjima u Hrvatsku. Nekoliko sati kasnije, na zajedničkoj konferenciji za medije, premijer Zoran Milanović kazao je da su odlično surađivali i da će se rezultati njegovog rada tek vidjeti, želeći time ublažiti opći dojam da Čačić u posljednjih deset mjeseci nije učinio mnogo za pokretanje gospodarstva.
Milanović je najavio minimalne rotacije u Vladi, dok je Čačić izbjegao govoriti o ostavci na funkciju predsjednika HNS-a, kazavši kako će se uskoro sastati stranačka tijela.
SANADER
Bivši premijer Ivo Sanader u očekivanju je prve u nizu presuda: ova prva tiče se optužbi da je primio 3,6 milijuna kuna nelegalne provizije od Hypo banke, jer je utjecao da Ministarstvo vanjskih poslova sredinom devedesetih uzme kredit baš u toj banci, i deset milijuna eura mita od mađarskog MOL-a da bi toj firmi 2009. izručio upravljačke ovlasti u naftnoj kompaniji INA-i. Sanader je odbacio sve optužbe na kojima inzistira USKOK. Što se tiče provizije od Hypa, rekao je da nije bio u poziciji da dobije proviziju, jer njegovo mišljenje nije bilo odlučujuće za odluku o kreditu. U pogledu slučaja INA-MOL, tvrdio je da nema ništa s pet milijuna eura koji su sjeli na račun švicarske tvrtke Xenoplast, u vlasništvu Roberta Ježića, jer USKOK svoju optužbu bazira ponajviše na Ježićevu svjedočenju da je tih pet milijuna eura prva rata MOL-ova mita za Sanadera. Bivši premijer optužio je svog bivšeg prijatelja Ježića da izmišljanjem nastoji spasiti sebe od kaznenog progona, te da je u istu svrhu spreman ostati i bez onih pet milijuna eura koji su se našli na njegovu švicarskom računu. Presudit će sudac Ivan Turudić.
HIPOKRAT
USKOK je u novoj akciji među medicinarima. Akcija se zove “Hipokrat”, a na udaru su deseci liječnika opće prakse koje se sumnjiči da su bili podmićivani, e kako bi pacijentima propisivali lijekove koje je prodavala tvrtka Farmal iz Ludbrega. Devet osoba iz Farmala je pritvoreno, a istraga je otvorena protiv šezdesetak liječnika iz cijele Hrvatske koje se sumnjiči da su primali ilegalne nagrade i naknade od farmaceutske firme. Ako se zna da Farmal zauzima svega dva postotka domaćeg tržišta lijekovima, logično se nameće ovo pitanje: što li rade mnogo snažnije farmaceutske kompanije, one koje uzimaju veći dio financijskog kolača? Može biti da se uistinu ne bave korupcijskim aktivnostima, ali bilo bi krajnje neobično da je u tom razgranatom poslu, koji traje godinama, najveći igrač bila jedna relativno mala firma iz Ludbrega.
KATAR
Brojna hrvatska delegacija – predvođena predsjednikom Ivom Josipovićem, prvim potpredsjednikom Vlade Radimirom Čačićem i ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić – boravila je tri-četiri dana u glavnom katarskom gradu Dohi, gdje se razgovaralo s tamošnjim monarhom Hamadom al-Thanijem i njegovim suradnicima. Zapravo, nije se baš razgovaralo nego se katarskog emira nagovaralo i molilo da se vrati svojoj nekadašnjoj zamisli o gradnji LNG-terminala u Omišlju na Krku, a ponuđeni su mu i drugi investicijski projekti u energetici i turizmu, o kojima će dobri emir ozbiljno razmisliti, pa bi – uvijeno zaključuju domaći mediji i političari – Hrvatska, ipak, mogla biti spašena. Ako nas, nakon Rusije, odbije i Katar, a Kinezi nikako da se pokrenu, slijedi nam navještaj neumitne propasti što je, usput, i jedino što zaslužuje država koja svoju nacionalnu ekonomiju temelji na kampanjskom obilasku egzotičnih odredišta, s nadom da će se neki bogati monarh ili oligarh smilovati našoj muci i našoj beznačajnosti. Za vođenje takve, očajničke, ekonomske politike nije potrebna pamet. Treba samo nešto deblji obraz.
ŠPANJOLSKA
Vlast, opozicija i bankarska asocijacija u Španjolskoj suglasile su se da se na dvije godine suspendira deložiranje građana koji ne mogu otplaćivati rate svojih stambenih kredita, a u spomenutoj zemlji – pogođenoj teškom krizom – takvih je građana svakim danom sve više. Za mjerom dvogodišnje suspenzije posegnulo se nakon što je dvoje Španjolaca počinilo samoubojstvo zato što su ih banke izbacile iz domova koje više nisu mogli otplaćivati. Nije valjda da i ovdašnji političari čekaju da se ljudi počnu samoubijati, pa da potom krenu, barem donekle, zauzdavati bankarsko divljanje?